VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20121014

20 Agosto loron Falintil:Se maka fundador Falintil?



20 Agosto loron  Falintil
Se maka fundador Falintil?

Hosi: Caetano Guterres Maulori*



“Um dos Pioneiros das Falintil”, nebe halo plano kontra golpe nia hosi Companhia nebe halu konta material funu nia iha Timor,Destacamento do Serviço Material (DSM) Balide-Dili, hamutuk ho coordenadores Companhia seluk iha Dili laran, nebe sira nia naran sei lista ida, molok artigo ida ne’e remata, ami hotu iha Comandono orientasaun primeiro Comandante Geral das Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere, Rogerio Tiago Lobato, naran ida ne’e makaami fo dauluk,wainhira ex.tropas português prepara forsas armadas ida atu liberta Rai Timor Loro Sae, iha 11 de Agosto 1975, molok prepara atu halu kontra golpe, iha20 Agosto 1975”.

Introdução

Historia 20 Agosto 1975 oin sa FALINTIL moris, ne’e momento histórico nebe nia valor as teb tebes ba povo Rai Timor Loro Sae no ba história funu ba libertação Timor-Leste,  tamba FALINTIL maka liman kroat povo Maubere nia, ohin loron nakfilak sai liman kroak Povo Timor-Leste nia, FALINTIL maka hanesan fatuk inan “Pedra angular” ba alicerce RDTL, FALINTIL maka Salvador da Frente Revolucionario Timor Leste Independente FRETILIN, iha 20  Agosto 1975, ex.tropas Português lubun oan ida nebe ema kuase la fo valor to’o ohin loron, mesak divisa kiikoan deit, soldados, cabos, furrieis, sergentos, aspirante miliciano ida mesak oan deit, nebe la hanoin tan dala rua kona ba konsekensia saida deit maka sei mosu ba sira nia an rasik, maske ema português mos barak no forsas operasional UDT mos Barak, sira iha deit hanoin ida mate ga moris ukun rasik an, no atu salva nia povo rai Timor Loro Sae nebe moris terus no susar durante tinan rihun 450!. Ex.tropas Português lubun ida nebe auto-organiza malu atu hari forsas armadas ida, se karik la halu  20 Agosto 1975, FALINTIL mos la existe, maka ohin loron kala ita labele ukun rasik an duni, Timor sai hanesan nasaun federado ba Portugal ou sai saida deit ita labele hatene só Nai Maromak maka kala hatene!.
Ba Nain ulun Timor Loro Sae nia sira, Maun alin inan feto Timor oan tomak nebe atan hakerek nain respeita no hadomi, historia20 Agosto 1975, oin sa FALITIL moris nee, naruk teb tebes, maibe, atan hakerek nain sei halu resumo badak deit tuir versaun hosi Companhia ida nebe halu konta ba armazen material funu nia no kilat musaniha Timorpaiol, nebe bolu naran Companhia do Destacamento Serviço Material (DSM), pontos balundeit odi loke dalam ba imi nia hanoin lesuk, odi imi bele halu konklusaun ida justo no equilibrado, se se deit maka bele soi, atu bolu naran ga fo naran ida FUNDADOR FALINTIL nia, ema ida deit ga, eh liu ema nain ida, hosi militar ga hosi ema civil, ou militar no civil hamutuk, tamba dala barak ema sempre koalia nia an deitwainhira ita hetan vitoria boot ruma, manan buat boot ruma, katak nia mesak maka halu buat ida nee ou buat ida neba, nee  mos ita labele fo salah, tamba koaliasira hanesan ne’e biasahanoin ita ema nia, “tendências da natureza humana, kodrat manusia ,  human nature tendency”!. Tamba ho razaun ida nee maka precisa ita ema barak no matenek barak nia hanoinlesuk, atu tau hamutuk ita nia hanoin lesuk sira ne’e maka ita bele halu konklusaun bele halu konklusaun ida ke los!. Deskulpa hatan hakerek nain koalia nune, tamba timor nee ita hotu ninia, barak ga uituan, ita ajuda malu, ita servisu hamutuk, ita terus hamutuk, ita tau hamutuk maka bele kompleta malu, odi timor bele sai manan i ohin loron sai nasaun ohin ida, ema ida deit labele halu buat ida, ida ne’e experiencia nebe ita hetan iha funu naruk durante tinan 24 nia laran  “lado a lado, saida by side, hand in hand, mutuamente se completa e se determina uma vitória, salin mengisi dan melengkapi barulah menentukan sebuah kemenangan!”, maibe tenke iha comando central ida nia okos, i comandante ne’e tenke hanoin nain no hanoin boot “Pemikir besar”no estratega makas nebe bele hatene trasa estrategia oi oin iha kampu polika, militar no diplomatika.
Atu komesa ho historia ida nee, uluk nanai hatan hakerek nain ho respeito hakarak hatoo nia homenagem, honra louvor no Gloria ba saudosos herois FALINTIL sira tomak,nebe ho aten brani ho indomável espírito, halu funu i mate iha batalha, iha tiro malu nia oin, iha tiru malu nia okos, nebe barak molok atu is koto sira sei hakilar “A luta Continua! Pátria ou morte venceremos!”. Balun is lato’o, koalia labele ona, maibe sira sei kumu sira nia liman”!. Sira fakar sira nia ran tomak, sira barak nia ruin sei naklekar nafatin iha ailaran fuik, tamba sira nia rate to’o ohin loron ladauk hetan, no mos ba FALINTIL sira nebe mate tamba moras, mate tamba hamalaha no hamrok, sira nebe mate tamba ema kaer kastigo no latahan iha tortura, no ba sira nebe mate oin selu seluk,ba libertasaun ita nia rai doben Timor Loro Sae!. Ba sira tomak hau hakruk, ho neon nakraik, hamulak no ho respeito, hato’o honra louvor no gloria tinan ba tinan amem!.

Parabens no homenagem ba herois Falintil nebe sei moris-Tuir mai hau mos hakarak ho respeito hatoo iha biban ida nee, hau nia parabens ba Herois Falintil nebe sei moris, nebe resiste tinan 24ihaailaran, iha Frente armada, hanesan General TaurMatan Ruak, General Lere Anan Timur, Coronel Sabika, Coronel Falur, Coronel Maunana, Coronel Koliati, Coronel Pedro Klamar Fuik, major Maukalo, Corneis hot hotu no Tenente Coroneis hot hotu F/FDTL nia, ou  halu badak liu Oficiais Superiores no  oficiais sub alternos no alternos, Segentos no praças, hosi asswain F/FDTL, no mos Sr. Brigen Filomeno Paixão no alin sira hosi Juventude nebe foin tama ba F/FDTL sira tomak  nebe hau la teme sira nia naran ida por ida, hatan hakerek nain nia parabens no homenagem ba imi hotu.

Parabens e homenagens ba Ex.Comandantes Geral FALINTILsira-Tuir mai hakerek nain hakruk ho respeito wain,hato’o nia parabens especial,ba maun boot nain rua Comandante Geral das FALINTIL niaSr. Rogerio Tiago Lobato, no Comandante Supremo da Luta e das Forças Armadas da Libertação Nacional,iha funu naruk e difícil, durante  iha tinan 24 nia laran atu liberta ita nia rai doben Timor Loro sae, Kay Rala Xanana Gusmão, atan hakerek nain, nia homenagem, honra no louvor ba maun  boot nain rua.

Parabens ba Koordenadores do kontra golpe no pioneiros das FALINTIL- Hakerek nain hakarak mos hatoo nia parabens no homenagens ba maluk asswain koordenadores do kontra golpe no membros hot hotu, nudar pioneiros das FALINTIL,nebe molok partido politico mosuiha Timor, ita koalia no halo plano ona kona ba exigencia urgente atu hamoris forças Armadas da Libertação Nacional ida, ba imi hotu hosi Comp. Quartel Geral ( QG), Policia Militar (PM), Comp. Intendência, Comp. Destacamento do Serviço Material (DSM), Comp. Destacamento de Sanitário Base (DSB), Comp. de Descamento da Ingenharia (DI)Companhia do Centro de Instrução (CI) i Manutênção Militar, nebe naran sei fo sai iha lista ida, molok artigo ida nee sei remata,no ba antigos combatentes no veteranos da libertação sira tomak,  nebe hau la teme sira nia naran ida por ida, hau ho haksolo ho respeito wain, hatoo  hau nia parabens no hakoak boot ba imi hotu.
Parabens no homenage ba Povo Asswian Timor Loro Sae- Hakerek nain mos labele haluha fo parabens ba povo asswain Timor Loro Sae nia tomak, nebe ho sentimentos patriotísmo nebe makas liu, la taok mate mas ke ema kesar kastigo, desterra ba rai do’ok no oho sira, maibe sira ho aten brani ajuda nafatin ba Falintil iha ailaran,ba ex.Falintil sira nebe servisu makas nafatin iha Frente klandestina durante tinan 24 nia laran, liu liu ba Juventude Lorico Asswain Sira, ho espírito patriotísmo nebe nakonu no nakale, avansa ho irus matan nakloke hasoru kilat, tankes no  Canhões iha Dili no iha Jakarta, nebe contribui makas liu ba mudansa iha Indonesia, nebe ikus mai bele contribui atu habadak funu resistensia nia iha Timor Loro Sae odi timor sae manan, hau nia parabens ba imi hotu.
Parabens no homenagen ba  frente externa- Ikus liu hakerek nain mos hakarak hato’o nia parabens no homenagem ba maluk Timor oan tomak nebe simu ho laran diak planu unidade nacional nia nebe Comandante supremo da luta fo sai no sira hotu simu ho laran haksolok odi servisu hamutuk ho representante especial hosi Comando da luta nia Dr. José Ramos Horta, nebe hanesan matan, tilun no ibun Kay Rala XananaComandante Supremo da luta nia iha rai Liur, nebe sira nia servisu hamutuk, maka bele atrai no dada simpatia komunidade internasional, ajuda halao no halu namkari plano mudansa Xadres politika nia, hosi Komandante Supremo da Luta ba fatin hot hotu, nebe ho sira nia servisu nebe makas tebes, odi ajuda Dr. Jose Ramos Horta, tau caso Timor makas liu tan iha visiblidade internacional, hanesan ahi nebe la mate, iha Organizaçoes das Nações Unidas ONU, Nee duni hakerek nain ho respeito wain hato’o parabens ho homenagem ba ita tomak.
Obrigado wain

Caetano de Sousa Guterres Maulori


Maun alin inan feton no leitores timor oan tomak, hau atan hakerek nain, husu ba imi hotu, nebe hakarak atu hatene lolos historia 20  Agosto 1975 nia, nebe halu moris naran ida FALINTIL nee, favor lee hatan hakerek nain nia atigo hosi parte dauluk, ho pasiencia, no nei neik, akompanha nafatin iha edisaun hot hotu, to’o parte ida remata nia, tuir pontos sira nebe tuir mai nee:
1.Antecedências  oin sa FALINTIL moris
Hau atan hakerek nain husu deskulpa atu hahu koalia uituan hosi buat kiik ruma uluk, atu nune ita hotu tau hamutuk ita nia hanoin odi to,o konsensus ida, atu nune ema labele hadau malu tan se maka hari FALINTIL. Iha rai nebe deit, wainhira ema mane diak ou joven forte no diak, nebe iha aten brani,  iha ema nialaran sempre iha hanoin ida, nia lakohi atu nia rain, nia riku soin ou nia familia no buat seluk tan, labele hadau hosi ema seluk,labele halu terus hosi ema seluk, labele sai atan ba ema selu, nee tendência natural ida, nee natureza ema nia, natureza humana,kodrat manusia, hanesan nee mos iha Timor-Leste wainhira iha colonialismo nia okos, wainhira malae sira halu terus ita nia povo mosu revoltas oi oin, hosi ita nia avo no bei ala  sira, revoltas no ema barak ga ou revoltas hosi ema ida deit, hanesan revoltas nebe comandan hosi asswain sira hanesan D. Boa Ventura, D. Germias, no revoltas kiik sira hanesan Kaina Manuna, Nakai Darakai nia iha foho Matebia no sira selu seluk,  ida ida nee mos ita bele bolu força da libertação, funu para atu liberta rai Timor, i forsas sira ne’e mos ita bolu forsas libertsaun ida, so ke naran maka seidauk iha ou seidauk fo, ne,e duni qualker hanoin ida nebe halu ita atu revolta, kontra ida nebe ukun ita nia rain no ita nia povo,hanoin nebe obriga ita atu halu funu, atu defende ita nia direito no dignidade, atu salva ita nia povo no atu hari nasaun ida, nee espirito ida ke tenke moris iha ema ida idak nia laran rasik, maibe ema ida deit labele halu mesa mesak funu ida, revolta ida, nia tenke forma organizasaun militar ida, nebe bolu forsas armadas da libertasaun ida. Atu forma forsas armadas nee tenke hare ba possiblidades iha situasaun ida idak nia laran, tenke hare ba armamento saida maka ita sei usa, armamento sira ne’e sei mai hosi nebe, sei hasai hosi nebe, oin sa no bainhira deit,etc no etc. (Hakerek badak deit, resumido).

2.Hahaluk a’at hosi sitema governo ida ou ukun nain ida nebe obriga forsa armada ida mosu.
Hahaluk nebe halu terus povo rai timor durante tinan 450 nia laran, nebe ikus mai ita bolu explorasaun hosi ema ida ba ema seluk, nebe halu hosi malae Colonialista portugues sira, ajuda hosi ita nia maluk Cipaios sira, ajuda hosi Liurai no chefe povoasaun odi obriga timor oan sira halu servisu ida bolu auxiliar ho sistema rotativa ba liurai sira, cipaios no chefe do posto, obriga ema hotu tenke selu imposto maske ema ne’e kiak, servisu obrigatorio iha komunal sira, sistema obrigatoria atu fo manu tolon, manu oan, fahi oan ho bibi sira, nee sei recente teb tebes iha ema barak nia hanoin nia memoria, ema seidauk haluha ida, nune mos oan mane timor oan lubun ida, nebe iha tempu neba tama ona hanesan tropas portugues nia, sira nee mos hatene, hare rasik ho sira nia matan, sente rasik iha sira nia kulit, sira balun molok tama iha tropas, sira nia liurai sira mos obriga ona sira para atu selu imposto no halu servisu obrigatorio, wainhira la halu ita simu kastigu oi oin, baku ita hopolmatorios, baku ita ho rota no Chikote. Wainhira servisu obrigatorio la halu, imposto la selu, lafo kontribuisaun manu tolun, manu oan, fahi oan etc. maka chefe do posto sei obriga cipaios sira para baku ita nia Liurai sira, i ita nia Liurai sira mos obrigadu tenke baku ita, wainhira ita la kumpri obrigasaun sira nee, Timor oan lubun ida nebe ikus mai hakarak atu forma forsas armadas ida, atu bele liberta rai timor, sira lubun ida nebe ikus mai bolu hanesan koordenadores ba kontra golpe nia, iha Comando Rogerio Tiago Lobato nia okos, sira nee mos hatene no akompanha terus sira nee hotu no iha sira nia laran iha espirito de revolta ida nee ke makas teb tebes. Para atu labele hasoru “fracasso  gagal” hanesan iha ita nia avo no beiala sira nia funu uluk, maka ex.tropas nasionalistas lubun ida komesa tur hamutuk, tau hanoin hamutuk atu hari organizasaun klandestina ida iha Companhia ida idak nia laran odi fahe fini nebe sira simu hosi politika FRETILIN nia, fini nebe sira simu hosi artigo sira nebe matenek timor oan sira hakerek, Poesias sira nebe Kay Rala Xanana hakerek kona ba  ukun rasik an  nia ba maluk ex.tropas sira seluk, nune ami halao’o agitação no propaganda iha Companhia ida idak nia laran liu liu hosi Companhia DSM Balide nebe hakerek nain rasik organiza etc.(Hakerek badak deit ou resumido).
3.Redobra agitasaun iha DSM nia laran
Tamba sa maka tenke redobra agitasaun i propaganda liu liu iha Companhia DSM nia laran?. Tamba Companhia DSM maka kaer armagem material funu nia tomak  i gudang kilat musan nia Paiol iha Timor Tomak, nee duni tenke buka oin sa soldados hot hotu iha Companhia DSM nia laran nee, 100% tenke sai duni hanesan nudar militante ou simpatizanbtes FRETILIN nia, para depois wainhira to’o horas ami aktua, labele mosu buat ruma nebe teri netik, nee ami nia iniciativa rasik, espirito nacionalista no patriotismo maka doko, dudu no hamanas, laiha ema ida fo orientasaun ba ami hosi liur, nee organiza hosi ami ex.tropas hosi laran deit etc. (Hakerek badak deit, resumido).
“Molok hakerek nain atu tama iha parte ida nee uluk nanai, atan hakerek nain hakarak husu deskulpa ba maluk ex.partido UDT sira uluk nia, ita koalia ida ne’e laos atu akusa malu ou kehe fali buat nebe liu ona, loke fali kanek fatin nebe cicatriz tiha ona, hatan hakerek nain husu deskulpa, nee laos intensaun, tamba wainhira ita hatene didiak historia nia hun,  maka ita nia oan no bei oan sira,  bele hakoak malu fali no rekonsilia malu fali, atu ita nia rai doben bele moris iha dame no hakmatek nia laran, ba aban no bainrua etc”.(Hakerek badak deit, resumido).
Wainhira partido UDT mosuiha rai Timor, oan mane nasionalistas lubun ida nebe ikus mai bolu koordenadores, membros no planeadores do kontra golpe sira nee, hare ba katak 80% membros dirigentes partido UDT nia mesak liurais sira, cipaios sira, liurais nia oan bainos sira, funcionarios boot estado colonial portugues nia sira no malae mutin nia oan mistícios sira!. Sira ne’e mesak ema nebe moris diak ona, iha uma diak, iha rai barak, iha animal barak, iha kareta motor no bicikleta, ema nebe ita bele bolu rico ona etc. etc.“Desculpa labele loribalia, nee hanesan referencia idapara atu bele kompreende espirito forças armadasTimor nia, dasar mai hosi ida nee, laiha ema ida maka influencia ami, ami ex.tropas sira maka auto -organiza malu mesa mesak etc”. (Hakerek badak deit, resumido).
Hare tiha no konese didiak tiha lideres no dirigentes UDT nia, maka ami ex.tropas sira komesa laran tauk teb tebes. Rona tan katak UDT nee sei hakarak federação ba Portugal, entaun ex.tropas timor oan sira tauk liu tan, iha momento molok partidos sira moris tiha ona, ami nunka rona katak UDT mos kakarak ukun rasik an. Entaun ami ex.tropas nebe teme ona iha letenba,  iha hanoin no hakarak urgente ida, atu forma organizasaun klandestina ida iha kompanhia ida idak nia laran,atu bele prepara fini espirito nacionalista nia, odi fo apoio ba FRETILIN hanesan exigência urgente ida, no hamoris forças armadas Timor nia ida, se karik maka situasaun obriga prontos atu usa força!.“ hakerek nain afirma tan katak laiha ema ida maka fo orientasaun ba ami; ami auto-organiza mesa mesak maibe forças nebe maka ami hakarak forma nee seidauk iha naranetc”.(Hakerek badak deit, resumido).

4.Acesso ba armamento
Ami halu analise ba fali kotuk “analise retrospectiva” idakona ba ita bei ala sira nia funu ami hare katak sira lakon funu ne’e 1. tamba deit sira nia kilat laiha, 2. Tamba ema fahe sira odi sira rasik maka funu fali hasoru malu no buat selu seluk tan, entaun ami kompara fali ho ami nia situasaun, ami sente katak atu forma forças armadas da libertasaun sei iha possiblidade makas teb tebes tamba amiiha acesso ba kilat nebe iha rasik iha ami nia kompanhia ida idak nia laran, nebe kada companhia ida iha kilat mais ou menos atus ida resisn, liu liu Companha DSM nebe armagem kilat nia, nebe hakerek nain ho Sr. Jermano Lobo alias Maulemomaka kaer rasik chave,nebe iha kilat rihun ba rihun no kilat boot sira hanesan kanaun boot nebe bolu, morteiros no Bazokas atus ba atus, nune ami hanoin katak ami nia planu sei iha sucesso, agora tuir mai, ami ida idak maka tenke buka dalan oin sa bele kuda no hamanas espirito nacionalista no patriotismo ba soldadu sira ida idak nia laran, ami auto- organiza rasik, i ami usa metode oi oin, i ami koordenadores sira hasoru malu suba subar iha fatin cafe nia, iha restaurantes ou iha fatin selu seluk,  atu fahe ba malu matenek no experiencia uituan uituan nebe ami iha no experiensia funu libertasaun rai selu seluk hanesan Angola, Mocambique, Guine, Kuba no rai selu seluk nebe ami le iha historia no revistas sira. livro sira nee ho tan politika Fretilin nia ho artigos barak nebe hakerek hosi matenek timor oan sira liu liu POEMAS Kay Rala Xanana Gusmão nia fo tan inspirasaun ba ami, i nuneami nia espirito e ansia atu forma forças armadas ida, makas liu tan manas liu tan!Iha ami nia hanoin i  iha ami planu nee, ami hili tiha kedas ona Sr.Rogerio Labato maka sei sai ami nia Comandante wainhira to’o nia horas ona, maibe be ami seidauk seidauk fo hatene ba Rogerio sobre ami nia planu sira ne’e liu tiha ona fulan ruma maka ami foin fo hatene ba Sr. Rogerio ”hakerek badak deit, resumido).

5. Koordenadores sira hili ona Rogerio Lobato atu sai Comandante
Wainhira ami hanoin para atu iha forças Armadas Timor nia ida, nee ami hanoin ona katak se maka sei sai ami nia Comandante Geral, ami hotu hamutuk hanoin katak so Rogerio Tiago Lobato deit maka ami fo ami nia konfiansa 100%, i nia Rogerio maka divisa boot liu hotu, hosi sira nebe ami konfia,ami nia servisu klandestina sira nebe ami halao iha kompanhia ida idak nia laran  ne’e komesa kedas depois 25 de Abril 1974, mais ke Sr. Rogerio seidauk hatene oficialmente, maluk koordenadores seluk seidauk fo hatene, maibe tamba konsiderasaun, hakerek nain sempre informa ba iha Sr. Rogerio Lobato saida maka ami prepara dadaun, i Sr. Rogerio mos fo imput barak ba hakerek nain kona ba sigilo ho prudencia, etc.etc.Rogerio mos fo nia apoio tomak ba ami nia preparasaun secreta sira nee, i Rogerio mos aceita plano atu sai Comandante Geral wainhira to’o ona nia horas, i Sr. Rogerio Lobato hatete tan katak, wainhira forsa nee formado ona, sei fo naramForças Armadas da Defesa do Povo Maubere, nee sei fulan hirak liu ba, antes ke UDT halo golpe etc .(Hakerek badak deit, resumido).
5. a). Pioneiros  20 de Agosto 1975 nia barak laran triste
Atan hakerek nain akompanha hosi dook,rona ita nia lider sira haksesuk malu, hakarak los atu ida nebe maka naran sai los hanesan fundador Falintil nia, ba hau nee realmente interesse duni ba historia Timor-Leste nia, atu aban bainrua gerasaun foun nee hatene los los historia nasaun doben Timor-Leste, atu ema ida lebele inventa tun inventa sae, horas nee laos kona ba FALINTIL deit maka ema inventa, selu seluk mos ema inventa barak ba nia proveitu rasik, se ema nebe uluk halu parte iha história barak maka sei moris maske nune ema barak sei bele inventa fara mais“Apa lagi” aban bainrua ema sira nee mate hotu tiha ona, atu hatene didiak historia 20 de Agosto nia labele ema ida deit maka koalia, tenke buka halibur coordenadores cada companhia ida idak nia, nebe auto-organiza malu desde partido sira moris kedas, depois de 25 de Abril de 1974, too ida momento nebe hamosu historia 20 de Agosto de 1975, nee naruk teb tebes , iha akontecimentos barak nebe mosu iha neba etc, nebe malae mutin sira halu iha companhia ida idak nia laran, akontecimento sira nee, maka doko no halu manas espirito ukun rasik an nia, nebe so maluk coordenadores sira maka hatene di diak maibe, la hakerek hotu iha artigo ida nee. Ami sei hakerek iha ami nia livro versão koordenadores Companhia ida idak nia, Versão koordenadores cada Companhia ida idak sira nee makasei tau hamutuk, atubele sai livro kompleto ida, oin sa FALINTIL moris no nia susar oi oin nebe enfrenta iha nia fase ida uluk liu to’o nia kompleta, tamba buat nebe mosu hanesan problemas no dificudades oi oin, estrategia no taktika nebe usa para atu halao preparasaun atu forma forsas armadas ida nee mos la hanesan hosi Companhia idaba Companhia seluk, se karik hakerek hotu detalhadamente Maka Companhia ida nia deit bele sai livro boot ida etc.


          5.b).Para atu responde pergunta se maka fundador Falintil nia los, uluk nanai tenke hatene didik historia tomak oin sa história 20 de Agosto de 1975 prepara hosi Compania hot hotu hanesan koalia ona iha leten,  hosi resumu bada badak nebe hakerek nain fo ba leitores sira iha artigo ida nee nia laran, maluk doben timor oan sira nebe mos horas ne’e iha matenek barak, bele halu analise se maka digno ou soi atu bele  bolu hanesan FUNDADOR FALINTILema ida deit ga ema barak, civil deit ga civil ho militar etc.

          5.c).Lolos hakerek nain hanesa nudar Timor oan nebe servisu iha fatin ida nebe bolu diplomacia nia, atu lakohi mete tun mete sahe tamba nee la’os  ami nia servisu, maibe wainhira ema diplomata estrangeiro sira mos acompanha ita nia nain ulun sira nia haksesuk malu ida nee, i sira dala barak husu mai ami iha ami nia sorumutu sira iha cocktail ga encontros etc. Sira husu ba ami kona haksesuk malu sira ne’e ho tan buat selu seluk iha ita nia rai laran, maibe ami tenke usa taktika oi oin para atu desvia ema nia perguntas ho komentarius sira ou buka responde ho respostas nebe diplomatiku dala barak mos sente moe teb tebes etc.  Wainhira ami rona haksesuk malu kona ba Fundador Falintil, ida dehan ida mesak los deit maka fundador Falintil nia nebe sei moris, ida seluk dehan, ami maka organiza atu desarma male sira, molok too iha 20 Agosto nia, hakerek nain mos kait fila fali ba diskursu ida nebe S.E. ex.Presidente Dr. José Ramos-Horta halu iha celebração 20 Agosto tinan 2009 nebe dehan nune “ Dr. Mari Alkatiri” único fundador Falintil nebe sei moris”  iha neba kedas ema barak maka protesta no hakilar “nee la los, nee la los, sira repete dala wain dehan nune i ho lian makas,“ami maka sei maka nee hotu, ami nia maluk barak maka mate ona maibe ami barak mos sei moris, buat nee akontece iha kedas Palácio do Governo iha cerimonia laran!”. Nee la los, nee la los” sira repede dala wain etc. Iha tempo ida neba, hakerek nain mos hetan duni konvite ba dalauluk, i tur iha Sr. Rogerio Labato nia sorin, Sr. Rogerio hateke ba hakerek nain doko ulun, no ami hateke ba malu hamnasa deit, wainhira S.E. PR Horta teme lia hirak nee. tuir mai, hakerek nain kait tan ba wainhira Sr. Rogerio Lobato, husu para atu fo netik rekonhecimento ida ba pioneiros Falintil sira nia, iha reuniaun nebe S.E. PM Kay Rala Xanana haruka organiza atu tau hanoin hamutuk, odi forma konselho dos veteranos, iha Centro Convenção Dili etc.(Hakerek badak deit, resumido).

Testemunha da verdade, testemunha lia los nia
6. Dever Lulik maka obriga atu fo testemunha
Baseia ba akontecimentos hirak nebe iha ponto 5 iha leten, hakerek nain sente iha nia fuan hanesan iha dever lulik ida,Nai Maromak nia oin, iha dever lulik ida iha Maluk saudosos herois sira nebe mate ona nia oin, iha dever lulik ida iha uma lulik Timor Loro Sae tomak  sira nia oin, iha dever lulik ida iha Foho Matebia, Ramelau no Kablaki sira nia oin, atu koalia sai ba povo asswain ho terus nain Timor Loro Sae nia tomak, saida maka nia hatene hosi nia parte, tamba halo ho liman rasik, i halu duni hosi Companhia ida naran Destacamento do Serviço Material iha Balide Dili ho hakerek nain nia kolaboradores sira hanesan Jermano Lobo alias ex.comandante Maulemo, António da Costa alias ex.comandante Terra Bulak, Rafaiel Cabral alias ex.comandante Lalora, João da Costa (sei moris) no sira selu seluk balun mate balun sei moris nebe la teme sira nia naran ida por ida, hamutuk ho maluk koordenadores Companhia selu seluk, hanesan hakerek nain teme tiha ona dala barak iha leten ba etc.(Hakerek badak deit, resumido).
7. Ami auto-organizaatu atu hamanas espiritu nacionalismo
Atu halu haburas, doko no halu manas espirito nacionalismo ex.tropas portugueses sirania,  iha influencias hosi laran no mos hosi liur, hosi laran maka hanesan malae sira halu buat barak nebe halu ex.tropas naturais sira la sente kontente, entaun iha neba ami koordenadores sira komesa tur hamutuk halu preparasaun oi oin iha Companhia ida idak nia laran, ida idak prepara para halao agitasaun no proganda iha ida idak nia Companhia nia laran, fo hatene ba soldado sira katak malae sira iha ona planu sekreta ruma nebe sei fo desvatagem ba vitória ukun rasik an nia, ami usa duni politica Fretilin nia odi halao agitasaun sira nee, maibe nee ami nia iniciativa rasik, laiha orientasaun hosi ema ida, nee komesa kedas loron hirak oan deit, depois de Fretilin moris etc.(Hakerek badak, resumido).

8. Influencias nebe obriga ex.tropas atu halu moris forsas armadas ida
Influensia hosi liur
8.a).Influensia hosi liur-Hare ba historia uluk nia nebe iha terus oi oin no susar oi oin nebe ita sente rasik no hare rasik, iha colonialismo nia okos, oin sa malae chefe do posto sira, sipaios sira, liurai obriga ita nia avo sira inan aman sira halu servisu forsados, selu imposto, auxiliar nebe la simu osan durante semana ida sistema troka malu no servisu saukati deit la simu buat ida, simu maka rota no polmatoriu etc. Tenke halu fornecimento obrigatorio, atu fo manu tolun, mano oan, bibi no fahi oan leitão etc.(Hakerek badak deit, resumido).
8.b).Aumenta tan ho membros no liders ex.UDT sira nia nebe mai hosi grupos sira nebe teme tiha ona iha leten ba, nebe hamutuk ho malae mutin hanehan ita nia povo, aman inan, avo no bei ala sira, nebe seidauk kleur ida, ita barak assiste rasik, hare rasik no sente rasik, ho tan  politika ex.Partido UDT, nebe hakarak atu federasaun nafatin ho portugal etc. “Iha nee hakerek nain koalia no teme mistisu nia naran maibe laos mistisu hotu, teme liurai sira naran maibe laos liurai hotu, tamba sira barak mos sai nudar militantes, liders no fundadores ASDT nia ikus mai FRETILIN nia etc”.(Hakerek badak deit, resumido).
8.c).Liders UDT balun nebe iha influencia boot, iha relasaun diak teb tebes ho malae mutin sira nebe sei aktivu iha militar portugues nia laran, i iha sira nia sorumutu nebe halu hosi kotu kotuk no suba subar, aumenta tan iha sira nia koalia sira nebe hateten a’at los ba FRETILIN no ba povo timor etc.etc.(Hakerek badak, resumido).
8.d). influencia nebe mai hosi laran-Iha Companhia laran tropas malae sira no tropas timor oan sira hare malu matan la mos, dala ruma to’o baku malu, tropas malae mutin sira trata no hatete a’at ba povo timor no FRETILIN sira, dehan katak daun ida mos seidauk hatene, haris an mos la hatene, ita nia inan feton sira dehan dois deit kamin mos hakarak atu ukun rasik an etc.etc.(Hakerek badak dit, resumido).
8.e).Fo aihan funu nia ba ex.tropas sira, aihan nebe bolu “ração de combate” aihan funu nia nebe so bele han iha horas tempu funu nia,malae sira fo ordem atu fo ba ex.tropas sira iha oras han meu dia nia no kalan nia, dala 2 iha semana ida nia laran, ho razaun katak, aihan sira nee nia prazo atu besik liu ona nee duni tenke han tiha para labele estraga, aihan sira nee balun tula lori sai kalan dehan atu ba soe, maibe tropas sira nebe akompanha aihan atu ba soe nee so malae mutin deit maka tuir, hahalok sira nee halo ami ex.tropas timor oan deskonfia liu tan malae sira etc.(Hakerek badak deit, resumido).

8.f).fakar kilat musan no lakon perkutores kilat foun nia, malae sira haruka ba fakar  kilat musan ho caixote atus ba atus ba tasi laran, sira dehan deit fakar ba tasi laran maibe ami deskonfia katak sira subar iha fatin seluk ou entrega ba ema ruma, no lakon perkutores kilat foun nia nebe uluk ami bolu deit G4, maibe ida nee so ami deskobre wainhira iha kontra golpe ona, nebe ami loke caixote foun sira nee mesak kilat mamuk laiha perkutores, nee duni tiru ladiak. Armagem kilat foun sira nee malae sira deit maka halu konta, nee duni iha DSM armazem material funu iha 2, ida hakerek nain ho Sr. Germano Lobo (sei moris hanorin eskola iha Kamea) maka halu konta, ida seluk malae sira maka halu konta, maibe armazem sira malae halo konta nee laiha problema ida wainhira ami hakarak desarma sira too oras kontra golpe nia, tamba hakerek nain mos iha chave kopia nia ida etc.(Hakerek badak deit, resumido).

9. Saida maka estimula ami nia espírito no foaten brani ba ami
Iha estimulantes lubun ida hanesan motor nebe dudu, doko no halu manas ami nia espirito nacionalismo, fo aten brani mai ami, atu hakat la tauk, la nakdoko odi hakilar “mate ga moris ukun rasik an” estimulantes sira nee maka hanesan politika ukun rasik an nebe maka FRETILIN defende, hino Fretilin nia Foho Ramelau, ba hakerek nain iha tan ida maka hanesan versos sobre espirito nacionalismo nia, nebe Kay Rala Xanana hakerek iha tempo neba, hakerek nain sei hanoin “estrofe ida, baris dalam sebuah poesi”nebe dehan nune, que por este lado do levante, tremule a bandeira do meu Timor”nebe mais ou menos dehan “iha loron matan sae hare dauluk, hau nia bandeira bele namlele iha nia hairin leten!”.Ba ema nebe moris diak ona, kala lae maibe ba ema nebe kiak no moris iha terus no susar nia laran, politika FRETILIN nia ho hino FOHO RAMELAU, ne’e doko tebes duni ita hanesan maninga ida iha momento ida neba etc. (Hakerek badak deit, resumido).
Situasaun politika no buat selu seluk obriga ex.tropas atu hamoris lalais forsas armadas de Timor-Leste nia

10.Reunião Klandestina iha Mota Ulun-Baseia ba akontecimentos sira iha leten Koordenadores ex.tropas portugueses sira komesa deskonfia makas liu tan  katak malae sira iha planu secreto ida makas nebe obriga para ex.tropas atu halu kontra plano ida urgente tamba  iha aproximasaun“Pendekatan makas  teb tebes maibe secreta hosi oficiais Portugueses sira ba partido UDT, kuando iha oras intervalo servisu nia wainhira ami koalia kona ba politika ukun rasik an nia, malae sira nebe cabu ho soldado sira no sergentos balun la mete buat ida, maibe sira sergentos no oficiais barak hanesan fali fo sira nia apoio ba UDT mos, i ami relasiona ho akontesimentos selu-seluk ami deskonfiansa ba malae sira makas liu tan, entaun ami deside atu halu sorumutu secreto ida iha Mota Ulun, atu fo hanoin ba malu katak iha exigencia urgente ida atu halo moris  Forças Armadas Timor-Leste nebe ami sempre koalia ona, tamba hahalok nebe malae sira hatudo, nee fo sinais makas  katak malae sira sei hamutuk duni ho partido ex.UDT i ita nia luta atu ukun rasik an nia sei hasoru teri netik oi oin, ne’e duni Forças Armadas ida urgente teb tebes tenke hamoris, lalais kedas ona etc!.(Hakerek badak deit, resumido).

11.FORÇAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE- Depois de sorumutu secreto iha mota ulun, entaun hakerek nain ba informa ba Sr. Rogerio Lobato hanesan nudar ami nia comandante, objektivu principal maka atu halaoagiatasaun no propaganda kona  politica FRETILIN nia iha Companhia ida idak nia laran tenke halao makas liu tan. ami hili tiha kedas ona katak wainhira forsa nee formado ona, Rogerio maka sei sai ami nia Comandante, hanesan koalia tiha ona iha pontos sira iha leten ba, tamba nee hakerek nain ba exige ba Rogerio katak  iha ona necessida urgente teb tebes atu forma kedas ona Forças ida nebe ami sempre koalia, entaun Sr. Rogerio Lobato aceita kedas e nia dehan “forças nebe ita atu forma nee sei fo naran, FORÇAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE!”. Maibe  forças nia naran nee seidauk fo sai ba kordenadores sira seluk, tamba ami nia futuro Comandante Rogerio Lobato nia hakarak mos katak naran forças armadas nee tenke segredo lai, labele fo sai kedas. Nee duni naran nee Rogerio Lobato maka fo! “ FALINTIL nee transformasaun hosi naran Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere ba Forças Armadas da Libertação Nacional  de Timor-Leste FALINTIL etc.(Hakerek badak deit, resumido).
12.Sorumutu iha Mota Ulun malae sira deskobre- Kala iha agente secreto ou mahu malae nia ida,iha ami nia le’et i informa tiha onaba malae sira katakami halu reuniaun secreta ida iha Mota Ulun, Nune Ami nia sorumutu klandestina iha mota ulun nee ema deskobre tiha, ietaun ami hotu hein deit ona, atu malae bolu ami ba iha tribunal militar atu kastigo ami ou halu saida los ami la hatene, iha memento ida neba hakerek nain deskonfia ona katak malae sira sei la bolu ema hotu, maibe sei bolu deit elementos “ da Comissão do Exclarecimentos do Bem Estar da Unidade CEBEU” atu responde ba acontecimento ida nee etc.(Hakerek badak deit, resumido).
13.Reunião bolu atensaun nian iha Comp. Des. De Engenharia-Liu mais ou menos semana ida, sorumutu klandestina iha Mota Ulun nia, Comando Territorial Independente de Timor (CTIT) “ Nee naran Companhia hot hotu malae mutin nia iha Timor”, convoka reunião ho elementos CEBEU “Comissão de Esclarecimento do Bem Estar da Unidade”, nee komisaun ida nebe halao no suprevisiona, resolve problemas hot hotu nebe kona ba soldados sira nia moris loron loron nia,iha Companhia ida nia laran, Komisaun nee hari depois de 25 de Abril, atu sai membro komisaun nee tenke hosi eleisaun democratica, nia periodo fulan tolo fulan tolu, hakerek nain ba representa Companhia Destacamento Serviço Material(DSM) nia, tamba hakerek nain mos hanesan membro CEBEU, reeleito dala 4, hosi companhia DSM nia, iha reuniaun nee  Major Jonatas maka preside mesa.Iha reniaun nee Comando CTIT fo sala ba elementos sira CEBEU Companhia hot hotu nia,  ihaComando Territorial Independente de Timor CTIT, hasai desisaun ida katak sorumutu klandestina iha Mota Ulun nee, CEBEU maka sala, tamba CEBEU nia servisu la efektivu no la diak etc.(Hakerek badak deit, resumido).
13.a).Debate ho laran manas too tuku mesa ba malu-molok rona kulpa nebe malae tau todan ba membros CEBEU sira,iha durante reuniaun iha Companhia de Engenharia nee, ema hot hotu nonok simu deit maibe hakerek nain la simu, odi foti liman no koalia ba Major Jonatas ho lian makas, momento neba ita la tauk tiha ona buat ida, laran metin los ba politika FRETILIN nia katak Timor-Leste nee sei Ukun rasik an duni, nee be atu kastigu ga, saida deit ita la taok tiha ona, politika ukun rasik an nia nee hanesan los maninga ida nebe halu ita tur lametin, hatan ba Major katak CEBEU la sala, tamba wainhira commando CTIT nia iha plano ruma, nunka fo sai ba CEBEU para nune, CEBEU bele esklarece ba soldados sira sobre Comando nia programa, maibe tamba QG halu buat ruma nebe halu iha companhia nia laran nee unilateral deit i nunka fo konsiderasaun ba CEBEU no nunka informa sobre aktividades sira nebe Comando do CTIT halao, tamba nee duni CEBEU labele responsabiliza ba reuniaun klandestina iha Mota Ulun. Hakerek nain hateten tan ba Major Jonatas katak democracia seidauk to’o iha Timor, sei iha nafatin restus sistema ditadura nia. Entaun sira retira tiha fali kondenasaun nebe malae sira fo ba CEBEU etc. (Hakerek badak deit, resumido).
13.b).Malae hari Comissão de Restruturação de vencimentos-Malae mutin sira hare ba katak, mais ke maluk ex.tropas sira la koalia  maibe psicolologicamente sira hare katak ex.tropas naturais sira deskontente teb tebes ho malae sira, tamba malae sira hare ba ema hotu oin suar los, ta la han, ex.tropas timor oan sira koalia makas iha kotuk nebe ita rona isin fulun hamrik sira balun koalia hanesan atu ameasa deit malae sira, situasaun atu deskontrolado ona, ran manas espirito de revolta makas liu tan, entaun Major Jonatas fo sinal para hot hotu iha disiplina, entaun sira hotu nonok, Major koalia katak depois de 25 de Abril CTIT hanoin ona atu hari Comissaun ida naran Comissão de Restruturação de Vencimentos, atu bele estuda odi foti vencimentos ex.tropas sira nia, “i se maka servisu iha Comissão ne’e nia vencimentos boot liu tan ne’e parece hanesan nudar taktika ida atu malae sira bele konkista fali simpatia ex.tropas karik”  i iha loron ida neba duni, malae sira hili hakerek nain hanesan membro iha komissaun nee nia laran, komissaun nee funsiona iha QG laran maibe hakerek nain ba deit ajuda servisu neba wainhira loron enkontro nia, maibe hela nafatin iha Companhia DSM nia laran no halu konta nafatin material funu nia etc.(Hakerek badak deit, resumido).

13.c).Moris UNETIM ho LESVALTE descontentamento iha Unidades-Juventude estudantil sira mos komesa halu moris sira organizasaun sira nebe ita hotu hatene nanis ona, ida UNETIM hosi Fretilin Lesvalte hosi UDT, sira mos provoka malu dala ruma too baku malu, iha Companhia nia laran ami ho malae mutin sira mos hare malu la diak ona deskontentamento aumenta loron ba loron, iha Comp. DSM nia laran ami baku malu too uma han fatin nia rahun, kalan wainhira ami sai, ami labele lao mesak maibe tenke ho grupos, nune mos malae sira. Cabo Miguel da Costa ho Ponciano sira sai ho ex.tropas pelotão ida ho kilat, sira sai hosi QG halo manifestasaun iha Dili laran, iha ginasio malae sira komesa baku Sr. Germano no kolega selu seluk too besik mate, timor oan ho malae ameasa malu situasaun manas ba beibeik. Iha hospital militar iha Lahane, hakerek nain ho malae policia militar sira baku malu, too armario aimoruk no sasan barak rahun hotu, Sr. Albino de Loudes maka enfermeiro dia iha loron ida neba, tamba malae sira nee la husik ami sintoniza programa FRETILIN nia hosi radio( Enfermeiro Albino Lourdes sei Moris fila hosi ona Portugal agora hela iha Dili) entaun akontecimentos sira fo vantagens boot liu tan para ami koordenadores sira bele usa odi halu agitasaun no propaganda ba ami nia maluk ex.tropas sira seluk nebe ladun aktivu iha ami nia sorumutu klandestina sira, ho akontecimentos sira ne’e ami bele halu sira seluk nia espirito nacionalistas sira manas liu tan atu bele revolta. Ami nia espirito e ansia atu forma forças Armadas da Defesa do Povo Maubere makas liu tan manas liu tan etc!.(Hakerek badak deit, resumido).
13.d).Companhia DSM balide halao agitasaun radikal odi canta FOHO RAMELAU
Atu halu agitasaun odi doko no hamanas espirito nacionalista, ex.tropas iha Companhia selu-seluk nia laran no mos ba juventude sira nebe indiferente hela ba situasaun politika nebe lao dadaun iha momento ida neba, ami hosi Comp. Destacamento do Serviço Material (DSM), iha estrategia radical ida, fo volta iha cidade Dili laran ho kareta militar boot, hatais frada militar kompleto odi canta Hino da FRETILIN Foho Ramelau, dala ruma hakerek nain maka dirige, dala balun hakerek nain nia kolaboradores sira hanesan: Ex. Comandante, António da Costa aliasTerra Bulak, ex. Comandante, Pedro Braga alias Piter, ex.Comandante Rafaiel Cabralalias Laloran, ex. Comandante Germano Lobo alias Maulemo ho João da Costa, oras nee sira hotu sei moris, hela iha Dili maka dirige ou komanda, ami mos ami nia bele dehan hanesan doador ida nebe fo ajuda makas ba ami, wainhira ami iha oras intervalu nia iha tuku 10 ami kostume para servisu odi han buat ruma, iha momento ami hotu halibur malu iha bar dos soldados atu hemu no han buat ruma, iha momento neba maka ami nia doador ne’e selu cerveja ba ami hotu hemu no deskuti malu sobre politika, wainhira ami ba hili ai maran ba dapur entaun ami nia doador ne’e fo osan ba ami atu sosa serveja no sosa bibi hemu kaur malu ho tua mutin depois ami fila mai odi fo volta iha Dili laran odi Canta FOHO RAMELAU, ami doador ne’e simpatizante boot ba FRETILIN, nia naran maka Sr. Sergento Oliveira, sei moris hela iha Dili.Ami nia espirito e ansia atu forma Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere, makas liu tan manas liu tan etc!.(Hakerek badak deit, resumido).
14.Membros do Comite Central da FRETILIN convida hakerek nain
14.a). Membro hosi Comite Central FRETILIN nia mos akompanha  militares sira nebe fo volta iha Dili laran no kanta FOHO RAMELAU ne’e i sira hakarak atu hatene se maka organiza hahalok ida ne’e, entaun loron ida Sr.Alarico Fernandes husu ba Sr. Rafael Cabral alias Comandante Lalora, ida nebe uluk hanesan mos hakerek nain nia kolaborador ida iha Companhia do DSM, katak “se maka organiza militar sira nebe fo volta iha cidade Dili laran ho Kareta boot militar nia no Canta FOHO RAMELAU nee?” entaun Sr. Rafael Cabral responde katak ida nebe organiza nee naran Caetano Guterres, entaun liu tiha loron ida, Sr. Alarico Fernandes ba tula hakerek nain iha nia automovel ba hemu cerveja ida iha nia uma, depois Sr. Alarico Fernandes dehan nune “ Camarada Caetano, liderança boot CCF nia sei convida camarada atu halu reuniaun importante no secreto ida” entaun hakerek nain husu ba Alarico Fernandes katak reuniaun nee atu koalia assunto saida, i Sr. Alarico Fernandes dehan “ atu koalia kona ba oin sa itabele forma Forças Armadas da Libertação nacional nia ida” entaun hakerek nain responde ba Sr. Alarico Fernandes nune “ ida nee sa ami prepara nanis ona bainhira maka ita hasoru malu camarada fo hatene deit, hau pronto ona” etc.(Hakerek badak deit, resumido).
14.b).Sorumutu ho Saudoso NicolauLobatoho no Dr. Mari Alkatiri-To,o loron atu hasoru malu ho membros boot CCF nia, hakerek nain lori ho kedas Fografia nebe hasai hosi aviaun nia “ Foto tirada aériahosi Companhia DSM nia, no bolu Ex.Comandante Pedro Braga alias Piter nebe acompanha hakerek nain ba iha sorumutu nee, nebe halao iha Sr. Alarico Fernandes nia uma iha China Rate. Molok ami to’o iha neba Piter Braga hela iha Liur ho membro segurança CCF nia, molok hakerek nain tama halu saudações ho kumu liman, ita nia saudoso presidente Nicolau Lobato, koalia lia fuan ida ke hakerek nain hanoin to’o ohin loron no nunka haluha, nia dehan nune “ Vós os militares filhos naturais de Timor,  sois o braço armado do povo Maubere” lia fuan ida nee halu hakerek nain nia laran boot liu tan, manas liu tan!i lia fuan ida ne’e mos kuase hanesan naran nebe nia alin Rogerio Lobato fo tiha nanis ona katak, forsas ne’e armadas nebe ami forma, sei fo naran “ FORÇAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE”,maibe hakerek nain la fo sai naran ida ne’e ba membros CCF sira. Iha sorumutu ho membros boot CCF nia nee, tuir mai hakerek nain ba hamrik iha kuadro metan ida, nebe tau iha membro CCF sira nia oin, hakerek nain kola tiha foto DSM nia odi explica ba membro CCF sira, oin sa hakerek nain sei aktua plano nee iha Companhia Destacamento do Serviço Material Balide nia laran,oin sa ex.tropas simpatizantes FRETILIN nia aktua iha planu nee maka halu duni karik “Evasaun” halai sai hosi tropas boot liu maka sei iha Companhia DSM,atu ikus mai ita bele forma forsas armadas da libertasaun nacional ida; membro CCF sira rona ho laran haksolok!, tuir mai saudoso Nicolau sei bolu tan hakerek nain koalia ho nia mesa mesak dala ida tan.“detalhes sobre planu sira nee, tamba naruk teb tebes ne’e duni leitores sira sei lee iha hakerek nain nia livro ida nia laran  nebe ho naran “Em Memoriadada minha Pequena Participação na Luta da Libertação da RDTL” hakerek ho lia Portugues,nebe aban bainrua sei publika etc.(Hakerek badak deit, resumido).

15. O Golpe da UDT
Kalan dia 11 de Agosto de 1975 UDT halao golpe ida nebe hanaran “ Movimento anti-comunista” ami rona kilat komesa tarutu iha Dili laran iha kalan boot. Hakerek nain haruka Sr. Jermano Lobo alias Maulemo sae ba armero leten odi hatun bazoka no morteiro sira, maibe Sr. Tenente ida nebe responssabiliza ba material funu nia mai kedas  koalia ho hakerek nain dehan nune: “Sr. Guterres isto não nada uma guerra, é apenas um movimentozito do Partido UDT, põe outravez armas no seu lugar”,nebe dehan nune , Sr. Guterres ne’e la iha buat ida laos funu ida, Partido UDT sira maka halu movimento oan ida, hatama ou tau fali kilat sira iha nia fatin, iha ami ida idak nia Companhia nia laran,  malae sira halo formatura geral ida odi explica katak nee problemas partido sira nia, nee duni forças armadas labele halu buat ida, depoi Comandante da Companhia koalia tan katak, membros forças armadas nia bele pasiar sai ba liur tenke ser ho fardado maibe desarmados. Ho akontecimentos ida neé ami hasai konklusão katak malae mutin ho UDT sira halu plano hamutuk duni, tambalolos forças armadas tenke aktua tamba UDT ho policia sira maka hamutuk tiha ona, maibe ida nee la akontece, I ita hare di-diak katak malae mutin ho UDT sira iha duni plano secreto ida, tamba nee maka wainhira UDT halo golpe sira cerka deit maka iha Quartel Geral ho ema nain sanulu resin; iha kanto ida iha ema nain 3 ou nain 4, ida ho pistola FBP, ida ho sete sete balun ho cabre 12, iha Companha laran kilat too kuasae atus, maibe forças sira laiha ordem para atu aktua.etc. (Hakerek badak deit, resumido).

15.a). Iha Companhia QG nia laran soldadus sira ema atus ho kilat barak maibe labele aktua, malae sira fo autorizasaun para soldadus sira bele sai ba liur fardadu maibe labele lori kilat, sira fo ordem iha formatura geral katak forças armadas labele halu reasaun ruma kontra movimento anti-comunista UDT nia etc.(Hakerek badak deit, resumido).
15.b). Companhia selu seluk iha Dili laran ne’e forças operasional UDT nia la ba cerka sira ida, iha nee ita konklui duni katak malae mutin iha CTIT hamutuk ho UDT sira hakarak ukun hamutuk rai Timor duni buat hirak nee uluk kedas ami deskonfia tiha ona hanesan hakerek nain koalia iha leten, maibe agora mai hatudo lolos no momos katak ami nia deskonfiansa ne’e tebes duni, la sala ida etc.(Hakerek badak deit, resumido).
15.c).Forças Operacional UDT nia kaer maluk Timor barak ba kastigo iha palapasso, iha neba maka sai hanesan Quartel Geral UDT nia.UDT mobiliza povo hosi fati fatin, atu kaer kilat odi mai ataka cidade Dili ema sira nebe sira mobiliza ne’e balun  laos militante UDT nia maibe tamba tauk atu mate sira obrigadu atu simu kilat, barak mos militante partido UDT nia duni, maibe sira lakohi halu funu hasoru sira nia maun alin sira rasik, tamba iha uma kain ida nia dala barak maun alin, aman sira partido keta ketak, iha esklarecimentos wainhira povo sira hato’o perguntas ba lider sira katak keta partido ne’e aban bainrua hamosu funu karik, lider sira sempre hatan katak ne’e nanal maka baku malu deit, entaun wainhira UDT hamosu funu militantes UDT nia rasik mos la kohi atu halu funu hasoru FRETILIN sira, tamba ne’e maka iha 20  Agosto sira atus ba atus maka rende deit no mai entrega sira nia kilat tamba ne’e hakerek nain ba hasoru ho Sr. Comandante Rogerio husu para atu liberta sira hotu nebe hetan mobilização obrigatório, i nune Sr. Komandante Rogerio Lobato fo ordem atu hakerek nain liberta sira i hakerek nain rasik maka fo segunransa ba sira no ba husik sira iha ida idak nia posto, sira barak maka sei moris, momento wainhira hakerek nain ba liberta prisioneiros sira iha kadeia detensaun nia iha QG, Sr Sergento João de Oliveira maka um dos responssaveis kadeia nia iha odamatan kadeia iha Taibessi QG.(Hakerek badak deit, resumido).

15.d).Forças Operacional UDT nia komesa sunu uma iha Bucoli, oho timor oan balun iha fatin selu seluk, iha Palapasso sira oho Timor oan balun hamutuk ho saudoso enfermeiro José Espirito Santo ho sira selu seluk, etc.(Hakerek badak deit, resumido).

16. PLANO KONTRA GOLPE  
16.a). Plano kontra golpe nia hahu kedas iha tuku 3 lokraik loron 11 fulan Agosto 1975-Hakerek nainsae ba Quartel Geral atu ba hasoru malu ho Rogerio Lobato iha lokraik loron ida neba duni, Wainhira too iha QG, Rogerio mos hamrik hela iha varanda, hau hamrik deit iha estrada ninin hosi parte sul nia no fo sinal para Sr. Rogerio Hakbesik mai iha arame parfado para ami nain 2 bele koalia, wainhira Sr. Rogerio hakbesik tiha ona, hakerek nain dehan nune “ kamarada Rogerio ita tenke aktua ona lalais atu desarma UDT ho Portuges sira camarada”, depois hakerek nain hatudu ba forsas UDT nia nebe hamutuk sira nain 3 iha sikun ida, iha sikun balu ema nain ” hodi dehan ho lia komiku uituan nune “Camarada Rogerio nee ita bele tuku deit mos  bele desarma hela sira”, hakerek nain koalia ho hamnasa entaun Sr. Rogerio responde  “ Caetano voce está brincar? Isto significa uma Guerra, por isso Começa agora mesmo entrar en contacto com todos os  coordenadores das outras companhias para virem separadamente coordenar comigo e você prepare da sua parte” Sr. Rogerio dehan nune tamba nia hatene katak hau maka halu konta armagem material funu nia iha DSM Balide ne’e  duni tenke prepara kilat sira ne’e atu bele fahe ba Companhia selu seluk, tamba Sr, Rogerio mos hatene nanis katak kilat iha armagem nia laran tenke hamos uluk para bele usa selae ita tiru labele tamba massa ou gordura gemuk no óleo maka nakonu
16.b).Orientações do Primeiro Cmd. Das Falintil Rogerio Lobato
Depois de UDT halo tiha golpe iha 11 de Agosto 1975, ami komesa halao’o koordensaun entre Companhia hot hotu iha Dili laran para atu halo kontra golpe ida mais rápido possível, nee sob Comando no orientsaun Rogerio Lobato nia, maibe foun foun nee ami lahatene sa loron no sa horas maka atu halu kontra golpe, nee depende ba situasaun no kondisoes nebe ami prepara iha ida idak  nia Companhia nia laran.(Hakerek badak deit, resumido).

16.c).Koordenadores kontra golpe no membros
Ex.tropas nebe halo kontra golpe nee iha grupo 3 hanesan tuir mai nee:
1     d).Koordenadores
2     d).Membros activos iha reuniões secretas
3     d).Membros não activos
16.d.1).Koordenadores-Kada Companhia ida idak iha nia koordenador nebe lao suba subar atu ba koordena ho Companhia selu seluk, koordenadores sira nee maka wainhira partido sira moris liu loron hirak koordenadores sira nee mos existe/moris kedas ona hanesan hakerek nain koalia dala barak iha leten ba. Wainhira UDT seidauk halo golpe koordenadores sira auto-organiza malu no halao sira nia enkontro unilateralmente iha fatin barak, maibe wainhira UDT halo tiha golpe nebe komesa iha 11 de Agosto 1975, nee ho ona orientasaun primeiro Comandante geral das Forças Armadas,Rogerio Tiago Lobato nia ordem i iha momento neba kedas Rogerio afirma tan dala ida katak ami nia força nebe atu halu kontra golpe nee fo naran nafatin FORÇAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE.(Hakerek badak deit, resumido).

16.d.2).Membro activos- Comapnhia ida idak iha nia membros activos, nebe hatene kona actividades klandestinas koordenadores sira Companhia ida idak nian, iha Companhia nia laran koordenadores ho membros activos sira nee mos halu debate sobre politica, sistema do governo, halo comparasaun entre politika da Fretilin UDT no partido selu seluk, atu nune bele esclarece fila fali ba soldados selu seluk nebe maioria iha estudo primario deit. Iha tempo neba hanesan ita hotu hatene tiha ona katak laiha ema sarjana, nee be sira nebe maka iha ona primeiro ciclo, segundo ciclo no terceiro ciclo ,maka aktua hanesan ema matenek sarjana oin loron nia, nee duni resultado reuniaun entre koordenadores no membros activos sira nee maka sei usa odi halo agitasaun e propaganda iha Companhia nia laran iha oras intervalo servisu nia iha tuku sanulu dader, iha horas han kalan nia no han matabisu nia. Membros activos sira nee barak ikus mai sai hanesan Comandante da Companhia tamba ex.tropas ida idak iha nia kapacidade, balun iha dom komando nia balun iha deit dom kolia halu agitasaun maibe dom komando funu menos etc. estc.(Hakerek badak deit, resumido).

16.d.3).Membros não activos- membros não activos sira nee ex.tropas sergentos no praças, nee katak sergentos cabos ho soldados sira, nebe iha espirito nacionalista, nebe maka koordenadores sira marka nanis ou identifika tiha ona no fiar metin ba sira, hanesan hosi Companhia DSM nia, porexemplo sira nebe costuma biasamobiliza sira para fo volta Dili iha Laran no Cantan FOHO RAMELAU, sira nee prontos tiha ona para atu mobiliza sira, atu halu kontra golpe bainhira deit, maibe sira la ba participa iha reuniaun secreto no mos sira lahatene bainhira maka halu kontra golpe, sira nee so hatene bainhira sira simu ordem para atu simu kilat ho ekipamentos funu nia tomak, halu formatura simu ordem hosi Comandante Companhia ida idak atu avansa ba ida idak nia posisaun maka sira foin hatene. Ex.tropas hot hotu nebe participa iha kontra golpe, sira nia naran nebe biasa ami fo sira maka naran, membros das forças armadas da libertação Nacional de Timor-Leste, Maibe membros koordenadores ho membros sira nebe iha No. 2 nee ami biasa bolu pioneiros das FALINTIL, se karik maka nain ulun sira la aseita para ami usa naran ida nee mos labuat ida, importante liu maka ita nia rain liberta tiha ona.(Hakerek badak deit, resumido).

16.e).Formasaun de rede contra espionagem
Komesa kedas iha 11 de Agosto ami intesifika ami nia campanha contra espionagem nia para atu hatene lolos se se maka simpatisantes UDT nia para atu bele desarma sira ou hasai tiha sira nia kilat to’o loron kontra golpe nia, too iha nee ami hosi companhia Destacamento Servisu Material nia laran haksolok tamba 99,99% ex.tropas timor oan sira mesak simpatisante FRETILIN hotu, nee duni ba assunto ida nee ami DSM laiha probrema ida, rede nee iha nanis tiha ona, oras nee ami intesifika deit.(Hakerek badak deit, resumido).

16.f).  Ami hili João Branco  sai Comandante DSM nia
Iha Companhia Destacamento Servisu Material, DSM ami hili Furriel Miliciano João Branco maka sai hanesan Comandante da Companhia, ami nia Comandante nee radical uituan, nia ema hosi Lospalos, wainhira João Branco tama iha DSM, companhia nee organizado tiha ona, hanesan ohin hatete katak 99,99% mesak simpatisantes FRETILIN nia deit, nee duni wainhira too atu organisa kontra golpe ulun fatuk la moras ida buat barak nebe hakerek nain koalia ne’e hosi companhia DSM deit, orsida hakerek nain nia maluk koordenador selu seluk sei koalia em detalhes akontecimento iha sira nia kompanhia nia laran, tamba dificuldades nebe mosu iha companhia ida idak la hanesan.(Hakerek badak deit, resumido).
16.g).Reunioes secretas entre koordenadores ho Comandante
Geral das Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere
Rogerio Lobato
Reuniaun para koordenasaun ho Comandante Rogerio halao secretamente ho koordenadores sira desde  11 de Agosto, nee halao ketak ketak para labele halo malae sira deskoconfia, kada companhia apresenta evolusaun ikus liu iha kompanhia ida idak, no situasaun sobre avanso forças UDT nia, cada companhia ida nia laran ex.tropas nain hira maka simpatisa ba UDT, oin sa kada kampanha halau sira nia servisu atu detekta iha companhia ida idak nia laran odi deskobre ema sira nebe simpatisa ba Fretili no ema sira nebe simpatisa ba  UDT, i ida nee mos tenke halo tentativa dala barak para ita bele hatene lolos, ida nee mos ami tenke usa taktika oin oi oin i fera ulun para nia resultado nee lo los, para labele desarma arbiru deit wainhira to’o ona oras atu halo operasaun kontra golpe nai etc.(Hakerek badak deit, resumido).

16.h).Iha hanoin balun atu forma Junta Militar ou governo ida hosi militar sira deit ho sistema ditadura militar
Iha companhia DSM nia laran depois de halao reuniaun interno Companhia nia Comandante João Branco hakarak atu konvense Comandante ROGERIO LOBATO atu forma deit Junta Militar ida depois de halao tiha kontra golpe, ate ke Comandante João Branco iha tiha ona governo de junta militar  de sombra ida, Comandante João Branco dehan nune “Ita Bele forma governo hosi ema militar deit, do ke entrega governo ba FRETILIN alternativu seluk, ita bele forma  Junta militar provisório ida, depois ita hare ba situasaun, terceiro ita hare possiblidades atu komesa ho sistema ditadura militar depois maka sei lao neineik ba sistema demokracia mia”.Entaun hakerek nain maka responde ba nia katak la aceita, ho razaun katak iha militar nia laran ema matenek uituan deit, nee duni tuir hakerek nain nia hanoin ami so bele forma junta militar provisório ida até ke Comite Central da Fretilin too fali iha Dili, maibe forma governo ida ho sistema ditadura militar nee ami la aceita ida tamba povo Timor nee terus teb tebes ona iha ditadura ida nia okos, momento neba ami koalia malu manas tiha uituan maibe depois hot hotu lao diak fila fali, iha momento neba ami mos la hatene se membros CCF sira mate hira moris hira, iha nebe ami seidauk hatene ida, depois de CCF fila ona ba Dili maka governo sei entrega fali ba FRETILIN nee plano fo foun, hakerek nain apresenta tan razaun selu seluk, nebe ikus mai Comandante João Braco mos aceita, entaun hakerek nain oferece voluntariamente atu ba buka infomasaun sobre paradeiro lideres FRETILIN nia. Iha momento neba ami militar sira bele sai ba pasiar mas tenke hatais farda militar i labele lori kilat.etc. etc. (Hakerek badak deit, resumido).
17. SORUMUTU HO KAY RALA XANANA
17.a).Ho preokupasaun boot, tamba iha ona ideias nebe klaru teb tebes hosi DSM atu hakarak konvense comandante Rogerio Lobatu atu hari governo mitarista, maka Hakerek nain ba lalais iha sede CCF nia, iha Santa Cruz, iha avo Xavier nia uma, ho intensaun atu karik hetan ema ruma nebe bele for informasaun sobre paradeiro membros CCF nia, atu tenta kontaktu ho sira,nune membros Comite Central Fretilin nia (CCF) prepara an atu bele kaer governo bainhira Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere, desarma tiha ona UDT sira, tamba iha  companhia DSM nia laran, iha ona planu balun nebe hakarak atu konvense futuro Comandante Rogerio Lobato atu hari governo militar ida ou selai, junta militar provisoriu ida molok membros CCF sira fila mai iha Dili, ideia ida ne’e hakerek nain tauk no preokupa teb tebes tamba dala barak ideia nebe forma junta militar provisoriu ne’e, karik tebes duni maka bele susar atu husik fali, tamba  wainhira kaer ona governo idaitabele sente ona gosto i ambisaun atu ukun, sai riku no boot bele domina ema ida nia espirito, ne’e buat natural ida, i entaun ambisaun sira nee bele obriga ami ami militar sira lakohi tan entrega governo ba Fretilin, tamba ho preokupasaun ida ne’e maka hakerek nain la konkorda ho ideia ida atu forma governo militar ne’e, i husu ba maluk selu seluk atu hare lai ba situasaun membros CCF sira nia, tamba hakerek nain mos hatene katak atu ukun nasaun ida laos facil i iha momento neba matenek sira iha vida militar ema uituan deit ke ita bele konta ho ita nia lima fuan, tamba ne’e duni maka hakerek nain halai lalais ba iha sede CCF nia iha Santa Cruz.

17.b).Hakerek nain lao ho laran tarido los, molok tama iha odamatan hakerek nain hare deit maun boot Xanana mesa mesak maka tur iha neba, laiha tan ema seluk, hau hakoak nia,maun boot tanis ho nervoso hau mos tanis tamba hanoin maun boot mesak deit, hau husu ho lia fuan nune: “Maun agora oin sa?” hau nia intensaun atu husu ba maun boot Xanana katak ami nee pronto ona atu desarma UDT maibe governo nee halu oin sa, maibe ho laran taridu no nakdedar, liafuan ne’e sai deskontrolado tiha, tambahau nia pergunta tama sala tia maka, entaun maun boot Xanana hatan ba hau nune “Imi maka tropastiha be o husu fali ba hau oin sa, se imi lakohi halu buat ruma, entaun o lori kilat ida mai, hau sei funu mesa mesak hasoru UDT sira, depois de hau mate tiha ona, maka UDT bele ukun rai Timor ba, hau mos la interesse ona tamba hau mos mate tiha ona”.Hakerek nain dada is naruk rona maun Xanana nia lia hirak ne’e, tuir mai maun boot Xanana fo hanoin ba hakerek nain katak ex.tropas sira tenke forma forças armadas  libertasaun nacional ida nebe urgent atu bele halu kontra golpe ida, i dehan tan katak tenke prepara ho hanoin nebe diak no fundamento iha demokrasia, tenkeser ho disiplina nebe as teb tebes, para labele viola direitus humanus ou oho, tiru ema arbiru deit wanhira halao ona kontra golpei maun boot Xanana husu para molok kontra golpe halao tenke explica uluk disiplina sira ne’e ba militar sira wainhira avansa ona ba iha sira nia posisaun sira,“labele fo tempo para UDT sira domina companhia hotu iha Dili laran, konsentra no mobila ema timor laran tomak odi kaer kilat, se imi la halu lalais kontra kolpe  maka UDT nia forsa sei sai rihun ba rihun i imi sei susar atu hasoru sira maun Xanana dehan tan” etc..
17.c).Ikus liu maun boot Xanana hatete ba hakerek nain katak fatin nebe oras nee membros CCF sira subar ba ne’e la do’ok ida i atu mai Dili  kestaun horas 2 ga horas 3 lao ain deit, nee duni Xanana  dehan katak wainhira ami halu ona kontra golpe,la kleur deit membros de CCF mos too ona iha Dili, hakerek nain promete atu fila fali ba sede CCF, atu fo evolusaun sobre preparasaun kontra golpe nia no mos ho intensaun atu lori kilat diak ida ba maun Xanana, tamba wainhira hakerek nain hasoru nia, hare katak maun Xanana iha deit kilat oan ida hanesan fali sete  sete ou karik kilat tiru manu nia ida, hakerek nain ladun repara didiak tamba ho ansi deit no kalan hahi mos ladun naroman, entaun hakerek nain laran kontente i fila kedas ba DSM.
17.d). Wainhira hakerek nain hasoru malu ho maun boot Xanana iha sede CCF nia, hakerek nain la informa ba Xanana katak maluk balun iha intensaun atu forma governo militar ida, hakerek nain fila ba DSM ho laran kontente tamba iha konfiansa boot katak desarma tiha UDT FRETILIN maka sei kaer governo, entaun hakerek nain lao lalais ba direksaun Companhia DSM nia no fo hatene lalais ba Maluk sira seluk liu liu ba Comandante João Branco katak la precisa ona forma junta militar provisoriu ida, wainhira desarma ona forsa operasional UDT nia, tamba tuir orientasaun maun boot Xanana katak wainhira halu kontra golpe ona i desarma ona UDT, liu horas 2 ou horas 3 deit membro CCF sira sei to’o iha Dili, maibe iha buat ida maka halu hakerek nain hanoin la hotu no admira teb tebes, wainhira lao tuir dalan fila ba iha companhia DSM, maka kona Xanana ninia espirito determinasaun no aten brani, oin sa ema hotu halai ba subar maibe nia la halai, nia tuba rai metin nafatin iha sede CCF nia, mais ke nia hatene nanis katak UDT sira sei mai kaer nia i bele oho nia, tamba nia hakerek artigo barak kontra UDT, liu liu nia POESIA sira nebe doko espiritu nasionalismo juventude sira, liu liu ex.tropas sira makas liu, Xanana nia POEMA sira ne’e halu manas ema nia laran atu pronto halu funu idaba nia libertsaun, maibe Xanana la taok i hela mesa mesak iha sede Fretilin nia wainhira hakerek nain ba hasoru nia, Xanana nia POESIA sira nee maka fo estimulu makas mos ba hakerek nain sai hanesan militante FRETILIN nia, dada hanesan maninga ida odi la tauk, odi kria kondisoes para hari organizasaun klandestinaI ida iha companhia nia laran odi fo apoio ba FRETILIN hanesan koalia ona iha ponto No.1 to’o iha ponto No.13, iha leten ba, odi hari forsas armadas idaespirito de determinasaun ida ne’e maka halu hakerek nain adimira teb tebes kona ba maun boot Xanana Gusmão, nia hatudo duni hori uluk kedas,nune mos iha resitencia Timor nia tomak, hosi base ikus liu iha Foho Matebia nakfera to’o timor manan, etc.(Hakerek badak deit, resumido).

18. Januario Ximenes tenta atu tama iha Companhia DSM
Sergento Januário Ximenes nebe ho Companhia Baucau adere tiha on aba Força Operacional UDT nia, mai hanesan komandante companhia Baucau nia ho kareta Moniz de Maia Sanulo Resin ho forças operacional UDT nia armado hotu“ forsa sira ne’e balun civil balun militar duni, barak maka mai hanesan obrigatoriu deit laos fo neon ho laran ba UDT tamba sira barak hakerek nain konese iha kareta laran, sira ne’e ex.tropas mos i militante FRETILIN nia suba subar deit, tamba lei militar la fo dalam para atu sai partidariu, sira ne’e barak maka oras ne’e sei moris” Sergento Januario Ximenes mai ho forsa sira ne’e, tenta bosok ami iha Companhia do Destacamento Serviço Material DSM, ho lia bosok ida katak sira hakarak tama ba Companhia nia laran atu ajuda halu segurança ho razaun katak sira tauk UDT siraba hadau DSM, tamba wainhira hadau ona DSM maka funu sira manan tiha ona tamba 80% kilat no kilat musan iha Timor-Leste nee iha DSM nia liman, maibe tamba hakerek nain hatene tiha ona katak Sergento Januario Ximenes adere tiha on aba UDT, nee duni ami la loke odamatan ida, hakerek nain dasik maka hamrik ho maluk seksaun ida iha odamatan tama niaporta de armas, tamba sira hare mai ami uituan deit entaun sira atu obriga tama ho forsa, maibe sira la hare katak iha parte sul hosi companhia DSM iha metralhadores hamutuk sanulu resin maka se hela nia mira ba sira, maibe tamba taka netik lona ne’e duni maka sira lahare, entaun hakerek nain hakilar ba iha Januario katak se sira book an deik maka sira sei mate hotu kedas, entaun soldados sira loke lona maka sira foin hakfodak katak sira iha hela metralhadoras nia mira, atiradores metralhadoras nia nebe atu tiru hamrik hela iha koak laran, wainhira tiru sai sira lahare ema nia oin, sira hare deit maka metralhadora tamba usa sistema montage automatic i sira ne’e atu tiru metradoras hirak ne’e iha hotu koak laran ema labele hare hetan sira, entaun sira tauk halai sahe malu rumbu ranga deit maibe ami la tiru sira ida, Sergento Januario Ximenes sei moris oras ne’e hela iha Portugal soldados sira Januario Ximenes komanda mos oras ne’e barak maka sei moris.“ ikus mai, iha okupasaun nia laran Januario mos sai fali membro klandestina nebe servisu makas hamutuk David Dias Ximenes alias Mandati i uluk kastigu hotu hamutuk ho hakerek nain iha iha Cipinang Jakarta Timur”.(Hakerek badak deit, resumido).
19. Encontro entre governo Portugues, Forças Armadas ho UDT
Governo Portugues halo konvite urgente ida ba Companhia hot hotu atu ba sorumutu ida iha Chefe do estado maior nia uma iha igreja Motael nia sorin, hosi DSM ba ami nain 3 maka hanesan representante, 1. Hakerek nain rasik. 2. Saudoso Primeiro Sergento Espírito Santo, 3. Sergento Cardoso sei moris iha portugal; iha sorumutu nee governador Lemos Pires maka preside mesa, kolia sobre ponto 3 hanesan tuir mai nee:

  • Extinção da FRETILIN- Katak FRETILIN tenke hamos tiha hapus tiha iha di muka bumi Loro Sae. 
  • Apartidarismo das Forças Armadas- katak forsas armadas labele tama iha partido politiku ida nia laran. 
  • Aderenção das Forças Armadas do CTIT ao Espírito do Movimento da UDT- katak Forças Armadas Timor nia, adere, simu, aceita ba hanoin ida nebe lori UDT halu golpe, hanoin ida nebe bolu movimento anti-comunista ne’e.
Governador kualia pontos tolu nee naruk uituan maibe hakerek nain hasai resumu deit para bele halu badak liu tan, molok governador koalia hotu, governador husu para partisipantes sira fo sira nia parecer entaun saudoso Sergento Carmo maka foti liman uluk i dehan nune: “Sr. Governador lolos UDT nee tenke desarma tiha, so forças Armadas maka bele kaer kilat”, i Saudoso nee dehan tan “ problema atu desarma UDT nee la kusta, governo entrega ba hau Companhia ida deit em 24 horas hau sei desarma UDT” maluk sira UDT nia nebe sei moris i uluk tuir sorumutu nee bele fo tan nia testemunha, maibe governador la konkorda ho opiniaun saudoso Sergento Carmo nia, tuir mai sr. Governador husu tan se karik maka iha tan ema ruma atu koalia, hakerek nain nia fuan tuku tuku los, hateke ba kotuk, oin, ba sorin karuk no kuana la iha ema ida foti liman tan, hakerek nain komesa hamulak iha fuan laran atu Nai Maromak no Matebian sira fo aten brani para bele koalia etc. Molok nune governador mos foti martelu atu baku iha mesa fo sinal sorumutu hotu nia, maibe hakerek nain ho hakilar deit “ Sua Excelencia Sr. Governador fo lisensa atu hau bele koalia” entaun hakerek nain komesa koalia nune:
19.a).Sr. Governador, hau representante hosi Companhia DSM nia, odi companhia nia naran, liu liu hau nia maluk tropas timor oan sira hotu nia naran ami la konkorda iha parte balun hosi ponto hirak nebe Sua Excelencia Sr. Governador apresenta. Primeiro ami lakonkorda extinção da FRETILIN sem iha representante Fretilin iha oin, tamba povo Timor nee hosi partido UDT no FRRETILIN kuase barak hanesan. Tenke iha liders Fretilin iha oin para sira ba fo fali esclarecimento ba sira nia militante sira tamba razaun saida maka FRETILIN extinto tiha, selai mas ke koalia iha nee ami nia familia sira sei oho malu nafatin, tamba ami nee barak maka maun alin rasik fahe malu, ida iha partido UDT ida seluk iha partido FRETILIN nee duni mas ke Fretilin la existe ona mos la buat ida naran katak sira lider sira pelemenos ida ou rua mai tur netik iha ohin, nee opiniun hosi companhia DSM nia.

19.b).“ hakerek nain hatene katak governador sei la halu tuir  no la simu ideia ida ne’e tamba sira nia plano secreto ho UDT nee sorin balu kumpri tiha wainhira UDT halo golpe, nebe hatudo momos katak Portugues sira implika direitamente iha laran maka hanesan Coronel Majiolo Goveia Capitão Lino ho Sira selu seluk, indireitamente maka hanesan Comandante militar CTIT nia ho Chefe do Estado Maior ho oficiais no sergentos sira selu seluk tan, tamba sa maka hakerek nain deskonfia nune? Tamba wainhira UDT halo golpe sira ba cerca deit maka Quartel General ho força nain 3 nain 4 iha sikun ida idak ho kilat FBP Sete no Calibre 12, Companhia selu seluk sira la tau cerco, depois malae sira dehan katak ami labele foti liman hasoru força UDT sira, i iha Companhia ida nia laran tropas timor oan ho malae mutin sira atus ida resin ho kilat barak, maibe sira fo ordem para labele halu buat ruma kontra forsa UDT nia, ida nee halu ita deskonfia duni no kait tan ba hahalok selu seluk nebe hakerek nain koalia tiha ona iha leten ba, maibe intervensaun hakerek nain nia ne’e bele dada tempo uituan para ami bele prepara an diak liu tan odi bele halu kontra golpe”.

19.c).“Depois iha sorumutu nebe koalia ona iha leten wainhira governador apresenta ponto 3, liu liu ida nebe koalia kona ba ‘“ADERENCIA DAS FORÇAS ARMADAS AO ESPIRITO DO MOVIMENTO DA UDT’’’ nee perigo teb tebes se karik ami husik liu deit, nee signifika katak ami aceita ona atu halu operasaun hamutuk ho forsas operasionais sira UDT nia, nee significa katak malae sira nia estrategia alkansa duni, UDT maka ukun, i malae selu seluk sei halu parte iha governo hanesan tur iha fatin ministro nia  ho selu seluk tan, tamba nee duni maka hakerek nain koalia no husu ba governador para atu adia uituan, atu fo tempo para buka lider FRETILIN atu mai tur hamutuk odi rona rasik ho sira tilun odi ba explika fali ba nia adeptos sira razaun saida maka Fretilin tente extinsaun tiha “ Hapus tiha”. Razaun nee hanesan dada tempo deit para ami bele halu preparasaun kontra golpe nia, nee duni sira mos lohi ami, ami mos lohi sira; ami lohi malu deit, maibe tamba iha “cabimento, masuk di akal” maka Sr. Governador Lemos Pires mos aceita.

19.d).Entaun sira hatu ba sikun ida nebe saudoso enfermeiro Jose Espirito Santo hosi Baucau mos iha neba ho Sr. Mistiço ain kudeit ida naran Hakerek nain haluha ona parese Sr. Naran Albuquerque karik, saudoso nee sira kaer kastigo tiha ona iha palapasso maibe sira propositadamente “dengan sengaja” sira lori hotu mai iha reuniaun neba, entaun sira dehan nune, “ lider Fretilin nia nain 2 maka nee, sira bele representa sira seluk” entau saudoso enfermeiro Jose Espirito Santo responde dehan katak nia ba hanesan prisioneiro ida, laos hanesan lider FRETILIN nia. Saudoso nee fila ba Palapasso sira oho tiha kedas iha neba.

19.e).Hakerek nain koalia tan “ Sua Excelencia Sr. Governador hau laran konfuso no la komprende posisaun Forças Armadas nia iha oras ida nee, tuir hau nia hatene uituan nebe maka portugueses sira rasik maka hanorin katak forças armadas iha atu bele defende faz tranquilhidade nasaun ida no povo ida nia, maibe iha timor oin seluk enkuanto ami nia inan aman, maun alin oho malu, ami ho liman cruzados asiste deit ekuanto sira oho malu iha ami nia oin rasik, nee duni hau mos aceita opiniun Sr. Sergendo Carmo nia, UDT tenke desarma tiha para sira nain rua FRETILIN tur iha mesa ho kondisaun hanesan odi resolve destino povo Timor Loro Sae nia tuir dalan democracia, karik la aceita ponto ida hau nia ikus, pelo menos fo oportunidade para buka FRETILIN nia lider sira odi mai tur iha mesa rona rasik katak Fretilin nee lakon ona, laiha tan ona, agora iha deit maka UDT, wainhira Fretilin nia liders sira presente ona maka ami mos sei tuir lia fuan nebe maka ohin Sr. Governador koalia katak ami tenke adere ba espirito do movimento da UDT”. Hakerek nain koalia nune so para atu dada tempo deit, wainhira hein FRETILIN nia liders sira ami nia prepaerasaun para atu kontra golpe prontu ba beibeik, ami hanesan lohi malu deit, malae mos lohi ami ami mos lohi sira. Ami koalia barak no naruk, ida nee hanesan resumu deit.

19.f).Enataun Sr. Governador Lemos Pires baku martelo iha mesa dehan katak reuniaun nee adia fali, tamba nee maka malae sira haruka Sr. Rogerio Lobato ba iha Aiserimou ga Aileu ho Helicoptro paraquedista sira nia odi ba buka liders FRETILIN atu tun mai iha Dili tuir reuniaun atu koalia sobre extinsaun Fretilin nia, nee maka iha malae nia laran, nee tuir malae nia hanoin, maibe sira lahatene katak Rogerio ba nee iha missaun ida ketak hosi ami nia rasik atu fo hatene ba mebros CCF sira katak ami pronto ona para atu halu kontra golpe e FRETILIN tenke tun para atu kaer governo, malae ho UDT sira fiar mata matak katak Rogerio ba  sei buka hetan CCF sira no tun mai tur ho sira.(Hakerek badak deit, resumido).
20.Susar oi oin nebe Companhia ida idak iha

Hosi companhia selu seluk sira nia problema barak maka kona ba oin atu hatene lo los se maka simpatizantes UDT nia no se maka simpatizantes Fretilin nia, maibe iha Companhia DSM hakerek nain nia maka iha problema boot teb tebes ida, kona kilat sira, tamba kilat sira nee iha tiha hotu ona iha kaixote laran ho masa ba kilat nia, buat ida hanesan gordura ida no oleo, wainhira kilat sira ho estado ida hanesan nee ita tiru ladiak, kilat sira nee prega metin ho pregos bo boot deit, i hada hosi rai too uma nia kakuluk, wainhira ita hatun para atu hamos nee ema hatene kedas, maibe ami tenke buka dalam atu hamos duni kilat sira nee odi pronto tula iha kamioneta sira lori ba iha QG atu bele fahe ba Companhia selu seluk, tenke estuda distancia tempu entre horas operasaun nia, fahe kilat nia, no kareta halai hosi DSM ba QG nia, nee tenke bem estudado ho estrategia oi oin. “ maun alin sira  fo naran ba buat ida ne’e lakusta buat ida, kusta teb tebes maka ema nebe halu plano no enfrenta dificuldade oin, kuando too tiha ona iha vitoria ida idak koalia mesak funan funan no rebo rebo deit, hanesan ita asiste ema tebe bola ita be asiste nee dala ruma koalia barak los,  oin podia passa ba ida neba, oin podia remata” maibe tama took ba kampu  laran dala ruma nia tebe mos keta labele karik?”. Buat nee mais ou menos nune!.(Hakerek badak deit, resumido).

21. Hakerek nain consegue evita plano hosi Comandante João Branco atu forma  governo militar wainhira desarma ona UDT sira.
Tamba sa maka Comandante João Branco halu tuir ideia hakerek nain nia para labele forma governo ho sistema mitarista, tamba ex.tropas DSM nia tomak ne’e organizado tiha ona, hosi hakerek nain no kolaboradores sira hakerek nain nia hanesan 1.ex.comandante Germano Lobo alias Maulemo, 2. ex.comandante Rafaiel Cabral alias Lalora, ex.comandante António da Costa alias Terra Bulak, ex.comandante Pedro Braga alias Piter, Sr. João da Costa, ho sira selu seluk tan, antes de João Branco no Adão Cristovão sira tama iha Companhia DSM, molok sira nain 2 tama mais iha DSM, ex.tropas DSM nia 99,99% sai tiha ona hanesan militantes no simpatizantes FRETILIN nia, ne’e duni João Branco sempre rona opinião hakerek nain nia, razaun ida seluk tamba ex.tropas sira iha DSM rona liu hakerek nain tamba ami maka organiza sira directamente, tamba ami nia simpatia ba malu, tamba ami lao hamutuk kleur ona, ham hemu hamutuk no halu agitasaun ba companhia selu seluk iha Dili laran odi kanta FOHO RAMELAU hamutuk, fo volta Dili laran hamutuk ho sira molok João Branco no Adão  sira tama iha DSM, razaun ida seluk tamba hakerek nain maka responssavel ba armagem kilat nia, i iha chave armagem nia, maibe sorte mos tamba maun Xanana nia orietasaun nebe fo ba hakerek nain iha sorumutu nebe koalia tiha ona iha ponto No.17 leten ba.

22. Xanana UDT sira kaer tiha ona ba Palapasso
Liu tiha sorumutu ho governador nee hakerek nain ba fali dala ida tan iha sede FRETILIN atu hasoru malu ho maun boot Xanana no lori ho Pistola metralhadora UZI ba maun boot Xanana ho kilat musan, maibe wainhira hakerek nain too neba maluk ida dehan katak maluk sira UDT ba kaer tiha ona nia, baku nia, tebe nia no tafui kaben ba Xanana nia leten futu metin nia no lori tiha ona ba Palapasso, hakerek nain fila ho laran triste teb tebes.(Hakerek badak deit, resumido).
23. Sorumutu dala ikus iha QG
Ultima reuniaun iha 19 de Agosto atu fahe posições ba Companhia ida idak, tuir declaraçao nebe Ex.Primeiro Comandante Geral das Falintil Rogerio Lobato halu tiha ona, i hakerek ona iha  jornal  Timor Post iha antes de eleição presidencial  iha Fulan Marco 2012 nia laran  Nebe Sr. Rogerio koalia kona preparasaun atu desarma malae mutin sira atu Timor bele ukun rasik an, sorumutu ikus liu nee  halu iha Quartel Geral, iha bar soldados sira nia, iha oras neba ema nebe hein netik  odamatan maka Sr. Benjamin Cabeças alias Comandante Tubarão, nee naran nebe wainhira funu  iha ailaran, ( sei moris iha Atauro), nia halu konta iha bar dos soldados, iha bar nee nia laran hosi kotuk iha fatin luan boot ida para atu bele  rai sasan nia “gudan”, entaun ami ba halu finge tur atu hemu buat ruma, afuhu ba mai malae sira la iha, maka  ami tama tiha ba laran ida por ida, hanesan nee too ami tama hotu iha neba, maka Comandante Rogerio fahe posições ho ultima rekomendasões etc. Etc.(Hakerek badak deit, resumido).
24. KONTRA GOLPE
To’o ona horas atu halu kontra golpe HOSI FORSAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE SIRA, ami nia laran kontente teb tebes tamba buat nebe ami prepara ho susar teb tebes bele sai realidade ida, kalan kilat tarutu to,o dadersan, maibe povo sira la hatene lo los, povo nia hanoin nee forças UDT sira maka tiru, so wainhira too ona dadersan  ami komesa ona kanta Foho Ramelau no Avante p’ra Vitória Timor-Leste ho bandeira FRETILIN maka povo foin hakfodak, entaun povo Dili laran tomak laran kontente teb tebes, hot hotu ba oferece voluntariamente iha QG atu simu kilat ho fardamento, maibe Sr. Comandante Rogerio fo deit nota ida no sira mai iha DSM, hakerek nain ho Jermano Lobo alias Mauleno no sira selu seluk halu konta fahe kilat deit, dader to’o fali iha kalan, senhora sira halu cafe cha no pao lori voluntariamente fo han ba forsas armadas sira nebe kontrola iha dala dalan sira etc. Etc.(Hakerek badak deit, resumido).
25. Insucesso 25% iha kontra golpe
Wainhira halao contra espionagem para atu detekta se se maka simpatizante UDT nia, maka iha nee Companhia balun hanesan PM maka sala uituan, lo los nee Maluk UDT sira ami kaer moris deit, tamba iha plano nee ami hakarak atu cerca UDT deit obriga para sira atu entrega kilat deit, i evita para labele  iha ran ida maka nakfakar, tamba hatene katak buat hirak nee politika nia lalaok, maibe sira iha PM la konsegue detekta sira nebe pro UDT, tamba nee maka ami nia maluk policia nia balun maka desarma fali tiha koordenadores sirabalun hanesan Guido Guterres no selu seluk i sira lori kilat ba adere tiha ba UDT, tamba nee maka lideres UDT nia konsegue halai liu ba fronteira, maibe ikus mai PM nia operasaun maka sucesso teb tebes etc etc..(Hakerek badak deit, resumido).

26. Mobilização geral Milisia Popular Fretilin nia
Iha 20 de Agosto, ami forças Armadas uituan deit la to,o para atu kontrola territoriiu tomak, nee duni ami komesa mobiliza massa Fretilin atu kaer kilat, Milisia da Fretilin, barak maka mesa mesak ba apresenta an iha QG para simu kilat liu sira hosi Quital Boot nia kuase mane sira nebe sei bele kaer kilat sira ba apresenta an atu simu kilat iha dadersan ankukun deit, sira barak maka ikus mai tahan iha ailaran to’o tinan 24 oras ne’e sei iha F/FDTL, iha neba maka Sr. Rogerio Lobato fo ordem para sira ba simu kilat iha Companhia DSM hosi hakerek nain no Sr. ex.Comandante Germano Lobo no maluk selu seluk nebe ajuda fahe kilat, fardas ho kilat musan.(Hakerek badak deit, resumido).

27. Hakerek nain sai hanesan CONSELHEIRO MILITAR
Komesa hosi 20 de Agosto ba too 7 de Dezembro, hakerek nain sai hanesan Conselheiro militar, Hakerek nain nia servisu maka kontrola kilat sira, ho sasan funu nia selu seluk, depois ba informa ba Sr. Rogerio Lobato servisu hot hotu nebe kona ba material funu nia, no fo hanoin hetan ba Comandante Geral das Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere oin sa tenke fo ordem para labele tiru rajadas arbiru deit ba leten, tuda granadas de fumu, grandas aisuar nia arbiru deit, tamba iha neba kedas ami hatene ona katak funu nee sei naruk, i Sr. Comandante Rogerio mos aceita hanoin sira ne’e no haruka hakerek nain duni ba kontrola kilat no kilat musan sira iha Timor laran etc etc..(Hakerek badak deit, resumido).

28. FORSAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE, MUDA NARAN BA FALINTINTIL
28. a).20 de Agosto maka mosu naran FALINTIL.Wainhira Comite Central da FRETILIN, hosi aileu to’o Dili, hanesan saudoso Nicilau Lobato, Dr. Mari Alkatiri no selu seluk,  maka muda fali naran ida Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere nebe ami funda uluk kedas ona ba fali FALINTIL, maibe iha momento neba hakerek nain fahe kilat namanas ba Milisia Popular Fretilin nia sira, ne’e duni la hare ho matan no la rona ho tilun, iha horas lokraik loron ida neba duni, maka Comandante Geral Rogerio Lobato fo hatene ba hakerek nain katak, Naran FORÇAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE muda fali ba naran Forças Armadas da Libertção Nacional de Timor-Leste, FALINTIL!. Comandante Rogerio dehan katak saudoso Presidente Nicolau Lobato no Sr. Mari Alkatiri maka fo naran FALINTIL nee, I Rogerio mos aceita naran ida nee iha momento neba, hakerek nain doko ulun no hatete ba Sr. Rogerio katak naran ida ne’e kapas liu tan i koresponde duni ba situasaun aktual ida neba etc etc.(Hakerek badak dei, resumido).

“Historia kompletu FALINTIL nia oin sa nia moris ho nia fases hot hotu, hosi moris ho nia hahaluk asswain nia, ho nia trasformasaun sira, mudansas no restruturasaun sira iha nia fases historia Timor-Leste nia nebe dificil teb tebes durante tinan 24 nia laran, hosi 20 de Agosto 1975 to’o 30 de Agosto 1999, imi sei le’e iha hakerek nain nia livro ida intitulado “O HEROI LEGENDÁRIO DO LEVANTE, SALVADOR E LIBERTADOR DE TIMOR-LESTE” hakerek ho verso ho setilo “Majestoso e sublimado”nebe sei halu laçamento iha tempo badak nia laran”.

“História kompleta oin sa Forsas Armadas da defesa do Povo Maubere moris i muda fali naran ba iha FALINTIL, imi sei le iha hakerek nain nia livro ida intitulado“ EM MEMORIA DA MINHA PEQUENA PARTICIPAÇÃO NA LUTA DA LIBERTAÇÃO DE TIMOR-LESTE”. “ escrita em prosa” hakerek ho prosa nebe sei publica iha tempo badak, nebe komesa koalia hosi wainhira halu organizasaun klandestina atu forma Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere hosi 1974, halai ba ailaran, tun ho orientasoes Kay Rala Xanana, hamosu organizasaun clandestine primeiro ho Pe. Filgueiras, Bispo D.Martinho Lopes ho maluk selu seluk, kaer tama kadeia, desterra ba Cipinang, sai hosi kadeia kontinua servisu etc.to,o 30 de Agosto de 1999 etc.etc”.(Hakerek badak deit, resumido).

Komentarius kona ba Politika maka forma militar ga
Militar maka forma politika
  
  • Hakerek nain rona ema maluk balun koalia katak politik maka forma militar, tamba ne’e maka hakerek nain mos hakarak aproveita hato’o komentarius ruma, tuir hakerek nain nia hanoin bele los, bele mos kontrariu, tamba iha mundo nee iha mos governo barak maka hari ho ditadura militar, iha ditadura militar nee se maka manda militar laos politiko sira, i wainhira ho sistema ida nee, bele mos sira haruka oho politik nain sira hotu, ne’e akontese ona iha rai barak, maluk sira investigadores sira maka hatene liu, depois halao tiha kontra golpe, força iha militar nia liman, se karik maka momento neba militar sira lakohi entrega poder ba FRETILIN nia liman ne’e kala lider CCF sira labele halu buat ida etc. 
 
  • Nain ulun CCF sira bele mos dehan Companhia Aileu iha ami nia liman, ne’e los, maibe hare to’ok soldados Companhia ida deit labele hasoru Companhia 6 nebe iha “armas pesadas” kilat boot ho soldados quase rihum ba rihum wainhira forma tan milisia popular sira, ho referensia sira ne’e hakerek nain husu ba nain ulun sira hosi partido hot hotu liu liu partido historiku FRETILIN para pelemenos fo netik konsiderasaun ruma ba liman kroat sira nebe uluk salva no halu FRETILIN nia naran sai boot i ohin loron sei existe no boot nafatin!. Los ga lae, imi hotu hanoin lesuk to’ok ba.

  • Iha11 de Agosto de 1975, wainhira ami komesa halu planu para atu halu kontra golpe, ami laos koalia deit oin sa desarma UDT, maibe ami koalia mos kona ba sistema do governo ukun ho sistema saida no se maka sei ukun, hanesan hakerek nain apresenta ona iha leten neba, liu liu iha DSM Cmd. João Rasik hakarak militar maka ukun deit, I bele sai nune duni karik ami aceita i bele fo influensia ba Comandante Geral Rogerio Lobato i bele mos Comandante Rogerio Aceita tamba DSM ne’e Companhia ida nebe determinante teb tebes, tamba nia maka kaer armagem kilat boot no kiik, no kilat musan Paiol sira, maibe ami la tuir Cmd. João Branco nia hanoin tamba 99,99% tropas DSM mesak militante FRETILIN deit, tamba ne’e ami mos hakarak duni atu governo nee Fretilin maka kaer iha momento ida neba, ne’e duni hakerek nain husu ba nain ulun sira para labele lori lia hirak ne’e odi hanehan malu, ita la manan buat ida maibe ita hirus malu maka ba bei beik, etc. etc.(Hakerek badak deit, resumido).

I. Konklusaun dauluk “primeira conclusão

Ita hotu hamutuk halu to’ok konklusaun ida, baseia ba pontos sira tuir mai ne’e, no kait fali ba pontos sira iha leten ba:

  • 1.Se Karik ex.tropas sira la auto-organiza malu desde 1974 atu forma forças armadas ida atu defende interesses povo Maubere nia nebe koalia sai ona hosi pontos No. 1 to’o pontos No. 13 iha leten, saida maka sei akontece iha momento ida neba?Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni, i naran Falintil mos la iha ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.
  • 2.Se Karik Sr. Rogerio Lobatu, la fo orientações hatu halo coordenações ho companhia hot hotu, komesa buka dalan atu prepara kilat sira iha DSM hanesan koalia ona iha pontos No. 16 iha leten, saida maka sei akontece iha momento ida neba?.Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni i naran Falintil mos la iha tohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.
  • 3.Se Karik, Hakerek nain la hasoru ho Kay Rala Xanana, no la hetan orientasaun hanesan koalia iha ponto No. 17 iha leten ba, para atu forma forsas armadas da libertasaun ida, atu halu kontra golpe ida urgente, maibe tenke fo instrusaun di diak para forsas sira labele viola direitus humanus, labele tiru no oho arbiru deit etc. saida maka sei akontese iha momento ida neba? Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni i naran Falintil mos la iha  ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.
  • 4.Se KarikSergento Januário Ximenes nebe tenta atu tama iha Companhia DSM ho soldados ho kilat kareta Moniz de Maia 10 resin, ami husik deit, i sira konsegue domina Companha DSM, nebe koalia iha ponto No. 18, saida maka sei akontece iha momento ida neba?.  Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  dun, i naran Falintil mos la iha ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona  karik?.
  • 5.Se Karik malae mutin sira konsegue convence ex.tropas iha Dili laran  iha momento reunião entre governo Português, UDT no Forças Armadas Português, nebe koalia ona iha ponto No. 19, saida maka sei akontece iha momento ida neba?.Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni,i naran Falintil mos la iha  ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik ?.
  • 6.Se karik ex.tropas sira tur nonok deit tamba taok, odi aceita deit pontos sira nebe governador Lemos Pires apresenta, nebe koalia ona iha ponto No. 19, nebe malae sira hakarak 1. extinção da FRETILIN, 2. Apartidarismo das Forças Armadas, 3. Aderência das Forças Armadas ao Espírito do Movimentos Anti Comunista hosi UDT, ne’e saida maka sei akontece iha momento ida neba?. Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni, i naran Falintil mos la iha ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.


II. Konklusaunikus liu se maka fundador FALINTIL

  • 1.Tuir atan hakerek nain nia hanoin katak, FALINTIL, Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-Leste,  mai hosi transformasaun naran nebe Primeiro Comandante Rogerio Lobato ho pioneiros Falintil sira fo nanis kedas, nebe ami bolu“Forças Armadas da Desfesa do Povo Maubere”. Naran nee iha tiha ona molok ita tama iha 1975, nee duni Sr. Rogerio Lobato hau hanoin nia merece, iha direito atu bolu fundador das FALINTIL.
  • 2Tuir maiKay Rala Xanana Gusmão mos fo orientasaun barak oin sa atu forma Forças Armadas da Libertação nacional ida urgente atu desarma UDT wainhira hakerek nain hasoru Xanana iha sede Comite Central Fretilin nia, iha avo Xavier nia uma hanesan koalia ona iha ponto No.17, Xanana fo mos conselhos no orientasaun barak sobre sistema democratico, oin sa ita bele hetan relações diak ho ita nia nasaun vizinho sira i contribui ba paz i estabilidade regional no internacional tamba conselhos no orientasaun ne’e maka fo dalan naroman tan ba  hakerek nain odi la aceita ideia Comandante João Branco nia atu hari governo mitarista depois do kontra golpe, iha momento neba hakerek nain konsidera Xanana hanesan conselheiro do kontra golpe, tamba ho razão sira iha ponto No. 17, maka Kay Rala mos merece i iha direito atu fo naran Fundador das FALINTIL.
  • 3Membros do Comite Central da Fretilin mos iha ona ideias atu forma Forças Armadas da Libertação Nacional ida, iha sorumutu nebe halao iha Sr. Alarico Fernandes nia uma, hopresensa Dr. Mari Alkatiri, Alarico Fernandes, saudoso Carapinaalias Lelo ho saudoso Nicolau Lobato, depois ikus mai, iha 20 de Agosto, saudoso Nicolau Lobato ho Dr. Mari Alkatiri  muda fali naran ida Forças Armadas da Desfesa do Povo Maubere”nee ba naran FALINTIL, nee duni tuir hakerek nain nia hanoin,Dr. Mari Alkatiri ho Alarico Fernandes, saudoso Nicolau no saudoso Carapina, mos mrece i iha direito atu bolu Fundador das FALINTIL.
  • 4Ba hakerek nain nia maluk asswain koordenadores nebe leitores timor oan sira tomak hatene ona kona ba sira nia servisu, sira nia espirito de determinasaun ba libertasaun povo rai Timor Loro Sae nia, ami hotu mesak ema kiik nanis, nee duni, fo naran saida deit mos sira sei simu, la fo naran ruma mos, ba sira laiha buat ida, importante liu liu maka ita nia rain liberta tiha ona, husik naran ida ne’e hela ba nain ulun sira tamba nai ulun sira maka representa povo ida, iha nasaun nebe deit, iha mundo rai klaran iha funu ida nia laran to’o hetan ona vitória sempre ida nebe boot liu maka hetan honra louvor no Gloria, simu medalhas oi oin, iha nebe deit nunka bele fo ba ema hotu, Ne’e duni ami nebe pioneiros das FALINTIL la husu buat ida ba ami nia an rasik, maibe ami husu deit ba nai ulun sira nebe halu desisaun, atu naran fo netik medalha de rekoinesimentoida ba Fundadores FALINTIL nia nain 3 nebe refere iha leten,nebe medalha ne’e labele hanesan ho medalha selu seluk, tamba servisu ne’e lahanesan, nia todan no nia valor mos la hanesan, iha nasaun seluk mos pasti iha, laos osan maka ami husu, tamba osan ita bele manan ho ita nia servisu no kosar wen, medalha ne’e honra ida, orgulho ida ba ema  ida nebe hari duni fundasaun nasaun ida nia, to’o oras nasaun manan no sai hamrik duni!.
  • 5Ba maluk pioneiros FALINTIL selu seluk nebe maka kiikoan nanais kedas ami hotu hatene katak loron ida, pasti Nai Maromak sei Selu iha Lalehan, maibe tamba nudar ita ema ita nia fiar ou ita nia esperansa sei kuran, katak nai Maromak sei selu buat diak hotu nebe ita haluiha mundo, maka dala barak wainhira ami hare ba tratamentu nebe kompanheiro seluk hetan, entaun obriga atu ami kompara fali ami nia servisu sira nebe ami halu atu hamosu FALINTIL, ami halu iha base de apoio, ami halu iha organizasaun klandestina atu sai hanesan ponte boot idaba sucesso no naran boot frente armada no frente diplomatico nia, entaun buat  hirak ne’e obriga amiatu kait ba kait mai no halu komparasaun, tetu ba tetu mai afinal servisu sira ita halu iha libertasaun nasaun nia todan, tebes lahanesan duni, balun todan liu balun todan menos iha ita nia servisu hot hotu, ita nia susar no terus hot hotu iha tinan 24 nia laran, ita atu lakohi sura maibe dala barak  tratamento desigual nebe ita hetan, ne’e obriga fali ita atu sura ita nia kolen no dala barak ita tanis deit iha ita nia laran katak iha mundo ne’e kala tenke nune duni, maibe loron ida pasti maromak sei la haluha I sei selu iha lalehan.

Lista naran koordenadores no membros activos
No.
Naran
Companhia
Posisaun iha reuniaun klandestina
1.
Rogerio T. F. Lobato
Quartel Geral
Cmd. Militar
2.
Ponciano dos  Santos
Idem
Coordenador
3.
Hermenegildo Alves
Idem
Membro
4.
Humberto Gonçalves
Idem
Idem
5.
Guido D.Soares
Idem
Idem
6.
David (Daitula)
Idem
Idem
7.
Fernado A. do carmo
Idem
Idem
8.
António Mota
Idem
Idem
9.
Afonso Moniz
Idem
Idem
10.
Miguel da Costa
Idem
Idem
11.
António de Araujo
Idem
Idem
12.
Guido Guterres Abel
Policia Militar
Coordenador
13.
António Cabral
Idem
Membro
14.
Pedro da Silva Clavier
Idem
Idem
15.
João Goudinho
Idem
Idem
16.
Albino Gusmão
Idem
Idem
17.
Eliseu dos Santos
Idem
Idem
18.
António da Cruz
Idem
Idem
19.
Policarpo
Idem
Idem
20.
Caetano de Sousa Guterres  Maulori
Des. Ser.Material DSM
Coordenador
21.
João Branco
Idem
Membro
22.
Adão Cristovão
Idem
Idem
23.
António da Costa  alias Terra Bulak
Idem
Idem
24.
Jermano Lobo alias Maulemo
Idem
Idem
25.
João da Costa
Idem
Idem
26.
Rafael Cabral alias Lalora
Idem
Idem
27.
José Gaspar Piedade
Manutenção Militar
Coordenador
28.
Antonino Gonçalves
C.I. Aileu
Coordenador
29.
Eugenio Pires
Idem
Membro
30.
Rosalino Goveia
Idem
Idem
31.
Domingos Gaio
Idem
Idem
32.
Jil  Fernandes
Comp. de Engenharia
Coordenador
33.
Felisberto Martins
Idem
Membro
34.
Domingos Pinto
Idem
Idem
35.
Fernado Pinto Batista
Dest. Sanitário Base
Coordenador
36.
Paulo Agapito D.S. Gama
Idem
Membro
37.
Sidelizio Belo
Idem
Idem
38.
Ricardo Salsinha
Idem
Idem
39.
Alfredo de Jesus
Idem
Idem
40.
Mateus de D.Amaral
Idem
Idem
                            
Hakerek nain husu deskulpa boot tebes, karik liafuan sira nee halu kanik maluk sira ruma nia laran, nee laos hakerek nain nia intensaun.

RECOMENDASAUN
Hanoin hikas fali ba história
11 de Agosto to’o 20 de Agosto 1975
E ita hotu hamutuk halu konklusaun ida ikus liu baseia exemplo simples ida tuir mai ne’e:
  • 1Hakerek nain husu ho hakraik an atu ita hotu hamutuk hanoin hikas fali ba kotuk, atu ita bele komprende didiak baseia ba aiknanoik simples oan ida, tamba maun alin timor oan barak maka moris ikus ladun akompanha historia hosi hun, nune dala ruma ho aiknanoik sira bele komprende diak liu tan, atu nune sira mos bele fo lesuk sira nia hanoin, atu ita halu konklusaun hamutuk, hakerek nain nia mesak ne’e la justu i bele mos ema balun dehan katak konklusaun ne’e sala, tamba ita hotu iha direita atu fo ita nia hanoin lesuk, nune wainhira ita komprende didiak ona, maka  ita bele ona atu fo valor ba malu, atu labele hatete se maka  famoso boot liu,i se maka famoso ki’ik liu, maibe atu ita respeito malu no hadomi malu, tamba uituan ga barak ita tulun malu maka oin loron Timor-Leste sai nasaun ida soberano libre e independente, ema ida mesak deit, ita laiha kbit atu bele manan funu ida, entaun hosi história 11 de Agosto to’o 20 de Agosto 1975, ne’ehanesan fatuk inan nebe nahe iha  alicerce fundasaun RDTL nia, “batu penjuru atau pondasi” ita tenke honesto ho ita nia an rasik no konta história ho laran mos, se karik 20 de Agosto la akontece Timor sai duni hanesan nasaun ida federado ba Portugal.
  • 2Tuir atan hakerek nain nia hanoin katak ho exemplo kiik ida ne’e povo nebe maske matenek to,o SD deit mos bele hasai konklusaun diak, justo no ekilibrado ida. Entaun ita komesa to’ok  ho AIKNANOIK ida nune: FALINTIL ne’e, hanesan uma boot ida, nebe molok atu hari, iha ema lubun ida maka fo hanoin ba malu, ema lubun ida maka fera ulun, halu plano oi oin, atu oin  sa halibur ema trabalhador sira barak para halu uma ida ne’e, atu halibur trabalhadores sira mos hetan dificuldade oi oin, tamba ema balun hakarak partisipa atu halu uma boot ne’e, balun lakohi, balun tu lian tun sae, lori lian tun sae atu hakarak boikota para uma ne’e labele hari etc. entaun tenke lori metode oi oin para atu bele konvense ema sira nebe lakohi ne’e, ema lubun ida maka halibur material construsaun uma ne’e nia hosi fatin selu seluk, sira enfrenta terus no susar oi oin, sira hamlaha no hamrok, servisu kosar metan suli no dada is makas, preokupadu tamba servisu iha udan boot no anin fuik nia okos nebe kuase atu fokit sai airim sira, maibe sira ses ba, ses mai mota boot, udan ben no anin, odi hadau malu deit, maibe sira konsegue hari uma nee to’o hotu, depois uma ne’e pronto tiha sira pinta no sai uma kapas tebes ho sasan hot hotu no oi oin iha uma ne’e nia laran, Hafoin uma ne’e pronto tiha 100% sira grupo konstrutores uma ne’e nia  bolu FORÇAS ARMADAS DA DEFESA DO POVO MAUBERE!. Uma boot ida ne’e, konstrutores  sira halu durante kuase tinan ida nia laran.
  • 3Ikus mai ema lubun ida seluk nebe mos maun alin hosi sira nebe hari uma foun ne’e nia, maibe sira lubun ida to’o ikus ne’e la kaer servisu lesuk, i sira nebe mai ikus ne’e muda fali naran ida dauluk nebe konstrutores uma nia fo ne’e, ba fali naran ida foun no Kapas liu tan, nebe sira bolu FALINTIL, FORÇAS ARMADAS DA LIBERTAÇÃO NACIONAL DE TIMOR-LESTE, sira nebe hari uma ne’e mos aceita ho laran kontente tebes, tamba, ba sira nebe hari uma nee fo importancia liu ba uma laos ba naran, ba konstrutores sira importante maka uma  pronto ona, kapas no forte atu sira nia familia tomak bele hamahan iha uma ne’e nia okos, odi tahan udan no anin, tamba ne’e duni maka sira aceita naran foun ne’e ho laran haksolok, tamba naran foun ne’e kapas liu tan!. Ikus mai, oan foin sae sira, husu tuir, se maka halu uma ida nee, odi hakerek iha livru ida naran historia nia laran, entaun sira grupo ida bee mai ikus ne’e, dehan katak sira mesak deit maka hari uma ne’e, i sira grupu ida ikus ne’e hateten ba ema hakerek historia nain sira, para atu hasai tiha sira grupu idak dauluk ne’e nia naran hosi história, atu hakerek deit naran sira grupu idas ikus nia!!!. Oras maun alin sira mais ou menos iha ona referencia ida para bele fo imi kontribuisaun no hanoin lesuk ba, tamba Timor-Leste ne’e ita nia terus hamutuk no luta hamutuk nia folin, ita hotu iha direito no dever atu fo lisuk ita nia hanoin.
REKOMENDASAUN IKUS LIU
hakerek nain husu ho hakraik an, ba nai ulun Timor-Leste nia tomak, ba partido politiku sira, liu liu ba partido historiku sira atu labele haksesuk malu, fahe ba malu buat tomak nebe mai hosi funu naruk ida ne’e nia folin naran boot, rico soin no buat selu seluk, hosi terus, dada is  no mata wen sira nia folin,  hosi terus, torturas, kadeia no desterro sira nia folin, hosi ran no ruim sira nia folin, fahe ba malu ho baluk “porção, porsi” nebe hanesan, justo no equilibrado, tau hamutuk ita nia hanoin no matenek atu hadia hamutuk buat hirak nebe seidauk los konsequencia hosi fraqueza humano nia, tau lesuk ida hanoin ho laran maus no mamar atu hadia ita nia rain, hamos mata wen hosi ita nia povo nebe uluk terus tanis no dada is, oras ne’e sei terus no tanis nafatin, ita hotu tenke honesto katak ita hotu nebe hetan fiar hosi Nai ulun historika sira hosi Primeiro governo konstitucional to’o V governo ida idak hetan ona nia porção ga porsi, balun barak liu ona balun kala naton maibe to’o ona para bele moris, agora ita labele hadau malu nafatin ba ita nia an, maibe tau hanoin hamutuk kumpri didiak to’ok ho laran diak programa sira nebe ita nia maun boot sira no nai ulun fo mai ita, odi hadia ita povo nebe sei moris iha kiak no mukit nia laran,atu nune labele todan ba ita iha Nai maromak nia oin, iha saudosos herois sira nia oin, iha rai lulik no uma lulik sira nia oin, iha Matebia, Ramelau no Kablaki sira nia oin.

Obrigado Wain no kumprimentos ba nain ulun sira hotu, no hakoak boot  ba maun alin, inan feton leitores timor oan sira tomak.

Hakerek nain uluk servisu hanesan primeiro Consul Timor-Leste nia, iha Kupang Nusa Tenggara Timur NTT, tuir mai servisu hanesan chefe do Departamento Assuntos Legais iha Ministério dos Negócios Estrageiros e Cooperação, oras nee servisu hanesan Primeiro Secretário iha Embaixada RDTL nia  iha Seoul Korea do Sul .
Hakoak boot
Caetano de Sousa Guterres Maulori


(NB. Husu ba maun alin media sira atu fo hatene ba leitores sira para labele halu kopia  odi halu livro ruma hosi hakerek nain nia artigo ida ne’e tamba artigo ne’e hasai hosi livro ida nebe seidauk publika tamba sei traduz ba lia Português, Engles no Bahasa Indonesia, nebe protege ho lei direito autoria nia. Obrigadu wain.)

Artigu relacionadu ho tema:
http://forum-haksesuk.blogspot.com/2010/09/kontra-golpe-20-de-agosto.htm

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.