VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120611

Sociedade husu hapara tenderizasaun ba Telekomunikasaun tamba deskonfia iha konflitus intereses

Dili. Forum Haksesuk (FH). Tuir Konstituisaun RDTL, katak, “kontra monopoliu ekonomika, husi personalidades kolektiva nasional no internasional”. Tamba ida ne’e mak iha orientasaun politika Governu nian, liu husi Programa IV Governu Konstitusional ne’ebe hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasional (PN) iha fulan Setembru tinan 2007, ”komitmentu atu loke tan odamatan ba operadores Telekomunikasaun seluk iha merkadu domestika. Atu bele fó beneficiu ba povu Timor-Leste, merkadu kompetitivu no obedece ba prinsipius konkorensia”. No hatudu liu husi Resolusaun Governu no 21/2011, de 24 de Junho, atu hametin tan politika Nasional konaba Telekomunikasaun konaba liberalizasaun merkadu telekomunikasaun. IV Governu Konstitusional ninia kompromisu fundamental rua (2), eficiencia ne’ebe diak liu hodi halao asaun konaba reguladora nasional ba Telekomunikasaun no mos oinsa lori vantajen konkorensia iha sektor Telekomunikasaun.

Tuir komunikadu husi Governu,iha Segunda-Feira (04/06/2012) haktuir katak: “iha ona kompanias 4 mak ható ona sira nia interese hodi participa iha konkursu hatama dokumentus iha loron 12 fulan Abril 2012”. Kompanias sira mak hanesan: 1. Dicigel Pacific Limited (Pacifico e Caraibas); 2.PT Gapura Ceraka Kencana (Indonesia); 3. PT Telekomunikasi Indonesia Internasional (Indonesia); 4.Vitettel Global Investiment Joint stock Company (Vietnam) http://www.viettelglobal.vn/en/lienhe.html

Tuir GANTIC (Grupo Advogacia Nacional Tecnologia de Informacao e Comunicacao) de Timor-Leste, ható apelu ba konsumidores sira liu husi konferensia imprensa, Sexta-Feira kotuk (07/06/2012) iha Restaurante Mulata katak: ”Ba maluk Timor oan Tomak iha rai laran no iha Rai Luir, ita hotukontente no simu processu hahu reforma Telecomunicação e Liberalisasaun ba setor Telecomnicação nebe sai importante tebes ba iha desenvolvimento nasaun ida ne´e, Governo hahu halao tenderisasaunba iha companhia sira nebe maka iha interesse atu compete iha setor ida ne´e. Governo hahu iha semana kotuk liu ba simu ona dokumento tenderisazaun ba iha operador rua nebe sei hili”. Haktuir tan porta voz GANTIC TL, Abilio Bernardo, ”Ita la hatene se maka processo tenderisaun ida nee. Husi Agencia Desenvolvimento Nacional ka, Ministerio Infra-estrutura ka ou ARCOM nebe muda tiha onaba ANC, ou Advocasia Telecomunicasaun nebe Governo contrato ba. Bom processo tenderisasaun halao ona e kompanhia haat maka tuir processo nee hodi manang kariik sei halo kompetisaun ho Timor Telecom nebe investe tia ona iha Timor Leste kuase tinan 8 ona, e bele dehan companhia boot ida”, hakerek Jornal Independente, edisaun Segunda-Feira (11/06/2012).

GANTIC Timor-Leste, relata witoan konaba perfil kompanias rua ne’ebe husi Indonesia, maibe deskonfia ninia performence ladun diak iha setor telekomunikasaun ka operadores iha merkadu telekemonukiasaun. “Maluk sira, hau akompanha sempre processo setor telecomunikasaun nian, ita hare no hakfodak fali kuando companhia rua nebe husi indonesia hanesan tuir mai nee laos hanesan ita hotu hanoin katak Telkomsel moos sei tama: PT Gapura Ceraka Kencana (Indonesia) e PT Telekomunikasi Indonesia Internasional (Indonesia).

Haktuir Abilio Bernardo, ”PT Gapura nia paradeiro website deit moos la iha head quartel deit moos la jelas, kuando nia manan kariik atu foti transponder stallite husi nebe e nia hub iha nebe e experiencia setor Telecomunicasaun no minimo. Nia naran iha International Telecomunication Union deit moos la rekonhese, e iha ona good performance audit nian durante tinan haat ka lae? Track Records ne’ebe maka PT Gapura Caraka Kencana (Indonesia), nudar personalidade kolektiva ne’ebe iha ninia esperiensia empresarial sempre fó sub-kontrak ka empresa sub-kontrak. Se nia manan tender, atu fó tan sub-kontrak ba kompania husi ne’ebe?”

“PT Telekomunikasi Indonesia Internasional, nia paradeiro website moos la iha, nia head Quartel deit moos la metin, experiencia boot ba iha setor telecomunicasaun nian moos la iha, PT Telekomunikasi Indonesia Internasional, maka durante nee manan tender no halao projecto ba iha NCP National Connectivity Project I e NCP Porject III, dadaun ne’e fahe acesso internet ba Governo nebe ita hotu la hatene remata ona ka lae e Governo satisfeito ona ka lae e fibra optic sira monta iha ministerio sira nee lao hotu ona ka lae? keta halo be manang tiha foin maka sub- fali ba iha TELECOMSEL, hanesan babain PT Telekomunikasi Indonesia Internasional usa Companhia Temi hodi halao instalasaun ba network nian”.

Companhia rua iha leten ne’e moos iha ligasaun ba malu hodi taka falta deit, hodi satan processo companhia seluk. GANTIC TL mos kestiona ba kompanias rua ne’e no iha konflitus intereses husu atu hapara tenderizasaun (Timor Post, 12/06/2012):

* Será ke companhia rua nee iha ona experiencia halao operador iha nasaun seluk nebe hetan performance diak e tuir duni kriterio international telecomunication union nian e sera ke ita nia lei reforma telecomunicação no decretro lei 28 de Março 2011 bele fo dalan? E sera ke companhia rua ne’e moos hetan good performance husi Ministerio Telecomunicação Indonesianian?

* Companhia sira nee maka atu halo competisaun iha nasaun ida nebe mundo tomak konhese ona e konsira la frasil e atu hasoru Timor Telecom nebe estabelece tiha ona linha iha teritorio laran tomak.

* Companhia Dicigel, ita hare katak sira brani gasta sira nia tempo no investe buat ruma iha Timor Leste sem hetan buat ruma hodi hein processo tenderisasaun e companhia ida nee iha duni nia experiencia nebe hatudo iha nasaun lubuk ida.

Maluk sira hare ba, laos atu kontra ideas Governo nian, maibe hau hare katak dalan ida nee sala ona, kuando ita usa fali broker sira hanesan PT Telekomunikasi Indonesia Internasional atu mai fali sai tandingan operador iha Timor-Leste. Direitu ba konsumidores nia hetan mahon husi ita nia Lei Inan RDTL iha ninia artigu 53 (Direitos dos Consumidores). Tamba la kumpri ba prinsipius konkokorensia ne’ebe hakerek iha artigu 19 husi Dekretu Lei no. 11/2003, 29 de Julho. No diploma hanesan iha artigu 20 konaba, ”direitu ba konsumidores”, ho kompanias rua ninia backround la los bele kria konfusaun iha Merkadu Telekomunikasuan no prejudika mak konsumidores. Lei Inan RDTL, artigu 140 (Investimento) mos koalia konaba objetivu investimentu husi rai liur ne’ebe, hodi hare tuir interese nasional.

  1. Husu ba iha Ministerio Infraestrutura nebe moos kaer knar ba Telecomunicação atu hapara lai processo nee hodi fo explicasaun mai iha publiko hodi hetan transparansia iha sector Telecomunicasaunnee?

  2. Husu moos ba iha Parlamento Nacional, li-liu ba iha Comissaunba Assunto Infraestrutura e moos baTelecomunicasaun nian atu moos hare assunto ida nee hanesan assunto interesse nacional, e bolu Ministerio competente atu explica?

  3. Husu mos ba Ministeriu Infra-Estrutura atu hapara mos rekrutamentu ba membros board Autoridades Nasional Komunikasaun (ANK/ANC) ne’ebe la tuir procedimentu legal no obedece ba regras transparensia.

PD defende Liberalizasaun maibe fó fali ba kompanias Broker sira

Iha fatin seluk, Partido Democratico (PD), liu husi komunikadu ne’ebe mak Suara Timor LoroSae (STL) hakerek iha ninia edisaun Tersa-feira (12/06/2012) katak,” Partido Democratico (PD) ninia kompromisu wainhira kaer ukun mos tau atensaun ba iha sektor Telekomunikasaun ne´ebe nudar kompromisu koletivu AML (Aliança Maioria Parlamentar) liu husi Programa IV Governo Constitucional ne´ebe hetan aprovasaun iha Parlamento Nacional (PN) iha fulan Setembro tinan 2007. Iha kampane iha Sub-Distritu Bobonaro, Domingo (10/06/2012), haktuir Fernando La Sama de Araujo (FLA), ”PD ninia kompromisu mos atu liberalizasaun ba setor telekomunikasaun, atu nune´e merkadu iha sektor Telekomunikasaun kompetitivu no fó beneficiu ekonomika no sosial ba ita nia povu”.

FLA, Presidente Partido Democratico e kandidatu ba PM iha V Governu Constitucional, argumenta hikas, ”maibe liberalizasaun laos signifika tenki hatama fali kompania broker sira, tamba se hatama kompania broker se la fó beneficio ba Estado no populasaun em jeral nudar konsumidores”.

Tuir xefi bankada PD, Adriano do Nascimento katak, ”Iha Orcamento Geral Estado (OGE)2012, Partido Democratico (PD) hola posisaun hodi kontra total osan 200 Milhoes USD ne’ebe aloka ba investimentu bot no inkluindu projetu fibraoptika ne’ebe atu hatama iha Timor-Leste iha tinan 2012 ne’e”.

Hateten tan Adriano do Nasciemento, Vice Presidente PD ne’e, ”momentu ne’eba iha parte balun ne’ebe sira nia interese atinji ho posisaun PD hahu lansa kampane katak posisaun ne’ebe PD hola hodi kontra 200 juta USD ne’e hanesan traisaun ida ba AMP”. Tenik tan Adriano do Nascimento, ”afinal ikus mai foin hatene katak ONG hanesan GANTIC TL deskobre konaba iregularidade iha procesu tenderizasaun ba hatama kompanias telekomunikasaun seluk”.

Fontes: Jornal Independente (11/06/2012, paj. 1 e 11),Timor Post (12/06/2012, paj. 2) e komunikadu Partido Democratico (PD) dia 10/06/2012!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.