VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120424

Konferensia Internasional

Konferensia Internasional konaba Paz no Rekonsiliasaun iha ASIA 


Promove Rekonsiliasaun: Buka Paz no Prosperiadade iha Asia 

Centru Konvensaun Dili, 25-26 Abril 2012


Dili- Governu Timor-Leste sei sai uma nain, ba Konferénsia Internasionál kona-ba Pás no Rekonsiliasaun nee’ebé sei hala’o durante loron rua hahu husi 25-26 Abril 2012. “Promove Rekonsiliasaun: Buka Pás Prosperidade iha Ásia” nu’udar tema ba Konferénsia hamutuk entre ICAPP-CAPDI kona-ba Pás no Rekonsialiasaun iha Ásia. Konfrensia ida ne’e ho objetivu atu promove pás iha rejiaun Ásia nune’e mós promove rekonsiliasaun entre komunidade Ásia sira liu husi troka ideas no experensia tuir idiologia no fiar ne’ebé Nasaun Asia sira iha.

Konferénsia Internasionál ne’e, Implementa hosi Governu Timor-Leste no organiza hosi Konferénsia Internasionál  Partidus Politikus Aziátiku nian (ICAPP - International Conference of Asian Political Parties)  no  Demokrata Sentrista Internasionál  Ázia Pasífiku (CAPDI - Centrist Asia Pacific Democrats International), Konferénsia Internasionál ne’e sei loke ofisiálmente hosi Primeiru-Ministru, Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, tuir kedas diskursu hosi Prezidente Repúblika Demokratika Timor-Leste, Dr. José Ramos Horta. Serimonia abertura nian konta ho partisipasaun José Venecia Jr., Prezidente fundadór ICAPP no CAPDI, no Hun Sen, Visé Primeiru-Ministru Cambodia nian.

Konferénsia ida ne’e sei involve lideransa ou representante Partidu Polítiku iha Nasaun Ásia ho Pasífiku hodi fo hanoin ba malu, atu muka solusaun kria pas no rekonsiliasaun hanesan humana nebe fo kontribuisaun atu hakiak Pas ba iha mundo liu-liu ba rejiaun Asia.

Timor-Leste sei sai ezemplu di’ak ida ba nasaun asia sira, liu husi experensia nebe Timor Leste hetan hafoin hasoru funu naruk molok heten ninia independensia. Iha biban ida ne’e Timor Leste sei difini pás tuir ninia experensia katak, Pás bele difini mós, wainhira elimina ba kausahusi FUNU rasik, problema sosiais sira neébe mosu tanba kausa husi FUNU ka konflitus. Hanesan ema ki’ak barak, faluk, alezadus hanesan konsekuensia husi FUNU ka konflitus.Nuné, Pás Positiva katak bainhira iha respeito ba direitos humanos no promosaun ba direitus civis no politicos, bainhira ema hotu bele hetan ai han, edukasaun, asistensia medika, bé-mos, ahi-eletrisidade, justisa sosial no ekonomiku, no bainhira lei no ordem funsiona iha Estado de Direito Democratico atu bele fo garantia ba desenvolvimento economico, politico, humano, cultural, intelektual no espiritual.

Konfrensia ida ne’e sei partisipa husi representante Partidu nasaun Asia ho intidade importante nasional inklui peritus internasional atu fahe sira nia hanoin kona ba saida mak pas no rekonsiliasaun. Iha parte Timor Leste sei fo atensaun ba cultura Timor Leste nebe hakarak hakiak pas tuir termus “Huri Uluk, Huri Wain, Oan Timor Dame Nain” .

Hahu ho lia fuan neé hodi dehan katak emar Timor oan,iha ninia lisan no kultura sempre moris ho dame, buka resolve problema ne´ebe maka mosu. Tanba ita nia lisan no kustume,fetsa no umane, futu metin Timor oan sira hodi respeitu malu. Bainhira funu naruk ne´ebe maka rai Timor hasoru ema rai liur, mosu hanoin balun katak funu ninia konsekuensia sei dait naruk, tanba sei la facil hetan pás iha biban badak. Maibe, iha tinan hira nia laran, ema timor oan bele simu malu, ema timor bele simu malu ho ema Indonesia.Wainhira mosu konflitus internu iha ita nia rain hafoin ukun rasik ana, iha tinan 2006. Provoka emar barak tenki desloka ba hela iha fatin nebe maka seguru atu bele dok husi ameasas no hetan liu mahon ba seguransa.

Iha istoria no esperiensia Timor-Leste nian ba Rekonsoliasaun, hodi hamosu: CAVR, CFA no ikus liu resolve problema IDPS. Historia rai sira ne’ebe mak hola parte rai foin hahu ukun rasik an,barak mak hasoru problema hanesan ita, iha Ásia, Áfrika no Amérika Latina. Problema konflitus ne’ebe ninia konsekuensia daet to’o ema ba ema, ladun simu malu,dait ba to’o funu maka la hotu. Tanba rai sira ne’e maka iha esperiensia hanesan Timor-Leste, hotu-hotu hamutuk iha klibur ida naran g7+, sira hotu ho problemas ne’ebe maka hasoru hodi dada lia no haksesuk konaba esperiensia “State Building and Nation Building”. Timor-Leste ninia esperiensia ba resolve problema konflitus internus hanesan IDPs no promove rekonsiliasaun interna entre Timor oan tanba konflitus funu naruk ida, ne’ebe fahe Timor ba parte rua, no mos rekonsiliasaun no simu malu entre Timor-Leste no Indonesia. Tanba ne’e maka ohin loron Timor-Leste sai nudar modelu ida mos ba rekonsiliasaun no pás iha Mundu no liliu iha Asia.

Mata dalan ba desenvolvimentu

Bainhira iha ona pás no emar simu malu, hafoin ita bele hakat ba desenvolvimentu. Desenvolvimentu ne’ebé emar timor oan tomak bele sente katak nia mos pretence ka nain ba prosesu ne’e rasik. Timór oan laos sai fali matros no mainatu ba ema seluk ne’ebe mai sai fali patraun ba ita nia riku no soin rasik.

Dezenvolvimentu ne’ebe sustentavel maka dezenvolvimentu ne’ebé maka foka ba areas no sektores hotu-hotu. Desenvolvimentu ne’ebe maka ninia objetivu maka moris di’ak ba ita nia emar no progresu ba ita nia nasaun!

Ekipa Média ba Konferénsia Internasionál ba Pás no Rekonsiliasaun iha Asia

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.