VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20111107

Serie “Esclarecimento Eleitoral” (6) “Capacidade eleitoral”: Hatur F-FDTL no PNTL nia Fatin

Serie “Esclarecimento Eleitoral” (6)

“Capacidade eleitoral”: Hatur F-FDTL no PNTL nia Fatin

Martinho G. da Silva Gusmão

PNTL/ F-FDTL bele tuir eleição ka labele? Secretario do Estado ba Defesa nian dehan katak nia sei garantia atu F-FDTL (hau la rona kona ba PNTL) atu bele ba vota. Maibe, declaração SED la tama iha categoria ruma, tan comando la’os iha nia liman sa tan iha nia liafuan. Tan ne’e, discussão kona ba F-FDTL no PNTL ninia participação iha eleição hela nakloken nafatin. Ema balun hanoin katak, sira labele tuir eleição tan nudar lutu no liman kroat povo nian, sira tenki netral. Labele envolve iha partido político. Seluk dehan, sira bele tuir eleição tan sira mos hanesan cidadão Timor Leste nian iha direito atu participa iha política.

Iha principio universal ba eleição nian dehan katak “só é elegível quem é eleitor” – katak eleitor ida ne’ebe ba tuir eleição mak bele sai candidato atu ema seluk bele hili nia. Nia hili ema seluk; ema seluk mos bele hili nia. Wainhira ema ida lakohi tuir eleição, nia mos lalika sai candidato atu ema seluk hili nia. Maibe, wainhira hira nia ba ona hili ema seluk, nia mos iha direito atu sai candidato ba cargo eletivo ida. Tan ne’e mak LEPN/ LEPR ko’alia kona ba capacidade eleitoral. Husi ne’e mak ita bele dehan katak membro PNTL/ F-FDTL bele iha capacidade eleitoral activa, maibe sira la iha capacidade eleitoral passiva! Husi biban seluk, ita mos labele taka matan ba lei orgânica husi instituição boot 2 ne’e hodi hare sira nia principio rasik: sira fo dalan ba sira nia an ka sira taka dalan?

Saida mak “Capacidade eleitoral”?

LEPN/ LEPN hatudu sasukat lubuk ida hodi nune’e ema hotu bele hakat tuir dalan. Iha neba dehan katak:

a) Cidadão Timor ne’ebe iha ona tinan 17 mak hetan capacidade eleitoral ativa, katak, nia iha hetan direito tuir constituição atu ba vota/ tuir eleição.

b) Atu bele halao ninia capacidade ida ne’e, uluk nanain nia ba tau naran iha recenseamento eleitoral nudar condição obrigatório [ne’e duni, tau naran atu hetan cartão eleitor ne’e obrigatório. Votação mak facultativo: bele tuir, bele mos la tuir].

c) Ema ne’ebe moras ka iha dadur laran mos bele halo votação, wainhira nia iha ona cartão eleitoral, maibe STAE sei prepara sistema ambulante. Katak, oficial sira mak ba hospital ka prisão, laos ema moras mak ba centro votação, ka dadur sira mak sai atu ba tuir eleição. Regulamento ba sira mos iha ketak.

Too iha ne’e, ita la hetan impedimento atu taka dalan ka bandu netik membro individual husi F-FDTL no PNTL atu tuir eleição. Sira iha nafatin capacidade eleitoral. Agora, hela questão ba ita: F-FDTL no PNTL mos iha capacidade eleitoral activa no passiva ka lae?

Saida mak “Capacidade eleitoral ativa” (active electioneering)?

Liafuan capacidade eleitoral ativa hatudu katak ema ida hakarak rasik atu tuir eleição no halo votação. Nudar cidadão ba rai ida – hanesan Timor – nia fo liman rohan no hatudu ninia vontade hodi hili ema seluk atu hala’o knaar ruma iha Estado nia laran. Iha ne’e mak mosu hanoin kona ba participação política. Ne’e duni, eleição no votação sai ona hanesan sasukat ida iha democracia nia laran hodi hatudu ema nia participação iha lalaok política nian.

Baibain iha teoria política nia laran, liafuan participação política hatudu ba hahalok sira hanesan: hatoo voto, militância atu tuir partido político ida, tuir manifestação (demonstração), fo liman rohan ba associação ruma, halao discussão kona ba política nia lalaok, participa iha campanha eleitoral ka comício ruma hodi fo apoio ba candidato ka partido político ida. Aktividade hirak ne’e hakarak hatudu oinsa mak democracia ida moris iha rai ida. Hamaten participação política ne’e hanesan deit ho hamaten democracia ida rai ida nia laran.

Maski nune’e, knar ba participação política la hatudu lian hanesan (unívoca). Basa, iha rai sira ne’ebe boot no riku sira nia hanoin la hanesan ho rai ki’ik no ki’ak (liu-liu wainhira sira nia analfabetismo sei boot). Husi ne’e ita bele hare katak iha participação política nia laran ita hetan buat 3 ne’ebe importante atu hatene.

Ida uluk (1) – ita kaer liafuan presença atu hatudu katak participação política halo ema balun ba hamrik deit iha fatin, hateke deit ka rona deit. Sira la fo buat ida. Iha ne’e dala ruma mosu liafuan participação não vinculante, katak, nia mai tuir politika atu hetan deit informação, proposta ka manifestação ruma. Maibe, nia la hakesi an ba buat hirak ne’e. Iha loron eleicao nian, ema barak mai tuir comício hodi halibur hamutuk ema barak. Maibe, sira la hakesi an ba partido ka candidato ruma. Nune’e, too loron votação sira hili tuir sira nia hakarak.

Ida seluk (2) – ho liafuan activação hodi hatudu katak ema balun hamrik iha política nia laran hodi fo ninia liman rohan, fo hanoin no halao actividade ruma, simu knar ruma (delegação) atu halao. Husi ne’e mak dala ruma mosu liafuan aktivista politika. Iha ne’e mosu participação vinculante – katak, nia fo hanoin no foti decisão atu halao tan ne’e sira ne’ebe tuir politica ida ne’e hakarak ka lakohi sei halao tuir. Ne’e duni, wainhira ema ida tama partido político ida, hakarak ka lakohi nia hakesi an hodi hakruk ba orientação partido nian. Labele haksoit tun, labele haksoit sae ... labele bilin-balan.

Ikus liu (3) – liafuan participação rasik ne’ebe hatudu katak ema balun tama iha politika nia laran, sira rasik hakesi sira nia-an ba politika ne’ebe sira halao. Iha ne’e bele mosu participação vinculante e autônoma – katak, iha sistema politika nia laran sira rasik mak bele lori knar tomak no ema seluk labele kahor an iha laran. Ne’e mak resultado husi eleicao nian. Katak, soberania husi povo haraik ona ba candidato ka partido político ruma, sira sei hakesi an ba vontade popular ne’ebe sira hetan liu husi kbiit no knaar foun. Soberania husi povo ne’e mak sai tiha órgão de soberania: PR no PN ho Governo. Sira hala’o knaar ne’ebe vinculante (hakesi an) no ema seluk sei la hadau sira nia fatin (autônoma).

Husi sikun hirak ne’e, membro F-FDTL no PNTL hahu ona hare oinsa mak sira hatur sira nia knaar no hatitun sira nia kbiit. Fatin ba sira atu hatudu participação política nakloken hela. Ho liafuan badak, ita nia F-FDTL no PNTL la hetan impedimento.

Saida mak “Capacidade eleitoral passiva” (passive electioneering)?

Liafuan “capacidade eleitoral passiva” katak ema ne’ebe hakarak atu sai candidato hodi hetan knaar no kbiit wainhira ema seluk hili nia. Wainhira nia hakarak ona, nia sei hatan ba requisito legal no apresenta nia an iha publico atu hetan cargo político electivo ida. Principio boot ida, katak, ema ne’ebe bele sai candidato ba eleição ida wainhira nia rasik mos eleitor ida. Ema ne’ebe la’os eleitor sei la tuir eleição, tan ne’e nia mos labele sai candidato. Ema ne’e mos iha idade naton, cidadania originaria (husi rai laran rasik, la’os husi fatin seluk), iha capacidade intelectual no técnica no integridade moral.

Husi sikun ida ne’e, PNTL/F-FDTL lakon ona sira nia capacidade eleitoral passiva. A não ser, hanesan Major General Taur Matan Ruak ne’ebe resigna aan no ema barak hanoin katak, nia sei sai candidato iha eleição presidencial. Maibe, membro activo iha F-FDTL ka PNTL labele sai candidato ba cargo eligivel ruma. Ne’e mak dehan “inelegibilidade”. Lei eleitoral mos dehan katak posição sira ne’ebe inelegibilidade mak (a) PR ne’ebe halao hela ninia knaar; (b) Magistrados judiciais – juiz sira ne’ebe halao knaar iha tribunal; (c) Ministério Publico; (d) diplomata sira; (e) funcionário publico, (f) padre sira no (g) membro CNE. Wainhira halao hela sira nia knaar, sira la hetan capacidade eleitoral passiva. Katak, sira labele sai candidato ba cargo electivo ida. Sira tenki resigna aan lai. Kona ba PR tuan, maski nia sei haknaar an nudar PR, nia bele candidata an fali ba mandato daruak. Maibe, nia tem que resigna an lai molok hatoo ninia candidatura. Maibe, ita nia LEPR la hatur caso ida ne’e didi’ak.

Incapacidade eleitoral (electoral incapacity)

Wainhira ema ida hasoru impossibilidade legal hodi nune’e nia la bele tuir eleição. Ninia conseqüência, nia labele hili ema seluk no ema seluk mos sei la hili nia. Nia la vota, nia la eleito. Incapacidade eleitoral bele fahe ba parte 2: activa no passiva! Ida, activa katak eleitor ida hetan impedimento atu hatoo ninia voto. Seluk, passiva katak ninia mos la tama iha lista atu ema hili nia; nia sei la hetan voto husi ema seluk. Bele dehan katak, incapacidade eleitoral activa mak bele determina ida be passiva nian. Katak, wainhira ita labele hili ema ida, entaun ema seluk mos labele hili ita. Maibe, incapacidade ne’e la hanesan ho ineligibilidade.

Iha LEPN/ LEPR artigo 5o (lei eleitoral 2006) nian, dehan kona ba incapacidade eleitoral. Idéia básico hanesan ne’e:

a) Ema hirak ne’ebe hetan halao dadauk julgamento no hetan ona sentença;

b) Ema ne’ebe moras-hanoin ka bulak (demente; mental disorder), maski seidauk hetan sentença, maibe hela ona iha estabelecimento psiquiátrico, ka hetan ona deklarasaun husi medico nain 2;

c) Sira ne’ebe lakon ona direito político, tan decisão judicial tuir julgamento ne’ebe hakotu ona.

Maibe, tuir hau nia hare, conceito incapacidade eleitoral iha LEPN no LEPR (2006), hamosu conflito ho constituição RDTL nian. Exemplo iha artigo 74o hateten katak “Todo o cidadão maior de dezassete anos tem o direito de votar e de ser votado” (Sidadaun hotu-hotu ho tinan sanulu-resin hitu ba leten, iha direitu atu hili no ema hili nia). Ne’e katak, la iha lutu atu taka netik ema nia dalan hodi ba vota. Nune’e mos, iha artigo 16o n. 2 husi constituição sei hateten tan “Ninguém pode ser discriminado com base no cor, raça, estado civil, sexo, origem étnica, língua, posição social ou situação econômica, convicções políticas ou ideológicas, religião, instrução ou condição física ou mental”. Katak, labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivil, nia seksu, orijen etniku, nia lian, pozisaun sosial eh ekonomiku, hanoin politiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fizika eh mental).

Iha fali artigo 32o n. 4 dehan katak “Os condenados aos quais sejam aplicadas pena ou medida de segurança privativas da liberdade mantêm a titularidade dos direitos fundamentais, salvas as limitações inerentes ao sentido da condenação e às exigências próprias da respectiva execução” (Maksalak ne’ebe hetan ona pena eh medida seguransa hakloot nia liberdade, bele hetan nafatin ninia direitu fundamental, menus buat hirak ne’ebe nakait ba kondenasaun no kona-ba ezijensia prosesu ne’e nian).

Hare husi sikun hirak ne’e mak iha LEPN/ LEPN 2011, artigo kona ba incapacidade eleitoral hasai tiha ka “revoga” husi lei. Ne’e duni, ema hotu-hotu iha capacidade eleitoral atu tuir eleição, la hare husi ninia posição saida deit. Maibe, iha nafatin artigo kona ba ineligibilidade. Ninia conseqüência, wainhira membro F-FDTL no PNTL ruma hakarak tuir votação, sira bele ba tuir. Maibe, sira labele sai candidato ba posição ruma iha instituição política Estado nian ba cargo eletivo, labele involve iha partido ka grupo político nia laran.

Declaração husi Chefe do Estado Brig.gen Lere Anang Timor dehan katak: la’os partido político no la afilia ba partido. Ida ne’e bele sai ona hanesan doutrinação política militar nian. Ne’e duni, instituição F-FDTL (no PNTL) mak la’os partidária no labele duni partidária. Maibe, ba membro F-FDTL no PNTL ne’ebe hakarak hatudu sira nia “vontade popular”, dalan mak ida deit: tama iha vida civil, hakat ba cadeira política. Atu hateten lolos karik: F-FDTL no PNTL labele tuir eleição. Tan membro F-FDTL no PNTL la tuir principio “só é elegível quem é eleitor”. Ne’e katak, sira bele ba halao tuir votação, maibe sira labele sai candidato. Ne’e la furak.

*) Hakerek nain, Direitor CJP Diocese de Baucau, Comissário CNE representante husi Igreja Católica; coordenador sub-comissão educação cívica (estudos no pesquisa eleitoral).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.