VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20111108

Kandidatura Fernando “Lasama” afirma Gerasaun foun nia bele “prontidão” atu simu estafeta liderança ba nação Timor-Leste

Por: António da Conceição*

Biografia

Fernando “Lasama” de Araújo, kandidato Partido Demokrátiku nian ba Presidência da República ba períudo 2012-2017 mai, afirma posição política Partido Demokrátiku nian ba sociedade Timor-Leste katak, eleição 2012 la’os deit exersísio político ida nebe akontese iha kada tinan lima nia laran iha moris vida nação nian. Eleição 2012 iha kontesto polítiku ejistência nação Timor-Leste nian mak período ida nebé hahú inisia prosesu tranzisaun lideransa hosi fundadores nação nian nebe’e pertense ba tinan 1975 ba gerasaun foun pos-75. Iha kontestu ida ne’e mak, Partido Demokrátiko, mai ho nia fiar polítika hodi hili nia Presidente Partido ba sai nudar kandidatu ba eleisaun presidensial tinan 2012.

Kandidatura Fernando “Lasama” de Araújo nian halo ho espíritu katak, gerasaun foun hatene saida mak beiala sira mehi no hakarak ba Timor-Leste, no tanba ida ne’e, sira terus to’o fó sira an rasik to mate. Nune’e, Fernando “Lasama” de Araújo sai nudar kandidatu ba eleisaun presidensial ba tinan 2012, mai atu dignifika méhi no hakarak fundadores nasaun RDTL nian, no halo hanoin no hakarak ida ne’e nudar moris ida iha governasaun 2012-2017 no hakás-an atu hala’o duni. Halo nudar “lema” ka moto “Ba o Maubere nia oan, hau hamrik”, Fernando “Lasama” mehi kona ba mehi fundadores sira nian.

Mehi Fernando “Lasama” nian kona ba mehi Fundadores sira nian la’os hola deit nudar hakarak justifikativu ida hodi hateten lós ba ninia kandidatura rasik no halo fiar eleitores sira, maibe hatudu lia-los nebé nia rasik moris iha ninia otas labarik mai to nia otas foi-sae to nia otas nudar estudante. Fernando hametin- an ba prinsípiu ida nebe ba ema balun iha altura nebá hanoin katak karik nia ema bulak ida: “Diak liu laiha títulu eh gelar do que laiha Rai eh Patria” ka iha Português dehan: “antes sem Título do que sem Pátria” mak moto RENETIL nian, organizasaun nebe’e estudantes universitarius sira hari’i iha Indonésia iha tinan 1988 nebe Fernando “Lasama” de Araujo mak sai nudar Sekretariu Geral. Nia moris tuir duni ho isin no klamar moto ida ne’e “Diak liu laiha títulu eh gelar do que laiha Rai eh Patria” ou “Antes sem títuto do que sem Pátria”, Fernando “Lasama” lidera organizasaun ida ne’e ho nia sede iha Bali, no lao haleu Rai sira iha Java, kuda nafatin espíritu resistênsia nian iha estudantes sira nia le’et no isola mos Timor oan sira hasoru influênsia invasora nian, rekruta kompanheirus militantes atu hamutuk halo Independênsia nudar kauza Nasional Timor oan tomak ninian. Mós, nudar lider rezistênsia klandestina, Fernando hala’o mos knar nudar katalizador entre Frente Armada ho Frente Diplomátika hodi habelar informasaun hosi Frente Armada ba Frente Diplomátika ba objetivu diplomasia nian no vice-versa hosi Frente Diplomátika ba Frente Armada. Sai nudar konsekuênsia ba nia kompromisu nebe nia halo ba kauza independensia, Fernando “Lasama” hetan kaer no kondenadu ba dadur kadeia ho tinan 9 iha Cipinang, Jakarta iha nebe’e nia hadulur an besik liu tan ho Prisioneiru Xanana hodi hamutuk halao nafatin politika ba ukun rasik an.

Ohin loron, Fernando mak Presidente Partido Demokrátiku nian nebe lori ona nia ba to kargu aktual nudar Presidente Parlamentu Nacional ba periudu 2007-2012.
Vizaun kandidatu Presidente nebe’e mak atu hili Vizaun Fernando “Lasama” nian nudar Presidente eleitu laseluk no lale’et sela’e atu garante kontinuidade mehi fundadores nasaun ida ne nian, katak Timor-Leste ida livre, justu no demokratiku. Timor-Leste ida livre la’os deit iha kontestu katak labele hetan ona ukun hosi nasaun eh pais estrangeiru ida ka livre hosi okupasaun maibe, Timor-Leste ida livre iha kontestu katak, Timor-Leste sai nain ba nia riku soin, sai nain ba nia dezenvolvimentu no sai nain ba nia an-rasik.

Komptênsia nebé fó ba Presidente da Repúblika hodi hala’o nia knar iha relasaun internasional tuir konstituisaun da repúblika fó dalan ba presidente eleitu atu halo knar hodi koalia ho komunidade internasional atu direitu inalienável povu Timor-Lteste nian tenki hetan respeitu no soberania Timor-Lste nian mos hetan respeitu no hetan dignifika.

Kona ba Timor Leste ida nebe’e justu laos deit hadulas ho lei, maibe katak, entre ema Timor-oan sira iha justisa sosial no ekonomika no respeito ba malu. Keta diferensa nudar ema foho-oan la halo atu ema foho sente kiik liu “inferior” no “baino” hosi sidade la halo nia sente “superior” ba Maubere foho-oan. Keta entre Timor oan sira buras ho divizaun nebe fabrika hosi razaun geografika ou fiar religioza, ka mesmu hosi rasa ka hosi kor isin kulit nian. Timor-Leste ida justu mak ida nebé hatene moris valores sira nebe hatoman an ona hanesan “matak ida-idak nian, tasak ita hotu han”.

Mehi Timor-Leste Demokrátiku lós duni hatur iha pluralismu no multi-partidarismo nebe’e opiniaun sira bele la hanesan. Maibe, Timor-Leste ida Demokrátiku tenki sai mos uniaun ida, nebe “diak ema hotu nian” ka “bem-Comum” mak kauza ida nebe ema hotu tenki defende, promove no respeita. Timor-Leste ida nebe demokrátiku tenki ser Timor-Leste ida nebé lia la-hatan malu labele sai nudar dalan ba violênsia, maibe razaun atu lori ema ba dialogo eh koalia ba malu.

Oin sá halo hakarak sira ne’e ba moris ida ema Timor sira nian?

Iha tempu badak nian, edukasaun sivika tenki sai nudar programa baze ida atu konsiensializa klase sira ita nia sosiedade nian. Programa ida ne’e labele hatur deit ba sosializasaun lei sira maibe halo abut mós ba hanorin doutrina fiar religioza hot-hotu nian nebe mak ema Timor oan sira fiar ba. Kombinasaun lei ho hanorin sira doutrina religiosa nian mak presiza tebes duni iha formasaun karakter umanu ita nia sosiedade nian, nebe ikus mai, sei kontribui makas tebes duni ba formasaun futura sosiedade ida nebe mak sei mos bele duni identifika an lolós iha aban bainrua.

Sei nafatin iha edukasaun sivika, ható mós atu hatama hanorin sira etika konvivênsia ka hadulur malu nian ba alunus sira nudar parte importante ida ba formasaun umana estudantes sira nian tanba, informatika mai influensia makas dadaun kona ba hahalok juventude sira nian iha tempu sira agora nebe dificil tebes se ita mos la kria balansu ida ba ne’e.

Ba tempu naruk, edukasaun sei kontinua nafatin no sai prioridade bot nasaun nian. Se to agora ita nia sosiedade sei domina hela ho nakukun laran (obskurantismu), ita la moris tuir fundadores nasaun ne sira nia hakarak. Tanba ne’e, edukasaun sei sai nudar fukun advokasia ida iha Fernando “Lasama” nia presidênsia.

Timor-Leste ida aban-bainrua tenki sai Timor-Leste ida nebe matenek, siviku no eveluidu no mos respeitado, nebe instituisaun sira estadu nian tenki hetan lolós respeito. Lider instituisaun sira ne’e nian tenki lider sira nebe matenek, ho personalidade no espiritu umanismo. Presidênsia Fernando “Lasama” nian konsentra mós ba iha prosesu identifikasaun no formasaun futuru lideres atu hola no halao knar governativa iha funsionalismu públiku no mós iha instituisaun sira estadu nian no mos lider iha sosiedade nia let.

Presidênsia Fernando “Lasama” de Araújo nian mos foka ba iha promosaun interese Timor-Leste nian, kona ba defeza direitu sira Timor-Leste nian no mós ba Timor-Leste nia soberania. Ba ida ne’e, Presidente sei promove duni aktivismu Timor-Leste nian ba diálogu hodi buka solusaun ba kestaun sira Timor-Leste nia direitu, no mos iha rai laran promove mos hatan malu ka konsensu hosi parte hot-hotu kona ba kestaun sira nebe sai nudar interese nasional.

Kaer metin seguransa no estabilidade mak knar importante ida nebé Fernando “Lasama” sei halao bainhira nia eleito. Sai duni knar presidente eleito nian atu promove nafatin dialogu regular ho instituisaun sira estadu nian, ho partes relevantes sira nebe ho knar espesifiku ka sorin balu kona ba kestaun seguransa no defeza nian, ho partidus politikus atu kaer metin paz iha sosiedade sira nia let. Dialogu eventual sei halao mós ho tempo periodiku ho lider komunitariu sira atu involve sira hodi kaer metin paz no promove nafatin kultura toleransia entre Timor oan sira.

Embora kompetensia hakerek politika ba desenvolvimentu nasaun nian monu ba Governu, maibe iha Presidensia Fernando “Lasama” nian, iha obrigasaun moral bot atu adgova mos ba desenvolvimento bodik ba diak povu sira nian no hodi mos mantein ekilibriu governu nian iha halao nia knar sira no mos iha ezekusaun programa sira ba benefisiu komunidade tomak nian.
Nia nudar kandidatu nebe mai hosi Partidu Demokratiku, Fernando “Lasama” de Araújo sei hetan apoio inkondisional hosi Partidu atu nia halao nia knar nudar Presidente da Repúblika hodi halo mehi sira fundadores nian no mehi Partido Demokratiku nian sai realidade.

Se fundadores sira mehi ona ba liberdade, justisa no moris diak (prosperidade) Timor oan sira nian, ohin Partidu Demokratiku hamutuk ho Fernando “Lasama” de Araújo mehi kona ba mehi fundadores sira nian ba periudu badak 2012-2017: “...atu Povu Timor-Leste hosi Oe-cusse to’o Jaco, hosi Atauro to’o Tasi mane sei tuur hakmatek iha ida-idak nia aldeia no suku sira, sei moris ho ai-han natoon, sei hetan asesu ba ahi, bé mos no saneamentu, sei iha kbiit atu haruka oan sira ba eskola, iha kbiit atu hetan asesu ba asisténsia saúde no iha kbiit makas hodi hamrik metin atu hametin ukun rasik an no partisipa ativu iha prosesu harii nasaun no hala’o dezenvolvimentu ida-ne’ebé sustentavel”.

Partido ho Fernando Lasama de Araujo nudar kandidatu presidente nia mehi mak mehi ida lolós Timor oan sira nian basea ba kondasaun vida ohin loron nian nebe país ne’e sei iha dalan atu desenvolve ekonomikamente maibe, liu-liu, atu desenvolve diak liu nudar povu ida ho identidade ida ba nia an, ba nia hahalok no ba nia moris. Mehi ida ne’e harí iha valores sira nebe mak reflete iha Partido no hafahe iha nia militante sira nia moris mak hanesan demokrasia, justisa, solidariedade no direitus umanus.

Fernando “Lasama” de Araujo: “Ba O Maubere nia Oan, hau hamrik

* Secretario do Conselho Politico Nacional do Partido Democratico
& Porta-voz oficial do Candidato Presidente!

Versaun Português: http://forum-haksesuk.blogspot.com/2011/10/candidatura-do-fernando-lasama-afirma.html

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.