VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20111007

KAZU BAIRRO CENTRAL: Se Los mak Bele Sai Na’in ba’a Rai?

Filipe Rodriguês Pereira )*

Loron hirak liuba publiku asiste ezekusaun ba desizaun tribunal nian nebe’e Policia Distrital Dili halo ba senhor Sertorio Pereira no ninia famílias iha Bairro Central, Dili. Ezekusaun refere relasiona ho konflitus konaba uma no rai nebe’e mak durente tinan 36 nia laran família Sertorio Pereira hela. Tuir noticias nebe’e mak durante ne’e media nasional publika, família Elisa Gusmao mak manan kazu ne’e iha tribunal tamba desizaun tribunal konsidera família Elisa mak sai na’in ba uma no rai refere.

Wainhira hare uma hirak nebe’e iha Bairro Central maka uma hirak ne’e governu Provincia Ultramarino Portuges mak halo no fo’o kreditu ba Timor-o’an nebe’e mak tempu neba’a sai fungsionariu ba Governu Portugues. Tuir informasaun, uma hirak ne’e halo iha tinan 1969, no senhora Elisa Gusmao ninia família mak kreditu uma refere hodi selu arendamentu ful-fulan ba governu Portugues. Iha tinan 1975 mosu gerra civil (perang saudara), Elisa no família evakoa ba Australia no husik hela uma refere. Iha tinan 2010 liuba, Tribunal Distrital Dili hakotu desizaun, Elisa Gusmao mak sai manan-na’in ba uma no rai konflitus ne’e. Desizaun Tribunal Distrital Dili tama kategori tranzitu-em-julgadu tamba Sortorio Pereira ninia advogadu, Dr. Sergio Hornai la hasa’e rekursu ba Tribunal Rekursu tuir tempu nebe’e lei haruka.

Desizaun Tribunal Distrital nian hanesan temi iha letan hamosu rejeitasaun husi parte Sortorio Pereira nebe’e dehan uma no rai refere estadu nian no sira mak hela durante tinan 36 nia laran, no ful-fulan Sortorio selu arrendamentu ba governu Timor-Leste. Iha rai nia leten la’os hamrik uma ida deit maibe iha uma tolu. Durante ne’e la’os deit Sortorio mesak mak hela no selu arendamentu ba governu maibe sidadaun ho naran Aleixo no Salvador Martins mos selu arendamentu ba governu Timor-Leste tamba sira nain’rua harí mos uma iha rai ne’e nia leten. Kestaun mak ne’e, legalmente desizaun tribunal haruka Sortorio mak sai husi uma nebe’e nia hela, tamba’sa Aleixo-Salvador mos hakarak sai husi fatin refere?! Elisa la berperkara ho Aleixo-Salvador maibe ho Sortorio.

Kazu konaba konflitus ba rai no uma hanesan kazu Bairro Central la’os foin primeiru ezemplu nebe’e akontese iha cidade Dili, tinan hirak liuba mosu mos kazu hanesan iha duni parte Bairro Central, Mandarin, no fatin seluk. Maluk sira nebe’e kleur husik hela Timor-Leste iha tempu pasadu hetan-hikas sira nia uma ka rai nebe’e mak maluk seluk hela durante tinan barak nia laran, durante tempu okupasaun Indonesia to’o Timor-Leste “independente”.

Wainhira hakait desizaun Tribunal nebe’e hatolun desizaun hodi fo’o manan ba maluk sira nebe’e mak iha tinan naruk husik hela Timor-Leste, maka automatikamente desizaun tribunal nian ne’e fo’o “mensajem” ba publiku katak, rai ka uma-na’in lolos mak maluk sira nebe’e mai husi rai leur tamba ne’e sira manan ka la lakon sira nia direitu de propriedades. Maluk sira nebe’e mak durante hela tinan naruk iha uma ka rai refere tribunal konsidera nudar okupantes nebe’e okupa rai ka uma ema seluk nian, tamba ne’e lakon ka la’iha direitu de propriedades. Pozisaun sosiadade balun nian nebe’e mak durante ne’e koalia ibun ba ibun katak se mak hela iha uma ka rai ida nia leten durante tinan 10 ka tinan 15 nia laran iha ona direitu tomak ba uma ka rai nebe’e sira hela la terbukti. Ezemplu, Sortorio Pereira no ninia família lakon direitu liu husi desizaun tribunal ba uma no rai nebe’e sira hela durante tinan 36 nia laran. Karik problema rai no uma la gere ho diak liu husi leis nebe’e adaptável maka loron ikus bele hamosu konflitus iha sosiadade nia let, liliu entre Timor-o’an nebe’e mai husi leur no Timor-o’an nebe’e mak durante ne’e hela iha rai laran.

Kazu Sr.Sortorio Pereira iha Bairro Central fanu Parlamento Nasional ho governu halo diskusaun hodi buka hatolun Lei konaba rai. Publiku ka polulasaun nasaun ne’e hein, Parlamento Nasional sei halo Lei konaba uma no rai ho desizaun ida oinsa. Maioria populasaun iha cidade nasaun ne’e sente laran taridu, tamba maioria populasaun refere nebe’e hela iha Cidade Distrital ka Subdistrital iha teritoriu tomak durante ne’e barak mak okupa uma no rai nebe’e mak uma ka rai-na’in husik hela pur kauza de konflitus ka funu.

Iha ne’e mak ukun’nain, liuliu legislador sira presiza buka atu tetu ho didiak wainhira hatolun leis konaba ba uma ka rai ba na’in. ita tomak presiza buka konsidera no hatene, iha 1975 depois de mosu guerra civil to’o Indonesia invade Timor-Leste até 1999, iha Timor-o’an barak mak husik hela Timor-Leste hodi halai ba Australia, Portugal, Indonesia no rai sel-seluk, inklui halai ba Ailaran. Klaru sira halai tamba razaun hodi buka akude-a’an ka razoins politikas. Sira balun obrigatoriamente fan tiha sira nia bens imóveis mak husik Timor-Leste, balun entrega sira nia bens imoveis refere ba famílias no parentes hodi tau matan, balun fali “soe mamuk” deit sira nia bens imóveis iha Timor-Leste. Karik atu hare desde tinan 1975 maka uma ka rai-na’in sira husik hela sira nia bens imóveis iha Timor-Leste durante tinan 24 to’o 36 nia laran. Karik hare desde tinan 1999 maka uma ka rai-nain husik hela sira nia bens imóveis durante tinan 12 nia laran. Ninia konsekwensia mos maka to’o prezente, iha okupantes nebe’e okupa uma ka rai durante tinan 24, 12 to’o 36 nia laran.

Mosu kestaun, karik okupantes nebe’e okupa uma no rai durante tinan 10 ka tinan 15 “atu konsidera “sai uma ka rai-nain” sei konta husi tinan sa?! Karik sei konta husi tinan 1975 tempu nebe’e mosu guerra civil no tinan nebe’e Indonesia invade Timor-Leste?! ka sei konta husi tinan nebe’e Indonesia husik hela Timor-Leste iha tinan 1999?

Tuir Hakerek’nain, karik atu konta husi tinan 1975 maka klaru la justu tamba populasaun barak tempu neba’a so’e hela sira nia uma no rai tamba razoins politikas, funu. Ukun-na’in, liliu legislador sira presiza buka atu tetu ho didaik atu bele konta okupasaun definitivu ema ida ba ema seluk ninia uma no rai tuir tinan ka kondisaun nebe’e mais razoável. Hakerek’nain propoin konaba okupasaun definitivu ne’e bele konta husi tinan 2002 depois de Timor-Leste restaura ninia independensia, ou tinan 3 depois Timor-Leste restaura ninia Independensia, 2005. Tamba depois de tempu nebe’e temi daudaun maka Timor-o’an hotu foin ho livre fila hikas mai Timor-Leste. Iha rai leur fila mai Timor-Leste no iha Ailaran fila hikas mai cidade. Karik sidadaun hirak temi daudaun ne’e hotu tenki lakon sira nia direitu de propriedades ba bens imóveis tamba husik bens imóveis hirak ne’e iha tempu funu ka konflitus?!

Konta sobre durasi okupasaun definitivu, presiza konta husi tinan 2005 atu nune’e bele koresponde mos politika governu Timor-Leste nian nebe’e iha tinan 2002 ka 2003 hasai Dekretu Lei hodi husu ba’a Timor-o’an no ba’a ema Indonesia atu reklama sira nia aset (klaim aset) iha Timor-Leste. Liu husi reklamasaun ba aset maka halo governu identifika uma no rai nebe’e na’in so’e hela iha Timor-Leste, no liu husi klaim ba aset ne’e mos mak dudu governu hasai policy hodi obriga okupantes sira selu arendamentu ba governu. Hakerek’nain hakarak dehan deit mos katak, karik iha duni hanoin atu fo’o direitu ba okupantes nebe’e okupa uma no rai durante tinan 10 ka tinan 15 maka presiza konta husi tinan 2005, tamba governu Timor-Leste mos foin iha hanoin no halo hotu identifikasaun ba uma no rai nebe’e na’in sira husik hela iha Timor-Leste depois de tinan 2003 ka 2004. ***End***

)* Observador Politika no Sosial, Sobrevivente husi Komite 12 de Novembro, no Dosente iha Programa Postgraduasaun, Universidade da Paz, Dili.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.