VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110704

Harii TIMOR GAP, Sa Ida Mak Presiza Konsidera?

Estanislau S. Saldanha,

Staf dosenti Jestaun Petroliferu, Dili Institute of Technology (DIT)

Governu Timor Leste planu atu harii kompanya minarai pubiku iha tinan 2011 nebee hanaran “TIMOR GAP”. Esbosu Dekretu lei konaba harii TIMOR GAP aprova ona husi Konselhu Ministru 25 Maiu 2011, no hein promulgasaun husi Prezidenti Republika, Dr. Jose Ramos Horta. Harii TIMOR GAP hanesan reflesaun politika governu nian atu aumenta partisipasaun masimu ho benefisiu optimu Timor oan nian iha industria minarai. Politika nee hanesan mos misaun baibain husi nasaun seluk hodi harii emprenza publiku minarai nian hodi aumenta partisipasaun, tulun dezenvolvimentu nasional, ho simbulu orguilu nasional iha industria minarai.

Maske nunee, too ohin loron sei iha debate entre matenek nain sira konaba harii ho la harii emprenza publiku minarai iha nasaun ida. Debate sira nee la iha ida superior ba seluk, maibe atu harii emprenza publiku minarai depende ba ambiente ho fator interna nasaun ida-idak nian. Nunee importante tebes iha estudu komprehensiva ho integradu hodi asesu fator internalitas nasaun nian nebee ligadu ho variabel politika, ekonomia, potensia rekursu umanu ho rekursu minarai hodi determina posibilidade harii empreza publiku minarai nian. Nunee mos TIMOR GAP presiza estudu hare nian vialidade, efetividade, modelu jestaun ho sustentabilidade bazeia ba fator internalitas Timor Leste nian. Liu-liu hare cost-effective opsaun harii TIMOR GAP ho opsaun seluk. Artigu badak nee hakarak fo hanoin konaba isu-isu nebee presiza konsidera hodi harii TIMOR GAP, ho opsaun seluk nebee bele fo mos benefisiu no partisipasaun Timor oan iha industria minarai sein harii TIMOR GAP.

Isu-Isu Nebee Presiza Konsidera

Ida, harii TIMOR GAP presiza alokasaun orsamentu boot. Iha parte seluk, Timor Leste hasoru limitasaun orsamentu hodi finansia atividade publiku hanesan edukasaun, infrastrutura, administrasaun publiku, agrikultura, saude, ho dezenvolvimentu seitor minarai. Harii TIMOR GAP seidauk mos asegura ninian efetividade, kontabilidade ho sustentabilidade. Nunee presiza analiza cost-effective husi opsaun harii TIMOR GAP ho opsaun la harii TIMOR GAP (with and without TIMOR GAP cost-effective option analysis) iha parametru ekonomia nian, jestaun, partisipasaun, benefisiu, efetividade ho sustentabilidade. Infelismente too ohin loron seidauk iha estudu hodi elabora opsaun rua nee nebee publika ba publiku hodi debate antes hili opsaun ida.

Darua, harii TIMOR GAP presiza rekursu umanu nebee adekuadu ho kualidade. Iha parte seluk, Timor Leste hasoru limitasaun rekursu umanu (kuantidade, kualidade ho jestaun) iha area minarai. Iha limitasaun nee bele implika mos ba abilidade hodi halo jestaun TIMOR GAP nebee efetivu. Limitasaun nee enkuadra tan ho planu governu nian atu harii supply base iha Suai, refinaria iha Betano (planu), fabrika LNG iha Beaco (planu) no IPG iha Dili (halao ona) nebee iha tempu kuaze hanesan. Iha nee, presiza mos ema kualifikadu ho esperiensia barak iha tempu hanesan hodi jere ho operasionaliza atu asegura TIMOR GAP nia output bele efetivu, no kontribui ba rendimentu sustentavel Timor Leste nian ba longu prazu, evita inefisiensia uza rekursu estadu nebee limitadu nee. Se rekursu umanu iha Timor Leste la sufisienti, signifika katak ita sei jere entidade komersiu sira nee ho kualidade ida kiik no la efetivu. Karik hakarak optimiza nia efetividade, mak sei obriga ita atu uza ema husi rai liur hodi jere no operasionaliza instituisaun komersiu sira nebee harii ona nee. Iha kondisaun nee, karik la iha adekuasaun regulamentu, administrasaun, ho jestaun diak, la’os deit bele implika ba hamenus rendimentu ho partisipasaun timor oan iha entidade bisnis sira nee, maibe bele haforsa tan dominasaun ema liur iha area komersiu iha Timor Leste nebee agora dadaun hahu ona. Nunee bele sai fali fonte instabilidade iha loron ikus, tanba iha pratika normativa se mak domina ekonomia, bele mos dominia politika, no domina politika, ema bele hola desizaun publiku favoritismu ba interese ekonomia grupu dominante nian hodi marginaliza interese Timor oan barak nian.

Datolu, harii TIMOR GAP presiza tebes fasilidade adekuadu no sofestikadu hodi posibiliza TIMOR GAP involve iha atividade explorasaun, produsaun, prosesa, transporte ho merkadoriza minarai. Sein nee susar tebes atu implementa politika nee iha kontestu existensia TIMOR GAP nian. Iha parte seluk, fasilidade minarai ho nia kontiudu teknolojia ho kuinesimentu iha nivel ida aas tebes (high knowledge and high-tech content), presiza tempu ho kustu nebee adekuadu atu domina, mobiliza ho operasionaliza mesak ho meius ida efetivu.

Dahaat, harii TIMOR GAP presiza rezerva minarai nebee adekuadu hodi asegura katak Timor Leste iha tempu ida razoavel hodi prepara ho mobiliza ema, fasilidade, teknolojia ho jestaun hodi posibiliza TIMOR GAP halo forma nudar kompanya operador no partisipa iha prosesu eksplorasaun, produsaun, transportasaun ho merkadoriza industria minarai. Keta halo rezerva minarai ho gas natural la sufisienti, no bainhira Timor Leste halo preparasaun ho mobiliza rekursu hotu (tanba presiza tempu) ho kustu ida karu, rezerva minarai ho gas natural mos hotu. Iha nee, harii TIMOR GAP ho kustu investimentu ida boot hodi halo sa ida? Too ohin loron, Timor Leste sedauk hatene lo’los nia total reserva minarai ho gas natural. Tuir CIA World Factbook nebee cita husi Marcel (2011) katak rezerva minarai Timor Leste nebee prova ona 553.8 mnb, no estimasaun iha 2006 rezerva gas natural 200 billion cu.m. Ho rezerva nee Timor Leste kategoriza hanesan nasaun produtor minarai nivel mediu (middle oil production country). Ita presiza iha idea klaru konaba rezerva hodi kalkula durasaun tempu nebee Timor Leste bele sai hanesan nasaun produtor minarai ho gas natural, no nunee bele hare mos efetividade ho sustentabilidade harii TIMOR GAP nian.

Dalima, minarai hanesan komoditas estrateziku Timor Leste nian tanba kontribui liu 80% ba rendimentu nasional. Nunee importante tebes atu entidade hotu, kamada social, partidu politiku hotu iha konsensu ida konaba modelu ho sistema jestaun minarai nian nebee diak efetivu, transparenti, akuntavel, sustentavel no tulun lokomitiza seitor seluk moris (diversifika rendimentu). Nunee modelu ho sistema jestaun minarai nee, inklui harii TIMOR GAP, presiza kesi ho lei ida nebee diak, la fasil ba ema ida atu muda no mos la bele defisil atu muda. Tanba nee, modelu ho sistema jestaun minarai (TIMOR GAP) presiza regula ho lei ida diak, klaru, akuntavel ho forti, nebee nia esbosu mai husi governu, diskuti no aprova iha Parlamentu Nasional no hetan promulgasaun husi Prezidenti Republika. Tanba dekretu lei fasil la halimar ba governu ida atu muda tuir nia interese politika, dala barak sein adekuasaun konsultasaun no ignora interese publiku, no bele hamosu inefisiensia, halo sai fatin korupsaun ka kofre ba partidu politiku sira nebee kaer ukun. Nunee harii TIMOR GAP diak liu uza lei nebee aprova husi Parlamentu Nasional nebee define klaru konaba prinsipiu, independensia, profesionalisme, transparensia, akuntabalidade, efetividade iha TIMOR GAP nia operasaun tomak hanesan rekrutamentu staf ho jestor, jestaun fundu operasional, desizaun investimentu minarai, auditoria externa no independen.

Opsaun Seluk

Timor Leste iha opsaun seluk (laos empreza publiku minarai) hodi maximiza benefisiu ho optimiza rendimentu husi minarai. Opsaun nee bele halao liu husi fortika lei minarai (Petroleum act) ho production sharing contract (PSC) via “local content policy”. Iha nee, Timor Leste bele husu International oil companies (IOC) hodi simu pakote mai nee hanesan kriteria ba sira nia investimentu. (1). Fahe malu rendimentu nebee optimu (Optimal revenue sharing), (2). Pakote formasaun hodi hakbiit ema nasional hodi servisu ho dezenvolve area minarai (training package), (3). Transfere matenek ho teknolojia ba ema local hodi servisu ho dezenvolve area minarai ka adapta teknolojia nee ba seitor produtivu seluk (transfer of knowledge and skills), (4). Kuota servisu ba Timor Leste iha nivel kiik, mediu ho leten (employment quote). (5). Obrigasaun suplai minarai iha merkadu domestiku (domestic market obligation), (5). Loke asesu atu suplai produtu domestiku non-minarai ba atividade explorasaun ho produsaun nebee involve IOC (local product access).

Pakote sira leten nee presiza define diak, klaru, detail ho nia prosedimentu klaru nebee enkuadra iha lei minarai ho PSC. Nunee, bele uza hodi halo negosiasaun ho IOC. Esperiensia barak husi nasaun seluk hatudu katak bainhira la iha klareza ba pakote local content policy bele sai fali birokrasia, inefisiensia ho destimula investimentu iha area minarai.

Konkluzaun

Governu hakarak harii TIMOR GAP via dekretu lei nebee hein promulgasaun. Maske opsaun harii Timor Gap sedauk liu husi estudu ida diak ho klean ba parametru balu hanesan rekursu orsamentu, ema, fasilidade, rezerva ho modelu jestaun. Sein estudu ida diak ho klean konaba harii TIMOR GAP bele hamosu risku inefisiensia, korupsaun ho la sustentavel, no loke dalan ba minarai sai “malisan” (resource curse).

Karik la harii TIMOR GAP, Timor Leste bele optimiza benefisiu ho aumenta nia partisipasaun iha industria minara via local content policy. Hanesan enkuadra revenue sharing, transfer teknologia, kuota servisu, obrigasaun suplai minarai iha merkadu domestika (domestic market obligation), suplai produtu lokal ba atividade minarai ho seluk iha lei minarai ho PSC. Maske nunee, tenki enkuadra parametru sira nee presiza mos estudu, no formula klaru, efetivu, ho garante transparensia ho akuntabilidade. Nunee bele evita birokrasia ida naruk, inefesiensia, aumentu intangible cots ho destimula investimentu iha minarai.

Opsaun nebee deit mak hili, tenki liu husi estudu ida klean hodi determina nia viabilidade, efetividade ho sustentabilidade. Liu-liu estudu hodi hare cost-effective ba opsaun with TIMOR GAP ho opsaun without TIMOR GAP. Opsaun sa ida deit husi rua nee rezulta husi estudu, tanba minarai nee rekursu estrategiku, mak opsaun nee tenki regula ho lei ida forti ho klaru nebee aprova husi Parlamentu Nasional no promulga husi Prezidenti da Republika alias la bele regula deit ho Dekretu Lei. Nunee bele evita posibilidade atu dekretu lei konaba TIMOR GAP nee bele fasil muda husi governu ida foun nia interese no bele hamosu inefisiensia jestaun, uza rekursu minarai la efetivu, no fontes ba korupsaun.***

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.