VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110214

Tendencia votus iha 2012, Konsekuencia sei mosu konfigurasaun foun iha politika nasional

)* Ananias Reis Maklear

FAKTUS ISTORIKAS

Partidu ne’ebe maka ohin loron bot, sei sai kiik iha 2012. Partidu ne’be maka ohin loron kiik, sei sai bot iha 2012 (Deputado Estanislau da Silva, TVTL, 26/01/2011)”.

Hahu ho deklarasaun deputado Estanislau da Silva, husi partidu FRETILIN, ninia deklarasaun ne’e, iha biban debate ba OJE2011, wainhira haksesuk malu konaba subvensaun publika ba partidu politika, proposta husi partidu Fretilin, hodi halo analisa ba tendencia eleitoradu iha 2012.

Resultado eleisaun suku iha tinan 2004/5, Fretilin ninia votantes monu ba 46%.

Iha eleisaun presidencial 2007, Kandidatu Fretilin la ultrapassa 30% no legislativa votasaun Fretilin nian to´o deit 28%.

Iha Mari Alkatiri ninia ukun, maka mosu krise Politika i militar iha tinan 2006. Krise politika no militar ninia hun maka governu ne´ebe maka lidera direkta husi Mari Alkatiri no hetan maioria iha parlamentu.

Iha 2007 to´o oras ne´e nudar Oposisaun Fretilin tenta liu husi dalan hotu-hotu oinsa maka fila lalais ba kaer Ukun. Insucesu Governu AMP, sai hanesan pontus fortes ba Fretilin, maibe liu ona tinan tolu governasaun, la iha tan dalan seluk ba Mari Alkatiri ho ninia grupos realiza sira nia mehi. Tamba partidu ida ho lider ida maka la konsegue asegura ninia poder iha 2007. Povo sei la muda sira nia votu hodi vota ba Fretilin tamba sira be vota ba AMP la iha justifikasaun racional oinsa maka bele fila fali ba vota Fretilin. Maibe kontrariu sira be vota ba Fretilin sei muda sira nia votus, tamba sa, sei explika iha oin.

FRETILIN NUDAR OPOSISAUN

Sa triunfo maka Fretilin atu fó hodi garante ba povo eleitores sira nebe maka la vota ba Fretilin iha eleisaun lejislativa 2007. Oras ne´e kan Fretilin koalia ibun mamuk deit, probaganda maibe se mak halo programa ba Nasaun maka Governo no exekuta.

Se halo analojia ida ke facil ba ema hotu bele kompreende maka: “«ema nain rua (2) ba bosok manu hodi kaer, ida ba bosok manu ho liman mamuk, seluk bosok ho tau batar iha liman laran. Ida liman mamuk, ohin bosok manu bele mai, maibe aban bosok fali, manu mos hatene ona katak o nia liman mamuk. Ida be bosok ka hamaus manu ho batar iha liman, aban ba hamaus mos manu mai nafatin, tamba nia hatene katak iha batar iha liman»”.

FRETILIN agora mos, koalia ho liman mamuk, saida maka bele fó hanesan garantia. Se uluk deit ukun mos eleitoradus halai tamba liman mamuk, oinsa tan depois tinan lima la ukun.

Se koalia estabilidade koalia ho liman mamuk, saida maka Fretilin bele garante, uluk ukun deit dehan nune´e, “«Fretilin maka estabilidade no mos instabilidade»“. Governu Alkatiri ho Fretilin ninia track records maka harii milicia Fretilin no fahe kilat iha 2006. Hodi kontrola oposisaun interna partidu hahu iha kongresu Maio 2006 hodi lejitima poder ba lideransa Mari Alkatiri.

Koalia konaba desenvolvimentu koalia ho liman mamuk, saida maka Fretilin bele garante, se wainhira ukun bele halo ba rai ida ne´e, uluk deit ukun, beneficia deit ba partidus no grupus.

Se koalia konaba anti-korupsaun, koalia ho liman mamuk, saida maka Fretilin garante katak ukun se kontra korupsaun, maibe uja deit korupsaun nudar instrumentu politika. Se koalia konaba korupsaun, saida maka Governu Mari Alkatiri ninia track records iha ninia governu. Governu fahe deit projektus ba amigos no familiares, hodi beneficiu ba grupos no partidu. Ikus mai iha oposisaun hakarak uja hanesan instrumentu politika deit, maibe kontra harii sistema ida ke diak hodi kombate korupsaun.

Maibe IV Governu AMP lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmao koalia iha duni buat ruma iha liman, garante duni estabilidade, dudu duni desenvolvimentu ba oin, kombate korupsaun harii duni sistema ba kombate korupsaun no ba boa governasuan, liu husi harii KAK (Komisaun Anti-Korupsaun), KFP (Komisaun Funsaun Publika), no sst.

Kompromisu IV Governu ba politika sosial, pensaun ba veteranus sira, ba katuas ferik sira, ba emar kbiit laek sira, atensaun ba martires antigos-kombatentes ba libertasaun nasional.

Povo sei iha imajen freska katak Fretilin seidauk bele garante ba estabilidade

Se iha 2007 Fretilin la harii governo deit, sunu uma, saida tan mak lakon? karik sunu rai karik há há ha. Governu Xanana mos seidauk komete tok desastres ruma iha Governasaun tinan tolu (3) nia laran hodi motiva sira atu saudades fali ba governasaun Fretilin nian. Hare kontrariu fali, governasaun no konsolidasaun husi lideransa Xanana no ninia Governu metin nafatin, tamba ne´e maka konsegue ukun liu ona tinan tolu (3). Maske target Mari Alkatiri no Fretilin katak Governu AMP ne´e ninia durasaun to´o deit fulan 6 ba tinan 1. Mari Alkatiri ninia previsaun faila hotu, nunka acerta ida, previsaun Governu AMP monu iha tinan ida nia laran, maibe Governu AMP ukun liu ona tinan tolu (3). Mari Alkatiri ninia previsaun ba borong hotu eleisaun iha tinan 2007, la borong nem presidenciais no nem lejislativas. Iha tinan 2009, wainhira cerimonia hatun bandeira iha palacio Governu, bandeira monu, Mari Alkatiri hakilar los katak ”«bandeira Monu, Governu AMP no Xanana sei monu, maibe Governu AMP la monu no Xanana mos ukun ba nafatin»”.

Se Mari Alkatiri maka mai hananu katak FRETILIN sei borong lalika fiar ida, faila ba dala ida, sei bele fiar, ba dala rua, sei komprende, se faila ba dala tolu, lalika fiar tan.

Iha eleisaun 2012, eleitoradus sei vota ho recional-objektivu do ke votasaun iha eleisaun sira kotuk ba, 2001, 2004 no 2007. Iha 2012 sentidu ba votus sei iha mudansas husi eleitoradus Fretilin.

Fretilin se bele manan, se Governu AMP la halo buat ruma no pior du ke Governu Fretilin. Partidus ne´ebe deit iha mundu ne´e, iha demokrasia sira ne´ebe modernu, se maka lakon ona dificil atu rekopera sira nia eleitoradus, husi parte ida. Husi parte seluk, buka tempu partidus ne´ebe uluk lakon hodi rekopera. Hare deit, Partidu Konservador, John Howard, iha Australia lakon eleisaun ba Partidu Trabalista. Eleisaun foin tinan kotuk Partidu Trabalista ho Jullia Gillard manan nafatin, maske harii governu ho difikuldade. Partidus sira ne´ebe maka lakon ona, iha demokrasia ne´ebe avansadu ona, partidus sira ne´e buka hadia ninia problemas interen no reflesaun ne´ebe klean. Hahu husi troka lideransa, muda programa politika no orientasaun estratejika. Maibe iha partidu Fretilin, ne´ebe lidera husi Lu´olo/Alkatiri, maske la sucesu iha lideransa, lakon iha kombate politika, la konsegue harii governu, lakon eleisaun presidencial. Maibe la rekonece sira nia lideransa ninia failansu, sira nia komportamentu maibe buka fó sala ba sira seluk, buka sala kambing hitam ba sira nia sala rasik.

Fretilin só manan, tamba wainhira povo ne´ebe la fiar ba lideransa Fretilin iha tinan 2007, fila ba vota hodi fó fila poder ba Fretilin, ho lideransa ne´ebe hanesan. Iha Indonesia, iha rejime Soeharto nia ukun, partidu GOLKAR maka monopoliu ba poder. Iha eleisaun 2004 iha Indonesia, GOLKAR manan tamba governu ne´ebe lidera husi Gusdur no depois Megawati la konsegue tau iha pratika inspirasi husi reformasi iha tinan 1998. Ba Fretilin dificil, tamba Governu AMP lidera husi Xanana Gusmao, iha sucesu iha programas politika sosial, iha mudansas ba jestaun financeira estadu nian, iha komitmentu ba harii Governu ne´ebe maka mos, iha sucesu ba reforma ba sektores defesa no seguransa. Maske reformas hotu-hotu la iha ida maka perfeitu, maibe kompara ho Governu Mari/Fretilin. Iha eleisaun povu sei hili ho racional no obyektif, sei la vota ona ho emosional.

METODU ELEISAUN NEBE UJA IHA SISTEMA ELEITORAL

Se CNRT ninia votu bele aumenta tan, tamba metodu ne´ebe adopta maka metodu «Threshold», ne´ebe fó beneficiu ba Fretilin iha 2007, tamba votu lolos Fretilin nian aumenta tan restus husi partidus sira ne´ebe la konsegue eleitu ne´e hamutuk kadeiras tolu (3) tau hamutuk maka hetan 21 kadeiras. Kasu CNRT ninia votus hasae no Fretilin monu, bele hetan beneficiu husi votus restus ne´ebe maka partidus sira seluk ne´ebe hetan votus maibe la hetan votus naton hodi tur iha Parlamento Nasional.

TENDENCIA VOTUS HUSI DISTRITUS BA DISTRITUS...

CNRT sei konsolida ninia posisaun iha distritus sira ne´ebe manan iha eleisaun 2007, hanesan: Manatuto, Dili, Liquisa, Bobonaro no Oecusse. CNRT sei manan iha Lospalos, Viqueque no hadau malu ho Fretilin iha Baucau. Tamba uluk Xanana ho CNRT lakon iha distritus tolu ne´e tamba faktores sira tuir mai ne´e: 1) Fretilin halo probaganda katak Xanana maka fahe Timor-Leste ba parte rua (Lorosae vs Loromonu); 2) probaganda seluk katak Xanana traidores ba Fretilin no 3) seluk mos katak eleitorados sira iha distritus tolu (3) ne´e, iha tendencia votas ba se maka kaer ukun ka poder, faktu Fretilin mak kaer ukun iha biban ne´eba.

Maibe agora ho governasaun Xanana nian, nia konsolida no rekonsilia ho ninia base apoios tradicional, liliu iha Viqueque, fatin ne´ebe nia hahu nudar Adjunto politiku iha Watulari no Watu Karbau hahu funu. Lospalos, fatin ne´ebe mak Xanana kleur hamutuk iha Guirila no organiza funu. Parte Baucau mos hanesan, tamba Xanana rekonstitui fali ninia ligasaun historika, liliu liga ba historia funu mai to´o Timor Independencia.

PD mos seu konsilida ninia votus iha Ermera, Bobonaro no Kovalima. Iha tendencia hasae votus iha Ainaro, Manufahi, Aileu no Oecusse, tamba atrai votus husi eleitoradus, ASDT, PUN, Fretilin rasik. Mos aumenta eleitoradus foun ne´ebe tuir sensus 2010 ninian. Hare ba variaveis sira ne´e hotu, Fretilin sei sofre barak tamba: Eleitoradus Fretilin sei ba vota ba CNRT. Eleitoradu Fretilin balun mos sei desvia sira nia votus ba PD. Militante tama sai partidu ne´e, tendencia natural, floating mass sira ne´e halai ba mai, husi partidu Fretilin tama ba PD, husi PSD tama ba PDN, husi PSD ba CNRT, no sst. Ne´e konsidere nudar operasaun marketing politik deit, aproveita ho presensa media hodi hasae imajen no news konaba filiasaun militante partidu A ba B, C ba D no, sst. Efeitu imajen, ikus mai povu maka hili, partidu ne´ebe fornece programa diak liu ba Nasaun no afekta ba sira nia moris. Lideransa ne´ebe maka bele garante liu ba estabilidade. Lideransa ne´ebe maka ukun ho haraik an, do ke ba lideransa ne´ebe maka hatudu arogansia intelektual, konsidere ema hotu mesak maufehuk, maubeik, supermi, sst.

Perfil eleitoradus husi Fretilin ne´ebe maka sei ba vota ba CNRT, tamba faktores sira tuir mai ne´e: Xanana nudar ema Fretilin. Fretilin nudar partidu fahe ba grupus oi-oin, sira identifika ho Xanana nudar Fretilin. Xanana rekonsilia ho ninia masa tradicional. Tamba faktor Xanana mos importante, tamba Xanana maka Fretilin, tamba Xanana maka konduz funu no organiza funu inspira husi Fretilin ninia doutrina ideolojika.

Faktor Alkatiri, durante funu la hamutuk ho povu, derepente tun mai husi lalehan hanesan paraquesdista ida hodi ukun Fretilin, la iha sentimentu ida ligasaun ho povu, pelo menus ita oberserva durante ninia governasaun. Agora foin atu buka atu muda ida ne´e, uluk Mari Alkatiri dehan nune´e: "Timor ne´e la iha lisan", interpretasaun husi baze FRETILIN maka ne´e, uma lisan sira ne´ebe laos pertence ba Fretilin buka atu sunu hotu, sunu sira seluk nia uman, to´o uma ne´ebe maka tau dokumentus importantes hanesan “«edificio Alfandega sunu»”.

Íkus mai iha ona oposisaun maka Mari Alkatiri hakfodak, hakbesik ba uma lisan, hahu besik ba lisan sira ne´ebe Timor nian, lia mate no moris. Karik ida ne´e hatudu Mari Alkatiri nudar emar politiku buka halao meius hotu-hotu hodi hetan poder. Mari Alkatiri, wainhira sei kaer ukun, dehan nune´e ba Bispos sira, ”«Hau sa povo maka hili, Bispos sira (Dili no Baucau) Vaticano maka nomeia»”, maibe ikus mai iha ona oposisaun Mari Alkatiri ho ninia partidu buka hakbesik ba Bispos sira.

Tamba ne´e esforsu Fretilin hahu ona koalia mamar ba Xanana, hodi buka fahe Xanana husi ninia membrus governus sira. Buka ajuda Xanana husi ema aat sira ne´ebe haleu iha AMP no governo. Koalia mamar husi parte Mari Alkatiri no Fretilin, nusa la hahu tinan tolu kotuk (2008, 2009 no 2010), tansa maka foin agora?

Uluk Xanana maka ladiak derepente deit nia ema ne´ebe diak. Ne´e iha intensaun katak hodi dehan ba eleitoradu Fretilin katak lalika vota ona ba CNRT tamba Fretilin sei hamutuk ho Xanana. Tauk mos katak kontra Xanana lakon mos ba eleitoradu sira nebe oras ne´e bosan ona ho lideransa iha Fretilin nian. Se karik Governu Xanana, komete governasaun ne´ebe maka áat liu fali governu Alkatiri/Fretilin, hafoin eleitoradu saudades fali ba romantismu governasaun anterior. Iha tinan tolu (3) nia laran buat hotu lao diak, iha sucesu iha sektores barak, obriga Fretilin ho Mari Alkatiri maka mamar fali ba Governu no liliu ba Xanana. Iha governasaun AMP lidera husi Xanana Gusmao, sei la mosu espresaun pejorativu hanesan: «Fuk la fase ba dala rua, Caixa ka kaisote ba dala rua, koalia ciniku ba Bispos sira ba dala rua, Serjana Supermi ba dala rua».

Eleitoradus husi PSD ho PUN, tamba problemas sira ne´ebe maka mosu ho diverjencia ninia hun fahe malu. Husi PSD, post-Mário Carrascalao, rezultadu husi kongresu iha Desembro tinan 2008, maka mosu tan faksaun ida maka mosu PDN (Partido Desenvolvimento Nasional). Hamosu PDN eleitoradus PSD nian fahe ba rua (2), se uluk iha eleisaun 2007 maske tabele ba Avo Xavier ho ASDT, hetan kadeira 6, karik iha 2012 PSD (3) no PDN ( 3).

PSD sei bele aumenta tan to´o kadeira 5 (3+2) tamba ho ninia ministerius ne´ebe maka iha, bele iha meius materias no rekursus hodi atrai eleitoradus ba vota ba PSD. Maibe lideransa husi PSD rasik la hatudu ukun neébe diak, hodi rekopera apoiantes. Foin dadaun iha debate OJE2011, Presidente PSD no mos MNE Zacarias Albano da Costa, la hatudu ninia komportamentu ne´ebe maka nudar diplomata hodi hatan ba deputada Mária Reis Maia, wainhira deputada kestiona konaba Sekretariu Embaixada iha Portugal, ne´ebe la hatene koalia Portugues. Zacarias hatan, “karik nia koalia Portugues, «Hatene liu ita (refere ba deputada Mária Reis Maia, husi FRETILIN»”.

Ne´e hatudu deit lider ne´ebe arogante, la iha sensibilidade humana no la hatudu nudar xefi ba diplomacia nasaun ida nian. Lider seluk PSD, Joao Gonçalves, Ministru Ekonomia no Desenvolvimentu (MED), foin dadaun ne´e halo deklarasaun ne´ebe maka provoka deskontentamentu ba publiku konaba centru precesamentu ba refujiadus no Pipe Line GSR.

Pior liu tan, fundador PSD, Mário Carrascalao, tama iha Governu, hakarak poder fó hotu saida maka nia prezisa, ikus mai la halo buat ida, koalia maka barak, maibe nem monta sistema servisu ida ne´ebe bele koresponde ba ninia knar no kbiit. Koalia barak maibe la halo buat ida, rezultadu zero. Maibe hare ba mai, PSD mosu husi descendentes husi UDT, domina husi grupos elites oan ne´ebe maka moris diak iha Administrasaun Portuguesa, Indonesia no mos hakarak hetan moris diak iha Ukun rasik an.

PDN nudar partidu foun, hanesan karik tos ida foin lere, hodi kuda, sei fó fuan diak ka lae, neduni tos foun ida, nia kuda fó isin ka lae. Sei la atrai votus husi eleitoradus sira husi partidu hanesan Fretilin, sira sei ba vota ba partidus sira ne´ebe maka iha hipotese ba poder do ke ba vota ba partidus sira ne´ebe maka laos votus ne´ebe util, votus ba PDN ne´e saugate deit.

Ladun fiar katak iha konsolidasaun mosu ema barak, ida-idak ba ho ninia motivu rasik, balun ba tamba ba ramae-rame, partidu seluk mai mos, sira mosu nafatin. Balun fali ba ho motivu duni, husi nain 10 karik 1 maka ba ho motivu ne´ebe hakarak tuir duni partidu ne´e. Maioria ba hodi rona deit, partidu seluk ba mos, sira mosu nafatin.

Dificil ba PDN hodi sukat sira nia forsa ne´ebe real iha eleisaun 2012. Ida tan PDN iha problema balun maka buka oinsa maka bele ses husi percepsaun hanesan:

1) Konotasaun PDN ne´ebe tabele ba Presidente Ramos Horta ninia mahon, tamba diskursu oficial husi PDN maka lori Aileba, maibe sira ba halo fali politika Ramos Horta nian. Ne´e laos ona Aileba, maibe luta ba interesse grupo burgesa ne´ebe maka moris diak no goja iha nasaun Timor-Leste.

2) PDN atu bot, buka sai partidu nasional ne´ebe iha vokasaun ba defende Unidade nasional no integridade teritorial. Maibe, PDN la konsegue implementa iha distritus 13, maibe halo deit socializasaun iha distritus parte rai klaran ba to´o rai ketan. Lideransa PDN seidauk bele transforma PDN nudar partidu ne´ebe nasional do ke rejional.

3) PDN buka hases an husi problema ne´ebe maka sei freska iha populasaun barak ninia Ulun, Liliu ligasaun elementus iha estruturas PDN ne´ebe maka hola parte MUNJ.

Husi parte PUN, tendencialmente sei lakon ninia eleitoradus ne´ebe maka vota ba nia iha eleisaun 2007, tamba konfrontu entre Prezidente PUN, Fernanda Borges vs Mateus de Jesus. Konsekuencia Mateus de Jesus, sai husi PUN no nudar deputadu independente iha Parlamentu Nasional. Mateus de Jesus ninia figura mos sei lori eleitoradu PUN nia sei ses husi lideransa Fernanda Borges. Koordenador PUN Dili, Julio afilia ba PD, no sel-seluk tan. Eleitoradus sira ne´e hotu, mos sei desvia sira nia votus ba CNRT no PD. Foin dadaun iha debate OJE2011, polemika envolve deputadu Mateus vs Fernanda, ne´ebe Fernanda Borges hatudu ninia arogante hodi hatun Mateus ninia dignidade iha publiku.

Tuir Mateus de Jesus ninia deklarasaun ba STL iha edisaun (14/02/2011), katak “ninia militante sira hamutuk 30,000, balun husu atu tama ba CNRT no balun fali dehan tama ba PD (in STL, 14/02/2011)”. Hateten tan Mateus, ex-deputadu PUN,” nia hakbesik ba lideransa partidu sira seluk, hanesan Xanana/CNRT, Lasama/PD, Mari-Lu´olo/Fretilin, Avo Xavier/ASDT no Zacarias /PSD. Maibe partidu sira seluk, hanesan CNRT, PD, PSD, ASDT no Fretilin, hakbesik ba koalia ho nia (idem)”.

Iha eleisaun 2012, PUN ho Fernanda Borges sei la konsegue tan aranja nota pastoral ruma husi Igreja Katolika liu husi Dioces, Dili, Baucau no Maliana. Iha eleisaun 2007, Filomeno Jacob nudar Sekretariu Pessoal Bispo, Diocese Dili nian, sei iha papel importante hodi hasai nota pastoral ida, husu ba sarani sira vota ba PUN. Karik kasu ne´e sei la mosu iha 2012, realidade oin seluk ona, maske iha mos sei la muda sentidu votus husi eleitorados ne´ebe sei vota ho racional no hatene separa saida maka igreja no saida maka poder politika.

PD iha eleisaun tinan 2007, ninia estruturas to´o deit Distritus, iha distritus balun iha estruturas sub-distritus, maibe distritus balun la iha. Maibe oras ne´e dadaun monta ona estruturas to´o sukus no aldeias.

Iha estruturas, signifika katak iha ema tuir PD, iha eleitoradus. Ho ida ne´e sei tradus iha votus. PD harii husi aktivista resistencia nian, nudar partidus politikus mos iha problemas hanesan partidus sira seluk iha no hasoru. Diverjencia ne´e normal no natural iha grupos ne´ebe deit, saida tan iha partidu politiku. Maibe nudar partidus ne´ebe jerasaun foun no aileba nia oan deit, dala barak hetan tentativa husi liur hodi sobu PD. Buka sobu PD ninia lideransa nasional ho base PD iha Ermera no fatin seluk. Maibe lideransa PD iha kapacidade hodi resolve problemas. Kapacidade ba jestaun krisi ne´e iha, kompara ho partidus seluk hanesan, Fretilin, mosu problema maka hamosu faksaun hanesan Fretilin Mudansas vs Fretilin Radikal, PSD depois kongresu mosu PDN. CNRT problema la iha tamba figura Xanana. Xanana maka iha massa, Xanana nia kadeira maka 18, sira be ba tur iha ne´eba hanesan ba kompleta deit Estrutura. Kontrariu ho PD, tamba equipa ida ke la iha figura historiku, la iha Alkatiri, la iha Carrascalao, la iha Avo Xavier no la iha Xanana. Maske la iha figura no instrumentu historika, iha eleisaun 2007 barak interpreta katak ho Xanana ninia CNRT, PD sei sakrifikadu, los duni iha eleitoradu balun ba vota ba CNRT no militantes balun ba hamutuk iha CNRT. Maske nune, PD ninia votus no kadeira aumenta husi 7 (2001) no 8 (2007). Tendencia votu ba PD iha tinan 2012 sei aumenta ninia kadeiras, minimu 10 no maximu 15.

Mos CNRT, ho figura Xanana Gusmao nian, iha tinan 2007, foin harii deit fulan rua, hetan ona kadeiras 18, se agora ukun ona liu tinan tolu (3), konta deit, sei hasae tan votus no hetan mos beneficiu husi metodo eleisaun hanesan mos FRETILIN uluk hetan iha 2007. Tendencia votus no kadeira CNRT sei aumenta ba minimu 25 no maximu ba 30. Cenariu ida ne´e hanesan projesaun provisoriu tamba posisaun Fretilin Mudanças (FM) nian iha CNRT. Konfigurasaun sei altera ka lae, depois FM hola decisaun ruma, hamutuk ho CNRT, fila ba Fretilin no ikus liu harii partidu nudar forsa eleitoral foun ida.

FM ninia papel mos importante iha dinamika politika oras ne´e dadaun. Oras ne´e dadaun FM sei haksesuk malu hela, oinsa maka sira nia posisaun iha konjuntura politika oras ne´e dadaun. Tama ba CNRT? Fila ba Fretilin ka ikus liu harii forsa politika foun ida, hodi avansa ba eleisaun lejislativa 2012. Ho FM hili hodi avansa nudar forsa politika ba eleisaun lejislativa 2012, husi sorin ida, hakarak hatudu katak sira mos iha papel importante iha CNRT. Mos sorin seluk, hakarak hatudu ba Fretilin katak sira mos iha papel iha procesu ida ne´e.

Se FM maka avansa nudar forsa politika ida iha eleisaun 2012, sei barala komposisaun politika iha 2012. Target FM oinsa maka hamenus no hatun votus husi Fretilin Radikal (FR). Mos FM sei bele lori sira nia eleitoradus sira ne´ebe maka durante ne´e vota ba CNRT, hodi vota rasik ba sira nia partidu. Tuir informasaun ne´ebe maka hetan husi FM katak oras ne´e dadaun sira hetan ona rejistus 60,000, balun fali dehan 45,000, barak liu ka baze mai husi Fretilin. Ho numerus ida ne´e hatudu katak FM bele garante ona kadeiras 4-6 iha PN 2012.

Husi kampu eleitoradus Fretilin nian partidus kiik balun hanesan UNDERTIM no movimentu politiku hanesan CP-RDTL mos iha papel importante. Sira ninia posisaun klaru, la simu lideransa no politika ne´ebe maka FR nian. Mos sira ladun simu, iha partidu CNRT nakonu no barak ho ex-otonomistas ka ex-UNTAS. Sira mos sei la fihir Fretilin tamba faktor Alkatiri. Posibilidade mos sira sei halai hamutuk ka iha entendimentu ho FM. Husi parte veteranus, UNDERTIM, CP-RDTL mos sei ladun simu, se wainhira iha tentativa husi parte CNRT hodi halo koliga ho FR ho Mari Alkatiri.

Hanesan ne´e, FM nudar forsa politika sei iha papel mos importante, ne´ebe iha jogo ba poder labele subestima. Votus barak liu maka sei halai sai husi Fretilin.

)* Ex-Oficiais CNE, hela iha Aitarak laran!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.