VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110118

Proposta eliminasaun OJE aloka ADN ne' e retira tamba interesse nasiona, dehan Antonino Bianco

Dili. Forum Haksesuk (FH). Deputadu Antonino Bianco, husi partidu FRETILIN, nudar preponente ba proposta no. 24, kategoria Bens e Servisus (BS), ho dotasaun inicial ho montante US3,500 USD ba Ajencia Nacional Desenvolvimentu (ADN), ilimina tiha rubrika ida ne'e.

Maibe wainhira hetan explikasaun husi PM Kay Rala Xanana Gusmao katak, "buka separa buat rua (2); ADN ne'e buat ida no PEDN buat seluk". Hatutan PM, "ADN hamosu hodi kontrola ba qualidade Obras no Servisus. Avalia projektus ninia BOQ, desenhos, tamba projektuz plurianuais, tamba problema sira ne'ebe maka hatudu katak, ministrus sira koncentra ba servisu administrasaun nian, ba certifika fali obras".

Exemplos seluk, juizas sira husi Tribunal ba debate fali kontrolo obras, se fali maka ba atende servisu iha Tribunais? Kasu segundu fase husi edificio Policia Militar (PoM), wainhira kompania ida manan projektus ne'e, maibe nia la simu desenus. Tamba problemas sira ne'e hotu maka hamosu ADN ne'e.

PM mos explika konaba Plano Estratejika Desenvolvimentu Nasional (PEDN), "los duni sei lori mai Parlamentu Nasional (PN) hodi aprova nudar planu ba futuru Nasaun nian, sai nudar dokumentus ida ba estadu nian".

Rona tiha explikasaun PM nian, Deputadu Antonino Bianco,"retira proposta no.24 tamba evoka ba interese nasional tamba ADN ninia ligasaun ho PEDN", dehan Antonino Bianco.

Hanesan iha tinan 2001, tuir PM Kay Rala Xanana Gusmao, iha ninia haktuir iha sub-distritus 65, hahu husi Losplos ba to’o Oecussi, sempre dehan katak, ”iha tinan 2001, nudar membru ba Sociadade Civil halao konsulta husi Tutuala to’o ba Oecussi, husu ba povu saida maka sira nia hanoin iha Timor Leste Independente?”.

Povu husu atu moris diak iha 2020, bé mos tama uma, estradas ba acesu ba ami nia uman, acesu ba eskolas. Povu husu terus atu moris diak, tamba ukun an deit, labele harii ho airin hat (4) deit, maibe atu lori procesu ne’e ba povu moris diak. Povu nia husu no hakarak maka hakerek iha Visaun2020. Povu matenek maibe moris terus nafatin la to’o. Neduni Visaun2020 sai nudar Biblia Politika ba partidu politikus, politikus ne’ebe deit. Kaer ida ne’e hanesan mata dalan ba desenvolvimentu, se la kaer ida ne’e la hadomi povu. Tamba buat ne’ebe maka povu hakarak no husu maka hakerek iha Visaun2020. Povu husu, estadu iha obrigasaun atu responde ba saida maka povu husu. Estadu iha obrigasaun moral no politika hodi hadia povu nia moris.

Neduni Visaun2020 sai hanesan Biblia Politika, ba partidus ne’ebe deit, governu ne’ebe deit no politikus ne’ebe deit, sei kaer ba saida maka povu husu iha tinan 2001 hanesan mata dalan ba hotu-hotu. Visaun2020, hatudu ba mundu katak povu Timor ne’e matenek hodi halo funu, duni rai bot hanesan Indonesia ne’ebe hetan tulun husi rai bot no riku sira maibe povu ida ne’e hatudu nia brani no matenek hodi halo funu. Ikus mai Komunidade Internasional fó rekonecimentu iha tinan 1999, hodi rekonece dirietu ba ukun rasik an povu ida ne’e nian.

Atu aplika iha pratika saida maka hakerek iha Visaun2020, maka iha Maio tinan 2002, iha I Governu Konstitucional nia ukun hasae dokumentus ida ho ninia prazu ba tinan lima (5) maka hanaran: Plano Desenvolvimento Nacional (PDN), ne’ebe asina husi Prezidente Republika (PR) eleitu iha biban ne’eba, Kay Rala Xanana Gusmao no Ministru em xefi iha Administrasaun Transitoriu UNTAET nian no PM iha I Governu Konstitucional, Mari Alkatiri.

Tamba PDN ne’e dokumentus ida ba dala uluk, ne’ebe iha ninia limitasoens barak tamba hare ba biban ne’ebe maka hasoru. Limitasoens tamba PDN ne’e halo ba tinan lima (5) deit, husi sorin ida. Husi sorin seluk, konsentrasaun no foku ba I Governu Konstitucional nia ukun maka oinsa maka harii Instituisaun estado nian. PDN ne’e planu ba dala uluk, ne’eduni sujeitu ba revisaun kompleta. Tuir hakerek iha PDN hodi dehan nune, ”....(PDN, paj.)”. Tamba I Governo Konstitucional nia Ukun foku liu ba harii instituisaun estadu nian, rekrutamentu ba ense iha departementus hotu-hotu, la iha biban atu halo revisaun no halo kompletu liu tan. PDN sai hanesan etapa ida ba dala uluk.

Tamba hahu harii estadu ho administrasaun transitoriu UNTAET, no iha base kria administrasaun distritus no sub-distritus. Hahu ho harii instituisaun estadus balun hanesan: justisa, PNTL, administrasaun, sst. Hahu harii fundasi ba estadus, hahu ho sektores bal-balun hanesan temi ona ne’e. Tamba ne’e maka PDN mai atu koncentra deit ba harii no hadia instituisaun estadus iha Timor-Leste. Tamba ita nia estadu foin harii ho bloku oalu (8).

Tuir lolos PDN2002, tenke halo revisaun iha tinan 2003, maibe la iha biban atu halo revisaun tamba deit koncentrasaun ba I Governu Konstitucioal iha konstrusaun ba airin estadu nian. Neduni wainhira IV Governu Konstitucional nia ukun, wainhira hatou ninia programa ba Parlamentu Nasional (PN) iha fulan Setembro tinan 2007, asumi kompromisu ida katak iha mandatu tinan lima kaer ukun (2007-2012) sei apresenta PEDN.

Enquantu Visaun2020 hela deit ona tinan 10, buat ne’ebe maka povu nia hanoin no husu iha tinan 2001, seidauk bele realiza. Tamba ne’e maka IV Governu Konstitucional hakerek iha Programa no hetan apovsaun husi Parlamentu Nasional iha fulan setembru tinan 2007, sei kumpri iha lijeslatura hodi apresenta PEDN.

Tuir Konstituisaun RDTL, ..., depois Presidente Republika hili no fihir PM, obrigatoria konstitucional ba qualquer Governu iha ne’ebe deit, husi partidus ne’ebe deit, obrigatoriu konstitucional, apresenta ninia Programa tinan lima (5) ba Parlamentu Nasional (PN). Neduni IV Governu Konstitucional iha nia obrigasaun konstitucional hodi apresenta Programa ba tinan lima (5) ba ninia governasaun. Iha Programa IV Governu Konstitucional nian, mos hakerek konaba kompromisu ba apresenta PEDN iha ninia mandatu.

Tuir PDN2002, hanesan planu ida ba dala uluk, sei halo revisaun total no kompleta iha fulan Juni-Agosto 2003, tenke halo revisaun husi tekniku peritus Timor oan no internasionais. Tamba ne’e maka iha tinan 2009, hahu halo elaborasaun ba PEDN husi departementus no ministerius ida-idak!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.