VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20101104

Sessao Solene Ano Parlamentar Parlamento Nasional

Discurso Presidente Parlamento Nacional
iha Abertura Sessão Solene ano Parlamentar

Dili, 14 de Outubro de 2010

(Tetum)

Exmo. Senhor Presidente da República
Exmo. Senhor Primeiro-Ministro
Exmos. Senhores Membros do Governo
Exma. Senhora Representante Especial do Secretário-Geral da ONU
Exmo. Senhor Adjunto da Representante do SGNU
Ilustres Membros do Corpo Diplomático
Distintos Deputados
Senhoras ho Senhores,

Sesaun solene ida ne’e, simbolikamente hanesan hahu ano parlamentar Parlamento Nasional nian.

Ha’u hakarak aproveita oportunidade ida ne’e, atu ita reflete hamutuk hodi buka oin sa instituisoins estadu ho sidadauns sira besik malu liu tan, fo lian ba sira no dada sira hakbesik liu tan mai parlamentu nasional.

Tanba, sosiedade ne’ebe ita atu harii, sosiedade ida ne’ebe nakloke, plural, tolerante no solidaria.

Ha’u hanoin sidadauns sira labele duni tui-tuir ninian reprezentantes sira no governo atu hato’o sira nian ejijensia, maibe parlamentares ho governu sira iha dever atu hatene hatan sa mak sidadauns sira sinti falta.

Hanesan mos ha’u hato’o ona dala barak iha biban balun katak parlamento nasional hanesan forum ida ne’ebe aas ba demokrasia, iha ne’ebe ejiste diversidades iha hanoin ne’ebe konfronta malu, fatin ba halo debate problemas nasionais, fatin hodi hetan solusaun ba problemas, fatin ba hatetu no hakotu lia importantes estadu nian.

Fatin ba kasu lia no debate sai hanesan aliserse ne’ebe rezulta hosi demokrasia. Hanesan oferta ida ne’ebe halibur hamutuk iha prinsipiu : liberdade iha hanoin.

Parlamentu nasional hanesan uma fukun ne’ebe sagrada, fatin ba ita atu debate, ita nian lia-fuan iha debate sai hanesan instrumentu ne’ebe reflete uma fukun duni.

Ita loke sesaun parlamentar foun ida ne’e ho laran haksolok tanba ita sai sasin ne’ebe hetan privilejiu boot iha besik dekada ona mak ita harii demokrasia iha liberdade nian laran, buat ne’ebe la akontese iha biban hirak liu ba.

Ita hotu bele sinti orgulhu boot, tanba ita konsegue harii demokrasia, hala’o demokrasia, hatene rona malu, ho dialogo no maturidade demokratika. Ita bele hatene rona ema ne’ebe hanoin hanesan ho ita, no mos ema ne’ebe hanoin la hanesan ho ita no la konkorda ita nian hanoin, maibe sempre fo konsiderasaun ba nian hanoin.

Iha politika hatene koalia no hatene rona iha nian valor, tanba la iha solusaun ruma ne’ebe definitiva tanba iha problemas ne’ebe presiza halo diskusaun permanente.

Senhor presidente,

Ita boot nian prezensa iha parlamento nasional ohin hanesan onra boot ida mai ami. Ne’e hatudu katak iha solidariedade institusional no konfiansa, ne’be reflete kompromisu hosi instituisaun demokratika hodi projeta nasaun nian futuru ba dezenvolvimentu.

Ita hotu hatene funsaun konstituisaun, maibe ita hotu iha dever ne’ebe hanesan ba povu timor. Nasaun ne’e, la presiza ita nian jestus ne’ebe estraordinariu maibe presiza liu ita nian asaun konkreta iha loron-loron, servisu ho responsabilidade hodi transforma sosiedade ba dezenvolvimentu.

Tanba ida ne’e mak ita hotu tenke sai optimista, ita labele hanoin buat hotu ne’e imposivel maibe ita hatene katak tempu futuru ne’e loron ne’ebe tuir loron ida ohin, ne’ebe servisu iha loron aban sai tarefa ita hotu nian, ho kontribuisaun hosi ita hotu mak ita hetan povo timor nian dezeju no lori nasaun timor-leste ba oin.

Xave mak ida ne’e : ho vontade tomak povo ida nian, ne’e mak sai garantia ba ita nian dezenvolvimentu.

Hala’o politika besik sidadauns sei diak liu duke ita halo politika ho imajinasaun hodi halai tuir buat ne’ebe imposivel. Ita nian dedikasaun atu rezolve injustisas konkretas, problemas loron-loron nian ne’ebe hanehan ita nian sidadauns, problemas injustisa iha distribuisaun rai no hela fatin, empregu, estradas, eskolas, bee moos ho problemas selu-seluk tan.

Apezar ita iha diferensa iha hanoin maibe buat ne’ebe halo ita hamutuk nu’udar politikus timor oan mak : liberdade, defende sosiedade ida ne’ebe justa, povo nian dignidade no dezenvolvimentu ne’ebe permiti ita hotu moris ho kondisoins ita hotu ninian.

Senhor presidente
Ilustres convidados sira
Senhores deputados,
Senhoras ho senhores

Papel parlamentu nasional mak fo importansia ba kritikas hodi hakbiit liu tan konsolidasaun instituisoins demokratikas atu bele harii estadu de direitu hodi bele alkansa sosiedade ne’ebe dezenvolvida iha pluralismu nian laran. Ida ne’e mak ita nian ambisaun.

Iha hahu sesaun lejislativa foun ida ne’e, hanesan momentu oportunu atu ita halo balansu servisu ne’ebe ita halo liu tiha ona ho rezultadus ne’e alkansa no mos prepara atu hasoru dezafius foun ne’ebe mai iha oin.

Iha biban ida ne’e, mak ita reflete hikas papel parlamentu nian nu’udar forum ida ne’ebe privilejiadu iha debate, avalia se parlamentu nasional kumpri ona funsaun tuir konstituisaun ka lae, no mos kumpri ka lae mandatus ne’ebe povo fo fiar ba ita.

Iha sesaun liu ba ita hala’o atividade lejislativa intensiva, halo apresiasaun, diskuti no halo alterasaun inisiativas importantes barak, hanesan projetus no propostas de leis, deliberasaun no rezolusaun, no mos aprova diplomas legais barak. Visitas barak ba liur/exterior, estudos comparativos ba area oin-oin, participa activo iha forum oin-oin hanesan ap-cplp, ipu, forum internasional feto nian ho nian finalidade ida deit, aprende hodi servi diak liu tan povo no nasaun timor leste. Nune mos fo condecorasaun ba amigos balun nebe maka durante tempo dificil timor luta ba nia ukun rasik an sempre hetan apoio hosi sira, condecora mos timor oan sira nebe maka wain hira krise mossu tan dala ida iha timor leste sira participa, cumpri ordem ho responsbilidade hosi buka no fo solusaun ba problemas nebe maka nasaun foun ne hasoru (serimonia hirak ne’ebe presidente rasik hola parte)

Parlamentu mos debate dadaun sasan fundamentais hanesan codigu civil, lei kona ba banku sentral, lei kona ba investimentu privadu, lei rai nian no mos kodigu de trabalho.

Reforsa papel parlamentu nasional mos ejize kondisoins atu bele hala’o atividades iha responsabilidade nian laran tuir konstituisaun haruka.

Ne’eduni iha sesaun lejislativa ida ne’e ita sei lansa mos projetu ida atu harii edifisiu foun parlamentu nasional, pasu ida ne’ebe importante no desizivu, atu deputadus sira bele hala’o sira nian knaar ho dignidade, hala’o sira nian knaar ne’ebe aas, reprezenta povo timor.

Senhoras ho senhores deputadus sira, sei iha ita nian oin sesoins lejislativas rua, maibe ita tenke ba oin liu tan. Satan ka obstakulus, susar no dezafius oi-oin sei mai hasoru ita, maibe ezitu ita sei alkansa, tanba ita nian objetivu mak timor bele sai dezenvolvidu no mos bem estar sidadausn sira nian.

Ikus liu lori deputadus ho funsionarius parlamento nasional nian naran agradese dala ida tan ba na’i presidente republika nian prezensa no mos ilustres konvidadus sira ba serimonia solene ida ne’e.

Atividades hotu ne’ebe halo iha sesaun lejislativa anterior nian sei fahe ba públiku liu hosi meius komunikasaun sosial.

Obrigado wa’in.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.