VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100725

KAZU MATERNUS BERE: DESIZAUN ESTADU VS JUSTISA

Reflexaun

Hosi )* Victor Tavares

Semana ida liu ba Maternus Bere mosu hikas iha imprensa nasional, televizivas no mos diarius ka jornais nasional, hanesan Jornal Nacional DIÁRIO, Timor Post, STL no sst. ne’ebe destaka kazu ex-komandante milisia LAKSAUR, no halo ema boot balun tenke tau ba nian ajenda atu atende kazu ida ne’ebe tuir los mate tiha ona.

Ohin hakerek na’in hakarak sita tuir fali hanoin hirak ne’ebe hakerek na’in rasik soe tiha ona ba publiku bainhira kazu Maternus Bere ne’e mosu fou-foun iha fulan Agostu ka Setembru 2009 liu ba.

Atu reforsa tan deit hanoin ne’ebe soe ba publiku liu ba, kona ba matéria ida ne’e katak, justisa Timor-Leste reapresia fila fali DESIZAUN ESTADU nian ne’ebe, tanba interese Estadu RDTL ho Povo Timor-Leste nian intereses, na’i ulun sira, boot ba nasaun ida ne’e hakotu hodi ultrapasa empate de INTERESSES entre RDTL ho RI hodi hakat liu kazu Maternus Bere.

Iha semana ida ikus, karik autoridades judisiais ho sira nian knaar no poder sinti seguru ona atu hamoris hikas kazu Maternus Bere, tanba besik halo tina ida ona no situasaun rai laran kalma, povo moris hakmatek no paz nian laran, no estadu fo atensaun ba problemas emerjentes seluk-seluk. Ne’ebe autoridades iha sektor justisa loke hikas kazu Maternus Bere hodi desvia opiniaun publika no governantes sira ba kazu ida ne’e.

Maibe, iha biban liu ba, iha ne’ebe Estadu presiza atu hola desizaun ne’ebe importante no oportuna tanba preokupasaun boot ida iha biban ne’eba, no halo ulun boot sira ran sa’e ulun, autoridades sektor justisa fo margens ne’ebe luan ba sira hodi hola desizaun. Tanba, karik autoridades judisiais sira la iha kbiit atu trava desizaun, iha biban ne’eba ka sira husik hela para depois mak kontesta, aprezenta argumentu tun sa’e, buka ema ne’ebe hola desizaun nian sala ho buat selu-seluk tan. Se desizaun liu ba ilegal no inkonstitusional, tanba sa la buka trava prosesu ne’e no husik hela kazu ne’e malirin tiha mak hamanas fila fali?

Hare hosi “time utility” kona ba desizaun ne’ebe Estadu hola antes de 30 de Agosto 2009 ho prosesu ne’ebe Ministériu Publiku hala’o dadaun kona ba kazu Maternus Bere, no mos relasiona ho grau de gravidade kazu ne’e rasik, tuir ha’u nian hanoin desizaun hola iha biban ne’ebe adekuadu hodi responde situasaun emerjente iha biban ne’eba. Nune’e, no mos relasiona ho hanoin ne’e, prosesu ne’ebe MP hahu dadaun sei ladun iha utilidade no impaktu ne’ebe boot atu sistema justisa iha rai ida ne’e iha nian efeitu ne’ebe efektivu ba povo nian moris iha justisa nian okos.

Tuir hakerek na’in nian hanoin, iha rai ne’ebe deit iha mundu ne’e la iha rai ida nian konstituisaun mak perfeita. Tanba konstituisaun la’os adota hosi Maromak nian ukun fuan 10 ne’ebe Moisés simu hosi Maromak iha foho Sinai. Konstituisaun RDTL mos la’os tun hosi Jesus Cristo liu hosi Bíblia Sagrada, ne’ebe ninian imunidade inviolabilidade ne’e sagradu. Ainda mais, ita nian sistema ida agora dadaun ne’e sei dok tebes hosi aplikasaun lei no konstituisaun ne’ebe iha ninian plenitude. Katak sei iha intereses barak mak atropela lei no konstituisaun ka lei no konstituisaun so iha efeitu bainhira ita hotu-hotu iha ona sensibilidade ba ida ne’e. Pior liu tan ita iha konsiensia maibe ho konsiensia viola mata-matak lei no konstituisaun ne’e rasik.

Ha’u lalika halai ba kazu hirak ne’ebe envolve ambitu intereses nasional nian, ha’u apenas refere kazus ki’ik oan ne’ebe akontese bai-bain nu’udar referensia ne’ebe ha’u bele uza iha teze ida ne’e. Tanba, se ha’u temi kazu boot hanesan ha’u nian referensia mak ha’u mos la bele ses hosi kazu indultu prezidensial ba ex-prizioneiru Rogério Tiago Lobato sai hanesan ha’u nian dadus ne’ebe ha’u bele uza hanesan referensia bainhira ha’u koalia kona ba justisa. Embora, desizaun PR tuir ninian direitu prerrogativu, maibe haree hosi konstituisaun ne’e konstitusional ka lae husik prizioneiru ho sentensa ida nível Rogério Lobato nian ne’e sai livre total?

Sa mak Ministeriu Publiku hateten kona ba Lei Pensaun Vitalisia (LPV) ?

Basa, hanesan sidadaun ne’ebe halo parte povo iha rai ida ne’e, ha’u sinti Lei Pensaun Vitalisia ne’e IMORAL. So konstituisaun RDTL ne’e imoral mak LPV ne’e konstitusional. Tanba konstituisaun tenke iha nian abut iha povo Timor nian lisan.

JUSTISA ba individualidades ex-kombatentes no veteranus da guerra ne’e la’o oin sa no to’o iha ne’ebe? Justisa ba ema sira ne’e deit mos klaramente la iha ona ka dok tebes hosi justisa, kuanto mais kazus hirak ne’ebe envolve intereses nasaun seluk.

Fila fali ba kazu Maternus Bere, tuir ha’u nian hanoin desizaun atu liberta Maternus Bere ne’e desizaun Estadu RDTL nian ho razaun ba intereses no estabilidade no seguransa nasional. Basa, problema Maternus Bere la iha duvida katak ne’e problema entre Estadu 2 (rua), Estado RDTL ho Estadu Republika Indonezia. Se mak iha kompetensia hola desizaun ba kazu ne’e Xefe de Estadu ho apoiu husi orgaun soberano selu-seluk, ho kondisaun ida katak kazu Maternus Bere mosu iha biban ida ne’ebe estadu la iha opsaun alternativa seluk, kazu ne’e enkosta estadu entre ba espada nian tutun ho didin naruk. Se karik eskolha espada tutun signifika estadu hili konfrontativu hasoru estadu Insoneziu, ne’ebe promete, iha biban ne’eba, atu taka fronteira no reasaun selu-seluk.

Se karik nu’une’e, mak oin sa no sa implikasaun mak mosu apos 30 de Agosto 2009, liu-liu povo ne’ebe moris iha fronteira. Timor nian vida ekonomika oin sa ho konsekuensia ba relasaun bilateral entre RDTL ho RI oin sa.

Koalia kona ba justisa, ita mos la bele ses hosi realidades katak konsekuensia hosi konflitu ho nasaun vizinhu iha tempu liu ba, vitimas inosentes sira to’o oras ne’e ka nem to’o bainhira deit mos sei la hetan justisa. Ne’e ha’u nian fiar !

Ha’u la’os kontra kumprimentu lei no konstituisaun RDTL maibe, lei ho konstituisaun iha atu kria estabilidade, atu kria bem estar povo nian, atu kria paz no moris harmonia iha sosiedade. Se estabilidade no seguransa nasional la iha garantia tanba ita opta pozisaun konfrontativa ho ita nian vizinhu, ne’ebe iha realidade ita depende ba nia iha buat hotu, entaun diak liu ita la lika ukun an tanba kondisaun primordial kona ba seguransa soberania la iha garantia, tanba ita la kohi rekonhese ita ukun an maibe RI mos importante ba ita nian nasaun no povo.

Kestaun mak ne’e, será ke ho prosesu ne’ebe Ministeriu Publiku hala’o fila fali ba kazu Maternus Bere dadaun ne’e iha nian impaktu ba kredibilizasaun instituisaun Ministeriu Publiku ne’e rasik ka keta pelu kontrariu, deskredibiliza insituisaun ne’e rasik, tanba kestaun se mak los se mak sala ne’e buat inkognita boot ida? No mos presiza atu fo atensaun ba kestaun se mak prosesa se no se mak atu halo julgamento ba se?

Tanba, tuir ha’u nian haree katak desizaun hosi Ministeriu Justisa nian ne’e la’os desizaun Lúcia Lobato nian maibe desizaun Estadu nian. Ministra Lúcia Lobato apenas ezekuta deliberasaun mai hosi altos responsáveis nasaun RDTL nian.

Se se mak altos responsáveis iha nasaun ida ne’e? Klaro la’os Bambang, la’os Gillard, la’os Kolimau ka Zé Brasu lae. Será ke MP lori Prezidente Republika José Ramos Horta ho Primeiro-Ministro Kay Rala Xanana Gusmão ba tur iha banku dos réus ka meja hijau hodi sulan sira iha Becora se karik sira sala duni? Será ke Orgaun Estadu Soberanu PR ho Governu fo multa ba Estadu (MP) tanba karik tanba sira nian desizaun lori nasaun nian intereses hodi hasai Maternus Bere? Ka Estadu (PR+PM) karik sira sala duni, sei selu ba Estadu (MP) tanba sira nian desizaun tuir nesesidades no interese nasaun nian ne’e mak sala?

Iha ne’e mak sei mosu dilema boot ba Ministeriu Publiku, kuantu kredibilidade instituisaun triplamente sei sofre ka afetadu.

Primeiru, kredibilidade MP sei afetadu se karik desizaun ne’e tun hosi PR ho PM no karik Ministeriu Publiku la konsege julga ema na’in rua ne’e.

Segundu, kredibilidade orgaun soberanu rua PR ho PM sei afetadu se karik Xefe de Esatdu ho Xefe du Governu tama kadeia tanba deit sira hakotu hasai Maternus Bere ho razaun intereses nasaun, estabilidade ho seguransa.

Terseiru, Orgaun Estadu Sobreanu rua, Prezidente da Republika ho Primeiru-Ministru, sira na’in rua nian kredibilidade sei sai duvida iha povo no sidadaun nian matan no ema sei la fiar tan sira nian desizaun iha futuru mesmu desizaun ne’ebe boot no importante tanba presedente hatudu katak sira hola desizaun falsu.

Basaa, Ministeriu Publiku mos la bele julga Ministra Lúcia Lobato, ne’ebe hala’o ninian funsaun nu’udar Ministra Justisa nian, ne’ebe simu ordem.

Entaun se mak sei manan iha kazu Maternus Bere ne’e buat inkognita boot!!!

Sa mak Maternus Bere sinti iha Atambua ne’eba?

Lihat... tuu... di Timor-Leste, gara-gara saya yang hanya seorang ex-milisi, Sang Kepala Negara atau Pemimpin Negara Timor-Leste digugat di pengadilan. Hahahaaah... hebaaat khan...!

)* Editor FH!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.