VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100719

SYSTEMA ELEISAUN IHA JAPÃO (“Observasaun ba Eleisaun Upper House“)

)* IVO VALENTE

Timor Leste nudar Estádo Demokrátiku, iha nia systema rasik hodi halão eleisaun geral iha pais independente, maibe, nudar Estádo nebe sei dezenvolve-an hela, Timor Leste persiza duni buka aprende husi systema sira seluk nebe bele beneficía systema eleisaun Timor Leste nian, hodi hadia mekanismu sira nebe ita aplika dadaun!

Artigo ida- neé, hatun ho hanoin atu fáhe informasaun no experiência ruma nebe hakerek nain hetan hamutuk ho ekipa delegasaun, ema nain 5 (husi Ministério Administrasaun ESTATAL) Timor Leste, nebe vizita Tokyo Japão, loron 6 , hahu dia 7 de Julho tó 13 de Julho de 2010.

Governo Japão liu husi orgainizasaun JICE (Japan International cooperation Center) hamutuk ho Governo Indonezia liu husi organnizador ba evento Bali Demokratik Forum (BDF) konvida Timor Leste hamutuk ho paíz Asia sira seluk inklui Australia, Nova Zelandia,hodi hare oinsa lalaok eleisaun ba membro councillors ba Parlamanto Nasional (Diet) no observa prosesu demokrasía hodi dezenvolve no promove systema demokrasia iha Paises Asiatiku sira.

Liu husi forum diskusaun sira nebe agendadu iha evento ida neé, partisipantes Timor Leste nian, hetan experiência lubuk oan ida, Laos deit husi systema Eleisaun Japão nian, maibe mos aproveita tempu oan ruma hodi hetan konesimentu husi systema Estado sira seluk hanesan husi systema Australiano, India, Nova Zelandia, Indonezia, Malázia, Filipina etc.

Eventu ida nee, util tebes ba Timor oan nain 5, hodi aprende no observa systema ka mekanismu sira ba eleisaun nian, iha oportunidade diak mos, hodi konese kultura Japones nian, nomos hametin liu tan kooperasaun entre instituisaun Estado iha paises Aziatiku sira, ho hanoin mos katak iha futuru, bele hamosu network team entre instituisaun sira ne, hodi fahe informasaun ba malu konaba systema no la-laok prosesu demokrasia iha ida-ida nian Estado.

A). Prinsípio Eleisaun iha Japão

Konstituisaun Japones adopta systema demokrasia reprezentativa no garante universalidade sufrágiu, igualdade husi votus noo konfidensialidade ba votus.

Prinsipio sira nee, aplika ba eleisaun sira iha nivel hotu-hotu atu hili membro ba Parlamentu Nasional (Hanaran National DIET), Parlamentu ida nee adopta systema Bi-kameral, / Kameral ba dahuluk maka hanaran House of Reprezentative ka konese ho naran/termo “Lower House” no ba dala-rua maka kameral naran House of Councillors, konese ho termo “Upper House”.

Prinsipiu ida nee mos aplika iha eleisau sira seluk iha systema Japaun nian, hanesan eleisaun ba membro Asembleia lokal no Governantes local nian (hanesan ba Perfecture/atu hanesan governantes ka assembleia Provincial nomos ba Municipios sira).

Prinsipio suffragiu no universal ida nee, garante eleisaun geral so bele partisipa husi sidadaun Japones sira nebe ho tinan superior liu tinan 20 (konforme artigo 15 husi konstituisaun japão).

Após (Liu tiha) tinan 1945 (ka liu tiha segunda guerra mundial) Laiha ona diskriminasaun ba gender, rasa, estatutu social, ka propriedade ka selu taxas, nudar regulamentu anterior aplika no vinkula sidadaun Japão iha konstituisaun MEIJI nia okos.

Nune Óhin Loron ita bele hare princípio Eleisaun Japão, nudar Estádo ida nebe Demokratiku nó laiha tan ona diskriminasaun ruma.

Princípiu tuir mai maka Igualdade ba vótus, Sidadaun Japão nian vótu, konsidera hanesan/igual iha Lei nia oin, no laiha diskriminasaun iha termo politiku, ekonomiku, ka tratamentu tamba razaun rasa,sexu, estatuto social ka origin familiar (artg. 14 husi konstituisaun Japão nian). Ho nune, vótus sira nebe iha eleisaun nian konsidera hanesan deit, (Laiha votus ruma Maka prevalése liu fali vótu seluk).

Ba da-toluk, maka princípio konfidencialidade ba vótus, Estado Japão garante segredo sidadaun ida nian, konaba sira nia vótu, Maske iha Japão iha systema ho naran Voting in Advance, sidadaun bele vóta úluk antes de loron ba eleisaun, segredu vótu nian sei garantidu, no laiha ema ruma sei hatene votasaun ruma nebe halo ho métodu ida ne.

Iha prinsípiu ida neé hakerek nain hare katak util mos ba Timor Leste no hakerek nain interressadu tebes (tuir hakerek nain nia hanoin) iha futuru Timor Leste bele konsidera oinsa aplika mos systema ba eleisaun nebe hanaran “VOTING in ADVANCE“ votasaun antes loron eleisaun nian, hodi assegura ka garante partisipasaun máxima sidadaun Timor oan iha prosesu demokrasía!

Iha systema Japão, wainhira Estádo Públika loron ba kampánha nian (Japão determina eleisaun dia 11 de Julho nudar Loron ba Eleisaun ba membro Councillors/Upper House) hahu anúnsia kampanha públika, dia 24 de Junho 2010, nune, ba sidadaun sira nebe bele justifika sira nia absência (Labele vóta) iha loron eleisaun, lei garante sira nia vótus nia konfidencialidade, maske sira vóta antisipada ka antes de loron eleisaun dia 11 de Julho de 2010.

Princípiu seluk maka Eleisaun bazeia ba principiu Reprezentasaun demokratika, nebe garante katak ema nebe eleitu iha eleisaun sira La-Reprezenta partikularmente populasaun ka klase espesífiku ruma, partidu polítiku ka rezidente sira husi ka electoral distritu ida deit, maibe reprezentasaun tomak husi nivel nasional. Konstituisaun Japão estipula katak National Diet/Parlamentu Nasional tenki konsiste husi membro nebe hili iha eleisaun geral, nebe reprezenta ema/sidadaun Japão tomak (art. 43 konstituisaun Japão nian).

B). Typo ba Eleisaun

Nudar hakerek nain mensiona iha leten, katak systema eleisaun iha Japão ba Parlamantu Nasionál ho systema bi-kameral, hodi hili lower house no upper house, partisipantes Timor Leste iha nia observasaun loron 11 de Julho de 2010, observa eleisaun ba House of Councillors (Upper House) ho total membro ba kameral ida nee hamutuk 242.

Ho kompozisaun tuir mai nee: sidadaun sira sei hili kandidáto ba local nebe uza systema local constuency (bhs indonesia: wilayah pemilihan) hakerek nain observa iha sidade Kawasaki, katak sidadaun hotu-hotu nebe tama ba fatin votasáun, ba dahuluk, sei hili kandidátu nia naran atu ba tur nudar membro ba upper house, votantes sira hakerek kandidatu nia naran nebe sira hili iha kartaun eleitoral especial ida, no hatama ba kaixa vótus nian, (konkluzaun katak votantes sira hili ema/individu ida nebe sira fiar ba, atu tur nudar sira nia reprezentante iha upper house, Laos hili partidu politiku) total membro nebe sira hili ho systema SMD ka System single member district maka 146 deputados.

Liu tiha votasáun ba-dahuluk ida nee, votántes sei ba fali etape da-lak rua maka sei hili fali partidu poitiku, nudar systema nebe konese ho naran Proportional Representation system ho total deputado maka 96 (sia nulu resin sia) ba membro ka deputado upper house. Tuir observasaun hakerek nain, Laiha observador husi partido politiku ruma maka observa ka marka prezensa iha fatin votasáun iha loron votasáun.

Konaba eleisaun ba House of Reprezentaatives (Lower House) ho total membro deputado nain 480, sei hili ho dalan SMD ka single member district ka constituiency total 300 deputados, noó sei hili liu husi dalan reprezentasaun proposrional hamutuk 180 deputados.

Eligibilidade ruma nebe kandidatu sira tenki tuir antes bele eleitu ba membro DIET, hanesan ba Lower house kandidatu ida minimu tenki iha tinan 25 ba leten, nó ba Upper house idade minimu maka 30 anos ba leten.

Tuir systema Governasãun Japão nian nebe adopta, maka sytema Parlamentar, neé katak Governantes mai husi Membro DIET, nune, atu determina se maka sai nudar Primeiru Ministro Japones sei hili/nomea husi konkordánsia ba maioría ida nebe bele hetan husi upper house ho lower house hodi indíka/indigíta Primeiru Ministro ida, nune mos ba Ministro sira nebe sei ajuda kabinete Primeiru Ministo nian, katak Primeiru Ministro sei rona no tétu kandidátu sira ba Ministro nebe mayoría propoin (mai) husi Diet ka Parlamento Nasional.

Nasional Diet (Parlamentu Nasional) iha mos papel importante sira seluk hanesan,nudar Órgaun Estado ho poder halo Lei, Dezigna Primeiru Ministro, Aprova noó nomea Ofisiais nó Governador ho Vice Governador Banko Japão, funciona liu husi nia committee evaluasaun antes de lori ba plenária proposta ba Bills, Decide konaba Orsamentu nebe submete husi Kabinete/Governo, Aprova konkluzaun ba tratadu sira, halo investigasaun relasiona ho funsaun Governo (ex. bele bolu membro Governo atu rona/sosiedade sivil atu halo konsulta, etc).

C). Resultadu Eleisaun ba Upper House

Japão, adopta mos systema multi patidarismu, iha tinan sira ikus nee, mosu partídu bót rua nebe domina eleisaun sira iha paiz ida neé, nebe halao ba tinan 6 dala ida, ho systema nebe permite halao eleisaun tinan 3 dala ida atu tróka membro Diet nian, partído bot rua nebe konesídu iha Japão maka DPJ (Democratic Party of Japan) nó LDP (Liberal Democratic Party), hamutuk ho partido kik lubuk ida hanesan PNP (People of New Party), your party, partido komunista no partido kik seluk hanesan partido kuminto nebe bazeia ba religiaun Budhista.

Iha eleisaun ba house of councillors, upper house, dia 11 de Julho de 2010 resulta, katak Laiha partido ida maka manan ho vótus maioria, ne katak atu forma governo sei persiza koligasaun ka aliansa ruma entre partído sira iha Diet.

Liu husi votu ho systema Proportional Reprezentative ka vóta ba partído, DPJ (Democratic party of Japan) hetan kadeira total 43 (hat nulu resin tolu), no LDP (Liberal Democratic party of Japan) hetan kadeira 50 (lima-nulu). Eleisaun ba upper house liu husi systema SMD (Single Member Distric) ka votasaun ba kandidátu nia naran nebe propoin husi partído sira, resulta katak, LDP hetan kadeira 21, no DPJ hetan kadeira hamutuk 8.

Governo anterior nebe domina husi DPJ (Democratic party of Japan) ho nia Primeiru Ministro Naoto Kan, hetan kadeira hamutuk liu husi systema PR no SMD total kadeira 51 (limanulu resin ida), partido LDP liu husi eleisaun ho systema PR no SMD hetan kadeira 71 (hitunulu resin ida).

Ba Partido DPJ, kadeira 51 nee, La garánte atu bele assegúra kadeira Primeiru Ministro Naoto Kan atu kontinua nia pozisaun politiku nee, tamba mos tuir informasaun husi notisias jornais /tv Japones nebe transimit ba partisipantes iha observasaun ida neé Professor Mikitaka MASYUAMA informa katak, partido kik sira nebe koliga ho DPJ hanesan Your party ka PNP (People of New party) deklara katak sei laiha koligasaun ho DPJ, nune LDP iha mos vantágen atu kaer poder governasaun iha tempo oin mai, maibe konforme notisias ikus nebe hakerek nain assesu katak, primeiru ministru Kan, deklara seidauk hanoin atu resigna-án.

Iha eleisaun ba upper house ida nee, partido kik sira hanesan, partido your party hetan kadeira 10, PNP hetan kadeira 3, no partido komunista husi kadeira 4 tun ba kadeira 3. nuné, sei mosu kompetisaun atu hetan koligasaun hosi partido kik sira, entre DPJ ho LDP hodi oinsa assegura konfiansa husi partído kik sira atu bele kaer poder iha tempo oin mai.

Hare húsi partisipasaun sidadaun Japones, iha previzaun katak, máske estado halo esforsu hodi hetan partisipasaun máxima iha loron ba eleisaun geral, hodi, hili loron feriádu hanesan domingu, (dia 11 / 7 /2010) hódi fo tempo ba sidadaun hotu-hotu bele ba fatin votasáun. Maibe, ba eleisaun ida nee, previzaun hatudu katak, partissipasáun eleitor sira entre 57% tó 58% husi sidadaun Japones.

D). Konkluzaun

Hare ba prosesu demokrasia iha Paiz Aziatiku nian, liu-liu iha Japão, Timor Leste iha oportunidade diak tebes atu aprende no hare besik vantágem ruma hodi tetu/sukat, karik iha futuru bele mos adopta systema ruma nebe sei lori benefísiu diak ruma atu hadia/aprefeisúa mekanismu ba eleisaun/votasáun no buka dalan hodi lori partisipasaun máxima husi sidadaun sira atu bele partisipa iha votasáun ba eleisaun nebe demokratiku.

Timor Leste paiz foun ho prinsipiu demokratiku, sei hasoru dizafiu oin-oin, hahu húsi assunto administrasaun, seguransa, kampanha no loron votasáun, bele aprende dadauk husi Japão, oinsa garante prosesu demokrátiku ida nebe transparente, hodi bele assegúra konfiansa husi sidadaun rasik no komunidade internasional, nune prosesu demokrátiku sei Lão duni tuir nórmas estádo demokrátiku ida!

Japão hatudu mai ita hotu katak, prosesu demokrasía bele lão ho hakmatek, seguru/estável no hetan konfiansa tomak husi sidadaun hotu-hotu, nune laiha tan dúvidas atu tau ses tiha prosesu demokrátiku ho razaun oin-oin, wainhira kaer metin prinsípiu sira nebe hakerek iha konstituisaun, no halão eleisáun ho dalan professional, Timor Leste sei sai ezemplo diak liu ba paiz demokrátiku sira seluk !

Timor Leste bele aprende no adopta mos systema bálun húsi Japão, por-ex. Voting in advance, systema ba kampanha sem violência,kampanha liu husi média internet, brósuras, kritikas konstrutivas husi polítikus sira,etc.

Fáze aprendigâzem sira ba paíz demokrátiku ida, Laos deit liu husi koperasaun entre instituisaun Estado nian, maibe sei lóri vantágen nó benefisísu bót ba demokrasía iha Timor Leste, wainhira ita inkoraga/motiva konesimentu politikus sira nian, bele ho dalan prepara kaderizasaun ba organizadóres partidu politiku sira, liu husi kontaktus nó troka de experiências ruma entre partído polítiku sira iha Timor Leste, ho partidu politiku sira seluk iha regiaun Asia, por exemplo, loke kontaktus no halão vizita komparativu ba partido politiku sira, buka hatene mekanismu de organizasaun nebe professional, prepara systema kaderizasaun partidu nian, managementu kampanha partidu politiku nian, Estrutura organizasaun partidu politiku, método edukasaun ba militantes no simpatizante sira, etc..

Konkretamente, bele hakbesik ba partidu ruma iha Japão hanesan ho DPJ ka LDP, ho Filipinas, Singapura ka mos ba paizes sira nebe Demokrasia Lão iha tempu naruk ona, hanesan ho USA (Partido Demokratiko ka Republicano), Australia etc..!!

Nune, partido politiku iha Timor Leste sei manan experiência, no iha kbít atu bele organiza partido sira ho dalan professional, no ikus sei komprende diak liu tan oinsa implementa valores husi demokrasia ba povu Timor Leste!

Hakerek nain hare katak, Japão nudar paiz ida nebe modernu tebes, dezenvolve nia –àn husi sékulu ida naruk tebes, hahu impériu nebe governa husi imperiu/shogun Japones, nebe iha duni sivilizasaun no cultura nebe ho étika no etos servisu makaás tebes (badinas), ho tradisáun de respeito ba ema nia dignidade nó honra.

Japão nudar pais nebe konesidu ho nia teknología às, rede komunikasaun, transporte, infrastrutura, edukasaun, saude, agricultura, administrasaun ida nebe maneiga ho dalan professional tebes, rekursu humanus ho kualidade ás, em termos de inteligência, disiplina, pontualidade de oras, hadomi noo responsavel tebes ba sira nia knar.

Nuné, Timor Leste bele hakbesik-an ba rain ida nee, no kopera diak liu iha futuru, hodi hasae ita nia kbit no dezenvolvimentu nasional!

Ikus, hakerek nain hatoo “Arigatõ gozaimasu” ba Governo no povu Japones nebe simu diak no kuida delegasaun Timor Leste durante halao vizita iha Japão. Sayonara!

)* Ivo Valente. Sidadaun Dili!
Konsultor Jurídico ba Ministério Adminstrasaun Estatal

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.