VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100623

TIMOR TELECOM: ENTRE MERKADU TELEKOMUNIKASAUN MONOPOLIU OU KONKORRENSIA

INTRODUSAUN

Timor-Leste hanesan país independente iha era millenium. Depois independénsia, Timor-Leste infrenta dezafiu no obstáklu oioin iha setór infraestrutura basíka. Setór infraestrutura liu-liu iha área telekomunikasaun hetan estraga hotu iha tinan 1999. Setór telekomunikasaun ida-ne’e sai hanesan meius komunikasaun ne’ebé rezolve nesesidade konsumidór ida-idak nian, organizasaun oioin hanesan Governu, ONG, empreza no stakeholder sira seluk.

Revolusaun teknolojia informasaun define fali hanesan espasu foun iha era globalizasaun, hodi redús distánsia no konstrui barreira jeográfika foun liuhusi rede komunikasaun. Avansu teknolojia ohin loron iha mudansa tebes, hatudu katak terseiru país sofre iha mudansa teknolojia iha era globalizasaun, no prosesu hirak ne’e sei kontinua iha transformasaun iha tempu kleur ou sei presiza tempu iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian. Ita seidauk atinji nia progresu teknolojia, husi ida-ne’e ita sei haree saída mak ita atu halo iha progresu ba oin mai.

Dezenvolvimentu teknolojia influénsia ba atividade negósiu nian. Progresu no dezenvolvimentu koñesimentu siénsia no teknolojia, inklui prosesu mudansa iha área ekonómika tantu direta ou indiretamente, ne’ebé sai influénsia ba nesesidade sosiadade nian. Prosesu dezenvolvimentu sustentadu ekonomia nian tenke hadi’a iha área hotu-hotu, prinsipalmente iha área marketing tanba ita konsidera realmente ne’ebé influénsia atividade empreza nian.

Timor Telecom (eh, TT) harii ou estabelese iha tinan 2002, depois manan iha konkursu internasionál ho direitu monopóliu durante tinan 15, ho objetivu atu garante servisu telekomunikasaun iha territóriu Timor-Leste tomak. TT kontinua fornese nia servisu desde harii to’o agora ho marka kartaun Timor Telecom.

Iha momentu ne’ebá, TT oferese presu kartaun ho valór: US$ 10, 15, 25 no 50 ba kartaun pré-pago telemóvel. Ho nune’e konsumidór sira konsidera valór karregamentu kartaun hirak ne’e hanesan valór inadekuadu ou valór ne’ebé ás tebes. Iha kuatru aniversáriu, TT mós lansa kartaun karregamentu foun ho valór nominál US$ 5. Haree ba ida-ne’e, TT kontinua oferese nia produtu kartaun hodi haree ba merkadu, seráke sei iha kliente sira kontinua reklama ka lae? hodi prodús ou renova fali produtu kartaun foun ho kualkér valór nominál. Tanba de’it kliente sira sinte katak sira nia ekonomia (gastu ba karregamentu) sufisiente ka lae? Ho ida-ne’e, TT responde duni ho nia estratéjia foun hodi prodús kartaun karregamentu ho valór nominál US$ 1 no US$ 2. Indika katak maski nia valór nominál husi US$ 50 mai to’o US$ 1, ida-ne’e sei la iha mudansa iha kustu por minuto maibé atu fasilita de’it nesesidade kliente sira nian ne’ebé ho ekonomia sufisiente. Portantu, prosesu atividade emprezariál Empreza TT kontinua la’o nafatin ho direitu monopóliu.

Desde TT harii ou tama iha merkadu telekomunikasaun sempre hamosu insatisfasaun iha kliente sira nia leet, tanba de’it kestiona kona-ba kualidade kustu (kustu durasaun por minutu), ne’ebé dala ruma mós kestiona kona-ba kualidade servisu (qualidade de serviço). Kualidade servisu ne’ebé mak kliente sira reklama hanesan: 1) atendementu ba kliente; 2) falla karregamentu; 3) velosidade internét; 4) SIM Card no 5) raspajen kartaun. Maibé TT komesa hadi’a ona servisu balu, hodi nune’e la bele sai ameasa ba TT, kuandu sei mosu merkadu konkorrénsia. Iha realidade hatudu katak TT hatene no komesa lansa ona nia estratéjia oioin hodi mantein nafatin merkadu alvu.

TELEKOMUNIKASAUN IHA TIMOR-LESTE

Iha Fulan-Setembru 1999, infraestrutura telekomunikasaun nian hetan estraga no ahi sunu hotu, hanesan ekipamentu no edifísiu ne’ebé konstrui ona durante okupasaun Indonésia nian. Atu fasilita komunikasaun iha nasaun, depois ita hetan referendu, Timor-Leste sei depende ba Austrália. Ho ida-ne’e iha tinan 2000, Empreza Telstra halo estensaun rede móvel, ho objetivu atu fakulta prezensa Forsa INTERFET (The International Force for East Timor) iha rede komunikasaun. Telstra instala estasaun rádiu balu iha Dili no iha distritu sira seluk.

Iha Fulan-Outubru 2002, harii Timor Telecom tuir akordu BOT (Build Operate and Transfer) Internasionál ho Portugál Telecom ne’ebé lidera asosiasaun empreza públika no privada no mós Vodatel husi Macau. Asionista Timor Telecom kompostu husi Portugál 54%, Timorense 29% no Macaense 17%, ho kapitál sosiál totál US$ 4.400.000. Iha loron 1 Fulan-Marsu 2003, TT inisia prestasaun servisu telekomunikasaun ba nia kliente sira. A partir ne’e TT la para nia investimentu no kontinua dezenvolve hodi atinji sira nia objetivu kobertura iha territóriu tomak.

MERKADU MONOPÓLIU

Merkadu monopóliu katak merkadu ida-ne’ebé mak so iha de’it empreza ida ho nia produtu úniku ou produtu ne’ebé mak la iha produtu substituisaun. Aleinde ita komprende sentidu merkadu monopóliu, ita mós hatene karakterístika merkadu monopóliu ne’ebé tuir autór balu hateten katak: 1) merkadu monopóliu mak indústria empreza ida de’it; 2) la iha produtu substituisaun; 3) la iha posibilidade atu tama iha indústria ida-ne’e; 4) iha influénsia makaas kona-ba determinasaun presu no 5) menus publisidade no promosaun.

Merkadu monopóliu hatudu mós nia fatór importante sira hodi ema hotu hatene katak empreza monopóliu iha rekursu ne’ebé mak úniku, em jerál mós hatudu duni iha eskala ekonomia (economies of scale) ne’ebé prodús makaas nia produtu ho kustu ne’ebé minímu (lower cost) hodi domina nafatin merkadu monopóliu iha área servisu telekomunikasaun nian. Aleinde ida-ne’e, fatór ida mak importante mós hanesan podér monopóliu ne’ebé hetan husi polítika Governu nian liuhusi direitu negósiu eskluzivu (exclusive franchise).

Ita rekoñese duni realidade ne’ebé mak durante ne’e TT hala’o duni nia knaar servisu iha rede komunikasaun, ho direitu kontratu eskluzivu ho Governu Timor hodi hetan lisensa hala’o atividade negósiu ne’e. Durante ne’e mós Timor oan ne’ebé sai hanesan kliente TT sinte insatisfeitu ho servisu ne’ebé TT oferese mai ita nu’udar kliente. TT sinte duni, ne’ebé nia domina merkadu ho lukru ne’ebé exesivu liuhusi normál tanba de’it la iha empreza telekomunikasaun seluk hodi tama iha merkadu konkorrénsia (barriers to entry). Atu haree kona-ba podér determinasaun presu ne’ebé durante ne’e TT oferese ba nia kliente sira, tuirmai ita observa gráfiku:

Fonte: Elabora própriu husi autór bazeia ba dados TT

Figura gráfiku iha leten hatudu ba ita nu’udar kliente TT, atu komprende kona-ba komparasaun presu anteriór no atuál (presu ida-ne’e la inklui estratéjia ba presu foun) tuir tipu xamada ou ligasaun telefone entre telemóvel ba telemóvel, telemóvel ba telefone fixu, SMS-Nasionál no SMS internasionál iha períodu xamada normál, ekonómiku no super-ekonómiku.

Observa mós atu komprende kona-ba apresentasaun ba taxa redusaun presu tuir tipu ligasaun iha períodu ne’ebé iha. Hatudu katak xamada telefone husi telemóvel ba telemóvel taxa redusaun presu atinji 4% iha períodu normál, 3,74% no 7,69% iha períodu ekonómiku no super-ekonómiku. Refere mós ba tipu telefone telemóvel ba telefone fixu taxa redusaun presu atinji 6,89%, 3,2%, durante períodu normál no ekonómiku. Portantu, iha períodu super-ekonómiku TT mantein nafatin nia presu. Analiza presu ida-ne’e hatudu katak TT sei mantein nafatin nia podér monopóliu ba determinasaun presu.

Ho slogan publisidade “kolia no haruka SMS ho TT baratu liu tan” indika katak estratéjia atrativu foun ba kliente TT hodi kontinua karrega kartaun telemóvel, mézmuke slogan ida-ne’e só vale de’it ba períodu super-ekonómiku. Ita hatene katak iha períodu ida-ne’e (husi oras 23.00 to’o 07.00) ne’ebé kalan bo’ot ona. Iha oras hanesan ne’e indika katak kliente sira atu halo xamada, maibé bele akontese situasaun hanesan: 1) kliente balun bele desliga ona sira nia telemóvel; 2) kliente balun dala ruma la atende no 3) kliente balun dala ruma toba ona. A não ser xamada iha períodu super-ekonómiku hanesan xamada urjente ba nia maluk, família ou kolega sira seluk ho informasaun hanesan: ema moras, mate, asidente ruma no seluk tan. Aleinde ida-ne’e mós, ita nu’udar kliente TT atu utiliza ligasaun ba rai ou nasaun seluk ho diferensa oras ne’ebé la hanesan maski tarifáriu internasionál nia presu mós redús ona, ezemplu hanesan ba nasaun Portugál, Austrália no Indonésia ne’ebé hatudu katak nasaun tolu ne’e tuir tarifáriu internasionál ho tarifáriu ida-ne’ebé mak seidauk tama iha tarifáriu karun liu.

Monopóliu mós la fó importánsia ba teknolojia no inovasaun ba produtu, ezemplu durante ne’e iha distribuisaun ba karregamentu kartaun hala’o de’it iha loja, ajénsia no estrada no mós la eziste karregamentu iha multibanco ou Automatic Teller Machine (eh, ATM). Mézmuke TT seidauk responde karregamentu ho multibanco maibé nia fó importánsia ona iha inovasaun produtu hanesan kór foun marka TT, liu-liu ita kompara iha tinan 2003 to’o 2009 sei mantein nafatin kór azúl ho laranja mas agora kór mutin ho azúl kór ida-ne’e hatudu hanesan kór Telecomunicações Móveis Nacionais (eh, TMN) nian iha Portugál. TT halo mós inovasaun ba atributu produtu seluk tuir progresu teknolojia hanesan Net Bo’ot ou banda larga ne’ebé lansa ofisialmente iha Fulan-Janeiru 2009, servisu roaming ho nasaun seluk no atributu produtu ou servisu sira seluk tan.

MERKADU KONKORRÉNSIA

Merkadu konkorrénsia katak merkadu ida-ne’ebé hatudu estrutura merkadu ideál, tanba konsidera sistema merkadu atu garante atividade iha produsaun sasan (bens) ou servisu (serviço) ho optimál ou efisiénsia. Aleinde ida-ne’e, karakteríska merkadu konkorrénsia nomeadamente: 1) presu iha merkadu sei determina entre produtór no kompradór; 2) kondisaun prokura ba produtu iha substituisaun; 3) la iha limite atu tama ou sai husi merkadu no 4) konsumidór iha koñsementu kona-ba merkadu.

Realidade hatudu katak mézmuke TT sei mantein direitu monopóliu, TT komesa ona lansa nafatin nia estratéjia hodi atrai nafatin nia kliente sira. TT hatene ona katak estratéjia kontinua hodi bele kompete ho rivál foun sira ne’ebé atu tama iha merkadu ida-ne’e. Merkadu telekomunikasaun bele sai ameasa kuandu mosu empreza foun (potential new entrants) ho Digicel no Telekomsel. Potensiál empreza foun (Digicel no Telekomsel) indika ona TT hanesan nia rivál sira, hodi nune’e bele hamosu konkorrénsia tanba empreza ida-idak bele lansa nia potensiál vantajen kompetitivu hodi manan merkadu alvu (target market). Ho konkorrénsia bele hatudu ona satisfasaun ba kliente sira, tanba bele hamosu ideia oioin bazeia ba atitude no komportamentu konsumidór hodi deside atu karrega telemóvel iha kualkér empreza telekomunikasaun. Por enquanto seidauk, tanba de’it TT sei mantein nafatin nia direitu monopóliu, maibé ita hein katak TT sei bele tama iha merkadu konkorrénsia ho Digicel no Telekomsel, tuir lei liberalizasaun telekomunikasaun (seráke lei ne’e hetan aprova no promulga ona?), ita hein.

ESTRATÉJIA EMPREZARIÁL

Kada empreza hatuur ona etapa prosesu estratéjia ne’ebé mak prinsipál hanesan: 1) estabelese visaun; 2) objetivu estratéjia prinsipál; 3) formulasaun estratéjia; 4) implementasaun estratéjia; 5) estratéjia kontrolu no 6) evaluasaun (strategic feedback). Haree ba realidade kada empreza implementa sira nia estratéjia tuir acção de plano (action plan) hodi responde merkadu alvu (target pasar). Empreza hotu sei tama iha konkorrénsia, ne’e duni tenke formula sira nia estratéjia kompetitivu. Estratéjia kompetitivu bele define hanesan oinsá memposisikan bisnis atu aumenta valór kapabilidade ne’ebé mak distinge sira nia negósiu ho rivál sira.

Bazeia ba etapa prosesu estratéjia, kada empreza iha nia objetivu prinsipál katak oinsá atu atinji nia lukru máximu. Ho objetivu ida-ne’e tuir matenek nain hanesan Porter hamosu nia xave ferramentu analítika hanaran “Porter’s Five Forces Model”. Ferramentu ida-ne’e hatudu sinku forsa (the five force) iha modelu konkorrénsia. Atu interprete de’it nia forsa balu ne’ebé importante tebes hanesan: buyers no potential entrants.

TT haree ba nia kliente (buyers) hanesan bargaining power forte kuandu konsumidór sira kompra (karrega kartaun telemóvel) ne’ebé ho kuantidade boot ou aumenta karregamentu no sai hanesan bargaining power mós ba rivál sira wainhira la hadia sira nia estratéjia. Potential entrants sai hanesan ameasa ba TT wainhira sei mosu empreza rivál balu (Digicel no Telekomsel). Ezemplu konkretu hatudu ona katak TT hamosu promosaun no publisidade oioin ba nia kliente alvu sira. Refere ba slogan “com a TT é mais simples e mais barato” hatudu ona estratéjia foun ba determinasaun presu foun. Tuirmai ita observa gráfiku:

Fonte: Elabora própriu husi autór bazeia ba dados TT

Reporta ba figura grafíku iha leten indika katak mudansa taxa redusaun presu atinji 33,33% iha períodu super-ekonómiku, 12,5% iha períodu normál, SMS Nasionál 11,11% no mós SMS Internasionál mantein nafatin nia presu. Seráke iha períodu ekonómiku TT sei mantein nafatin presu anteriór? Mudansa ida-ne’e hanesan tátika barreira à entrada ba potensiál rivál foun sira. Seráke rivál hanesan Digicel no Telekomsel sei uza sira nia estratéjia foun ba determinasaun presu? Hanoin katak kualkér empreza ida mak tama iha merkadu, ida-ida sei hatudu nia atributu produtu (feature product) ho diferensiasaun estratéjia hodi nune’e atrai nafatin kliente alvu.

Aleinde ida-ne’e, TT hatudu nia vantajen kompetitivu tuir identifika pontu forte ba nia kliente sira tuir atributu produtu nian nomeadamente: 1) karrega kartaun US$ 10 hetan telemóvel Alcatel ida; 2) sorteiu loron-loron atu manan motór; 3) kada karregamentu ho kualkér valór nominál hetan bónus 0,20 séntimu; 4) promosaun SIM Card (sosa SIM Card ho US$ 2 no hetan bónus US$ 5); 5) SMS direta ba telemóvel kliente sira ho kualkér informasaun no 6) seluk-seluk tan. Promosaun no publisidade hirak ne’e hanesan informasaun importante ba produtu no servisu TT nian hodi hatudu slogan furak ida “TT - a nossa ligação” ou “TT - ita hotu nia ligasaun”, signifika katak TT ne’e hanesan empreza ida-ne’ebé mak fornese hela nia servisu telekomunikasaun úniku iha Timor-Leste, hodi manan nafatin merkadu alvu.

Estratéjia sempre iha nia objetivu hodi nune’e diretamente fó vantajen kriasaun valór ba nia kliente sira. Se kliente la valoriza produtu no servisu ne’ebé mak empreza fornese ba merkadu, estratéjia nunka hetan susesu diak, no presiza verifika didi’ak orientasaun estratéjia sira hodi nune’e futuru empreza bele hetan fatór-xave ba susesu (Key Success Factor’s/KSFs) ba segmentu alvu merkadu nian tantu produtu no mós konsumidór.

KONKLUSAUN

Timor-Leste hanesan país demokrátiku ida-ne’ebé dezenvolve rekursu ne’ebé iha hodi atinji kresimentu ekonómiku. Portantu, Setór telekomuniksaun importante tebes, prinsipalmente atu dezenvolve iha área komuniksaun liu-liu telefone móvel, fixu no internét. Servisu hirak ne’e importante atu atrai nafatin investimentu nasionál no internasionál iha futuru, hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku iha nasaun ida-ne’e.

Ho estratéjia ne’ebé TT lansa dadauk ne’e seráke atu atrai nafatin kliente TT nian, wainhira sei mosu empreza foun (new entry) ne’ebé atu presta nafatin servisu iha área telekomuniksaun maski ho empreza monopóliu? Ou TT sei tama iha merkadu konkorrénsia kuandu ita hotu-hotu hein desizaun finál (polítika Governu nian) kona-ba lei liberalizasaun iha área telekomunikasaun. Ho ida-ne’e, ita hotu-hotu hein katak TT sei mantein nafatin monopóliu ou sei tama iha merkadu konkorrénsia ho Digicel husi Irlanda ou Telekomsel husi Indonésia.

Hakerek nain:
Fernando Baptista Anuno, M.Sc.
Dosente iha Departamentu Jestaun, Fakuldade Ekonomia-UNTL

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.