VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100407

ZACARIAS AMEASA, XANANA SADIK, AMP?

Filipe Rodrigues Pereira*

Semana ne’e nia laran publiku hakfodak ho ameasa Dr. Zacarias Albano nian nebe’e hakarak publika ninia rezignasaun nudar Ministro NEC wainhira nia to’o fali ba’a Dili husi extranjeiru iha 6/4/10. Publiku hakfodak tamba sem iha udan no anin politika nebe’e bo’ot teki-teki mosu ameasa atu rezigna a’an. Nudar informasaun nebe’e namlekar iha sosiadade nia let, Dr. Zacarias husu ba’a gabinete Primeiro Ministro atu wainhira nia to’o iha Dili halo uluk enkontru Concelho dos Ministros no depois mak nia atu publika ninia rezignasaun.

Tuir informasaun mos, aktus ameasa no sadik malu mosu tamba iha diferensas de ideias konaba prezensa embaixadores Timor-Leste nian nebe’e normalmente tinan-tinan mai hala’o Anual Meeting no Donor’s Meeting iha Dili. Xanana nia hakarak atu embaixadores hotu fila hodi bele akompanha Donor’s Meeting nebe’e mak sei halo iha Dili, maibe Dr. Zacarias nia hakarak atu embaixadores sira fila ba’a Dili tuir Anual Meeting depois de Donor’s Meeting remata.

Tuir Hakerek’nain, diferensas ideias konaba prezensa embaixadores sira nian la’os uniku problema mak hanisik Xanana. Dalaruma Xanana nudar PM senti nisik liu ona ho Zacarias nia hahalok no lalaok durante lidera MNEC. Informasaun publiku simu dehan, Ministro Zacarias halo be-beik viagem ba’a rai leur maibe la’iha relatorio de trabalho nebe’e diak atu singkroniza servisu inter-ministerial iha governo AMP nia laran.

Publiku mos sei lembra inkopetensia Zacarias nian iha kazu Maternus Berek, mekanismu hodi dada fila no hili embaixador balun, por ezemplu desizaun hodi hili embaixador Manuel Serrano ba’a Indonesia nebe’e mak la’tuir prosedimentu nebe’e normal. Agora dadaun publiku mos asiste Zacarias ninia inisiativa hodi posting diplomata nurak o’an sira iha embaixada Timor-Leste nian iha extranjeiru. Diplomatas nebe’e nurak ho pensamentu no konhesimentu politika mak agora dadaun halekar iha embaixadas Timor-Leste nian iha rai leur, no problema sel-seluk tan konaba Zacarias nia personalidade.

Fila-fali ba’a polemika Zacarias-Xanana, tamba sa’a mak polemika ne’e mosu? Polemika ne’e mosu tamba hot-hotu senti bos iha governo AMP nia laran. Karik hot-hotu sente katak bos iha governo AMP nia laran ne’e mak Xanana mesak, Zacarias mos sei la’iha koragem politika atu hamosu diferensa de ideias no buka kontra Xanana nudar chefe do governo iha publiku. Maibe, hare ba’a reaksaun Xanana nian nebe’e dehan nia la’presiza halo enkontru Concelho dos Ministros atu diskuti kazu ne’e ho Dr. Zacarias, nia hein deit atu Zacarias hato’o karta de rezignasaun, ne’e nudar sinal ida husi Xanana katak nia mak big boss ho pozisaun ida forte iha governo AMP nia laran. Xanana la’dun hakfodak ho Zacarias nia ameasas, hetok sadik fali atu Zacarias bele lalais rezigna ninia a’an husi MNEC.

Ameasa no sadik entre membro no chefe do governo oituan ka barak fo’o preokupasaun ba’a publiku. Publiku sei so’e hanoin no kestoins ba’a existensia governu AMP. Hanoin no kestoins mosu tamba aktualmente Zacarias Albano mak lidera PSD, partidu nebe’e mak tane-lesuk governu AMP nebe’e Xanana lidera. Governo AMP sei naksobu ho rezignasaun Zacarias nian? Ka Xanana sei ka’er metin nafatin ai-rin governu AMP? Governo AMP monu ka la’monu sei depende teb-tebes ba’a influensia Zacarias nian nudar lideransa PSD.

Influensia Zacarias nian sei hatudu liu husi solidade membros deputados nebe’e mai husi membro PSD nian iha Parlamento Nasional. Zacarias iha kapasidade atu dada membros deputados hirak ne’e hodi tuir ninia ain-fatin no ikus mai dada suportasaun politika ba’a AMP?! Ka sei mosu fali tan aktus nebe’e hanesan ho tinan liu ba’a wainhira Presidente ASDT, Francisco X. do Amaral hakarak buat ida no ninia deputados iha PN hakarak buat seluk?! Zacarias bele uza mos polemika ne’e nudar barometer hodi sukat ninia influensia politika iha PSD nia laran.

Koalia konaba influensia politika maka Hakerek’nain hare katak Zacarias rasik sei menus influensia iha PSD nia laran. Falta de influensia politika maka halo PSD nakfera.

Por ezemplu PDN (Partido Dezenvolvimento Nasional) nebe’e lidera husi membros balun husi PSD. Ikus publiku mos rona katak membros PSD nian balun, hanesan Lucia Lobato hanoin hela atu haksoit-hakat ba’a fali CNRT iha 2012. Hare ba’a deskripsaun badak konaba influensia politika iha leten, Hakerek’nain duvidas teb-tebes ho ameasa Zacarias nian. Zacarias sei la’seriu ho ninia ameasa ne’e. Ameasa sei hela deit ho ameasa tamba wainhira Zacarias seriu ho ninia ameasa maka ninia kareira politika bele remata iha palku politika Timor-Leste.

PSD depois de Mario Carrascalão sei hetan derota signifikante ida iha eleisaun 2012. Husi parte seluk, Xanana Gusmao nia sadik indika ba’a publiku katak nia mos indereitamente iha influensia politika ba’a ‘estrutura PSD’. Ou Xanana hakarak dehan katak Zacarias bele lidera PSD maibe la’siknifika katak Xanana la’iha influensia ba’a ‘membros-estrutura PSD’ nian. Hanesan uluk iha tempu da resistensia, governador Mario Carrascalão estruturamente submete ba’a rezime Suharto nian maibe Xanana konsege uza (pozitivamente) governador Mario Carrascalao tempu neba’a atu buka alkansa politika ukun rasik a’an.

Interesante tebes, agora dadaun ligadu ho problema lideransa PSD, figura Mario Carrascalao ladok mos husi Xanana nia lalatak atu buka alkansa politika governo AMP. Hare ba’a realidade politika nebe’e mak iha, no hakait ba’a polemika Zacarias-Xanana, Hakerek’nain hare katak Zacarias nia ameasa sei laiha potensia atu hamonu governu AMP. Ameasa ne’e so hamosu deit relasaun nebe’e ladiak entre nia ho chefe do governo iha konstestu de trabalho, tamba ne’e, atu la tau satan ba’a dezemvovimentu politika, ekonomika no sel-seluk tan ba’a nasaun iha prezente, maka rezignasaun voluntariamente husi Zacarias presiza hare no konsidera nudar pasu ida positivu ba’a dezenvolvimeto nasional.***End*** (Artigu ne’e hatun mos ona iha Tempo Semanal, Edisaun 6/4/2010)


*Analista Politika no Sosial
----------------------------

KOMENTARIU

Husi Zeferino Lemos

Parabens ba anlista politika no sosial Filipe Rodrigues Pereira nebe halo analisa ba situasaun politika aktual iha Timor Leste. Hau laos analista, eskola mos la hun la dikin maibe hau hatene Tetum, ne' e duni hau hakaas-an le'e dala ida ka dala rua, bele kompreende ema matenek no eskola bo'ot sira ninia analise!

Hau kontra maibe hau husu deskulpa ba forntalidade ne' e. Analista Filipe ne' e nurak demais atu halo komentario ba evolusaun politika iha Timor agora dau-daun. Ita lalika halo hanesan sala-russa (kahur tun-kahur sae). Ita bo'ot ninia analisa ne' e hare ba hanesan "julgamentu pessoal" katak uza kbi'it mesak hodi halo justisa ba ema seluk sem juizu de valor.

Interesses barak maibe interesse komum ida deit. AMP hanesan instrumentu ida nebe tuba ita hotu ninia interesse hanesan povo, estadu direitu ho nasaun. Instrumento ne'e ninia mekanismu iha. Bele hare husi MOU nebe partidu 4 assina no mos mekanismu geral no legal mak Konstituisaun Republika. Hare ba interesse geral no responsabilidade komum buat ida sei la mosu hanesan Filipe ninia imaginasaun.

Xanana/CNRT, Zacarias/PSD, La'sama/PD, Xavier/ASDT ho apoio UNDERTIM no PUN mak tonka Governo AMP. Ida-idak ninia interesse bele hanesan ka la hanesan ne' e normal. So nune'e deit mak bele hatudu katak AMP ne' e instrumentu komum maibe originalidade hanesan partidu ulun 4 ka 5 nebe halo koligasaun la lakon nini identidade.... se hot-hotu hanoin hanesan PM Xanana hanoin... konsekuensia aat mak partidu sira seluk lakon sira ninia personalidade no halao deit buat nebe laos FRETILIN maibe Fretilin Alkatiri dehan fila-fila "tabeledor, traidor, autonomista", etc.

Ne' e duni hamutuk tan interesse komum "garantir o funcionamentu normal das instituisoes democratikas do estadu de direitu" maibe hanesan partidu labele halakon ida-idak ninia visibilidade pessoal/partidaria durante tinan 5 nia laran. Dr. zacarias ninia postura pro ka kontra PM Xanana Gusmao ba atan hau ne' e normal teb-tebes. Buat ida la hanesan ne'e mak bolu identidade partidaria.

Deskulpa, atan oan fo obrigado wain ba editores FH nebe bele publika hau nia hanoin ki'ik ne' e!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.