VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100422

KOMENTARIO: ASSUNTO SOCIAL SAI POLEMIKA IHA JORNAL

)* P. JOSE CANCIO COSTA GOMES

Wainhira hau le informasaun no hanoin (opinion) sira husi Timor Leste iha blogs sira hau sente laran haksolok ho susar kahor malu deit. Hau haksolok tamba mosu intelectual Timor oan barak. Ema barak ona mak iha kualidade hakerek, no fo argumentos furak hodi justifika ninia hanoin iha publiku, la hanesan ona uluk kapacidade né ladun sobressai. Ohin loron kapacidade ne sobressai maka´as tebes e natural los. Uluk la nune tamba kondisaun la tulun ita atu desenvolve ita nia an, consequência husi moris ho presaun no tauk. Ohin loron ita livre ona, tan ne bele desenvolve capacidade natural ne. Maibe iha parte seluk hau sente laran susar oituan tamba ita la rona malu, lakohi akumula ema seluk nia hanoin nebe diak maski contraria ho ita nian; usa liafuan nebe la digna hodi hatun malu “secara halus” no mos “secara kasar”. Polemika barak mosu tamba ita usa linguagens hodi desrespeita malu, lakon confiança e consideração ba malu; dala barak ita falta de investigação dos dados molok hakerek, nune falta de ojectvidade. Tamba ne polemika mos bele tulun ita hodi sai prudente liu iha ita nia hakerek e intervenções em qualquer meio de comunicação. Ita labele estraga ita nia capacidade literária e intelectual nebe buras los hodi especulações falsas, maibe tenki analiza dados sira didiak hodi nune bele descreve objectivamente possível moluk hatun iha público. Se lae ita bele kria ambiente inimizade iha sociedade timorense.

Kleur ona mak husik hela Timor maibe hau sente la dok husi neba. Ita fahe ba malu ita nia ksolok no terus nudar Timor oan. Processo democrático exige cidadão ida-idak nia participação iha actividades políticas ba comunidade tomak nia diak (bem comum). Participação ne mak elemento central cidadania nian tuir Aristóteles nia hanorin. Cidadão nebe diak sente envolvido iha assuntos sociais, políticos e económicos. Ida ne mak democracia nia diak tamba loke dalan mai ita hotu tama iha processo boot nia laran hodi buka dalan hamutuk ba “bem comum” (ema lubun nia diak). Maski nune ema ida-idak nia papel la hanesan. Timor oan barak mak buka atu sai cidadão diak hodi fahe buat nebe nia iha, ninia matenek ka ninia knaar, liu husi dalan oi-oin. Ema ida-idak mos independentemente interpreta problema hirak nebe mosu iha sociedade tuir ninia “background” de conhecimento. Dala ruma nia bele hare klean liu maibe la ses husi ninia “bias”/parcialidade. Ema balun iha conhecimento diak liu iha área sociologia nian, nune ninia bias/halis liu ba assuntos sociais. Nune mos ema hirak nebe iha conhecimento diak iha áreas sira seluk hanesan antropologia, filosofia, economia, moral, etc… Ema hirak ne iha ninia papel importante liu.

Maibe atu conhece diak liu Povo Timor nia problema nebe complicado tebes ema matenek hirak ne tenki tur hamutuk hodi troka ninia hanoin (opinion). Atu tur hamutuk ema Timor oan matenek hirak ne precisa hakruk ba malu no loke tilun hodi rona malu, loke fuan hodi simu malu no loke liman hodi hakuak malu. Maibe komunikasaun mos “arte” ida. Tan ne ema balun iha jeitu, balun iha meios e condições hodi komunika diak liu. Balun ladun iha jeitu atu komunika diak, balun laiha meios e condições atu komunika didiak, maibe ida ne la´os katak sira beik. Ema balun aproveita vantagens nebe sira iha atu sai siniku ba malu, balun usa linguagens estranhas nebe ema ida ka rua deit mak komprende, no aat liu tan mak balun komunika tuir sira nia ibun foer tolok ema hodi subar-an iha anónimos deit. Buat hirak ne bele hamoris polemika oi-oin iha sociedade. La´os fácil atu bele interpreta situasaun iha Timor Leste ho okulus oin ida deit, maibe precisa okulus oi-oin hodi nune ita bele komprende didiak sira. Ita Timor oan precisa aprende barak hodi moris hamutuk iha democracia nia laran. Democracia ne processo ida nebe naruk, nune Timor oan hotu tenki tama iha processo ne nia laran ka participa iha processo ne ho hanoin no fuan nebe nakloke.

Mundo moderno forsa ita atu muda ita nia mentalidade nebe dala barak taka-an hela, ka tendencioso atu sai “mestre” (menggurui). Lialos nebe ita hotu buka ne ida deit maski iha forma oin-oin. Maibe atu deskobre nia (lialos) ita tenki sobu (rasga) ita an rasik, ita nia “Framework” (enquadramento) e paradigma (kerangka berpikir). Autores hotu nebe hakerek iha jornal, ka blog sira, iha obrigasaun boot atu hatudu dalan, loke dalan, atu halu ema seluk mos hanoin lisuk hodi buka lialos ka soluções justas ba assuntos ruma. Artigo naran deit nebe ema publika iha jornal serve nudar “opinião pública”, nia iha papel educativo, tulun ema wain buka lialos e soluções. Iha mos assuntos balun nebe molok sai debate público iha jornal uluk nanai husu tuir lai e partes em conflitos kolia ba malu ho sinceridade atu hari base nebe metin hodi hetan solução. Ita nia ponto fraco mak dala barak hatun malu deit ho linguagens indignas e minimizáveis. Ita Timor oan precisa nahe biti tur hamutuk hodi halu debate construtivo. Dala ruma ita usa salah democracia hodi dehan aat malu ka tolok malu usa naran anónimos deit. Blogsista sira nia responsabilidade wainhira publika comentários anónimos sira nebe nakonu ho tolok malu e defama malu. É uma grande pena…

Ita nia problema social ne complicado liu tamba ita foin mak hetan experiencia hamrik mesak. Dala barak ita rona deit lia anin no lakohi husu tuir uluk lai, balun hakarak sai “mestre” (menggurui) deit, hakarak sai figura pública deit maibe taka tilun ka néon ba ema seluk nebe kolia lialos karik. Balun hakarak hanorin ema seluk maibe lakohi aprende ema seluk nia hanoin. Atu entende didiak problema sira iha Timor Leste ita Timor oan tenki haka´as-an aprende buat diak no soe buat aat nebe hafahe ita ba malu. Ita nia problema ida seluk mak interpreta democracia exagerada liu. Respeita malu ne importante liu, maski ita nia lei sei limitada liu atu regula ita nia moris iha sociedade. Laiha ema ida nebe dono/nain ba lialos, tan ne ita precisa diálogo, hodi reconhece ida-idak nia erros, se karik iha, hodi toma responsabilidade ruma hamutuk justamente. Ema ida deit labele toma decisão mesak ba ema seluk nia moris, maski nia responsável ba instituição ida. Moris iha sociedade ida nia laran ita hotu iha responsabilidade hamutuk hodi assegura bem comum, keta halu ema seluk sai vítima. Wainhira kolia kona ba educação ita lebele hatudu liman fuan ba ema seluk deit. Responsável principal ba educação mak família, hafoin mak Estado ho instituisaun sira seluk, Igreja mos hola parte integral iha área ne. Sociedade civil, incluindo jornais/jornalistas, hotu informalmente iha papel hanesan. Cidadão hotu-hotu iha dever atu participa iha projecto de educação.

Erro boot ida ema halu mak wainhira buat ruma la´o salah iha sociedade sira fo culpa deit ba Igreja, liu-liu ninia Hierarquia ho Instituições Religiosas sira, maibe wainhira buat diak ruma mosu iha sociedade sira laiha ona referencia ba Igreja. Ohin loron mos leigos sira iha kbiit liu atu educa. Igreja reconhece potencia boot ida ne, tamba ne mak nia hasai dokumentu ida hodi fo kbiit ba leigos sira (Lay empowerment). Edukasaun ne assunto social ida importante liu hotu, tamba ema hotu necessita. Edukasaun seksual mos importante maibe tenki liu husi processo ida, ka tuir nia fase, tan ne autoridades competentes sira tenki tur hamutuk atu defini matéria ne. Los duni ita labele subar ka taka demais buat nebe ema dehan taboo, maibe mos ita tenki sukat ita nia passos. Liafuan nebe importante liu mak “prudência”, karik tradusaun nebe diak iha Tetum mak “sai ema nebe hatene tetu didiak molok decide”. Dala barak mos ita hasai liafuan kroat e aat ba malu hanesan ema fuik la conhece malu. Timor ne rai pedasuk oan ida, ita mesak liga malu deit, tamba ne precisa considera malu ho liafuan sira (linguagens). Se lae karik ema dehan ita falta de educação ou mal educado (kurang ajar). Ita bele iha matenek barak maibe falta de educação lakon folin (valores). Tamba ne precisa halu ita nia matenek ne sai folin liu tan.

Tempo to´o ona atu ita hanoin lisuk, dala barak ema rai liur tama hodi estraga ita nia relasaun diak ba malu. Se ita tuir deit corrente do ar husi liur mai karik ita sama rai la metin, laiha principio, bele monu mate an. Democracia ne diak maibe se ita interpreta salah bele sai aat liu, bele hamate ita. Iha Europa mos ohin loron hodi bandeira democracia nian, ho nia “liberalismo”, halu ema lakon dadaun valores nebe forma sira nia identidade hori nanis kedas. Ema wain lakon experança, lakon sentido de vida, lakon valores iha família, jovens barak lakon família la´o namkari, mosu definisaun foun kona ba família hodi autoriza mane ho mane hola malu ka feto ho feto hola malu, loron ida karik sei legaliza tan ema hola sira nia asu ka balada nebe sira hakiak iha uma kalan loron toba ho sira. Buat hotu ne consequência husi má interpretação de democracia e liberdade. Se ita Timor hakarak tuir estilos de vida ida ne karik ita oho-an ona. Tamba ne ita precisa refleksaun nebe klean molok toma medidas hamutuk hodi salva ita nia ema, liu-liu foinsae sira. Ita precisa halakon especulações wainhira kolia kona ba realidade ou assuntos reais. Linguagens nebe ita usa hodi hakerek mos devem ser possivelmente mais objectivas do que meramente especulativas e teoréticas. Nune para ema barak bele komprende ninia conteúdo, se lae bele sai estranha ba ema no kria deit polemika iha sociedade.

Hein katak ita hotu bele haka´as-an hadia liu tan ita nia qualidade hakerek nian ho linguagens de amizades e construtivas.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.