VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100420

Eleisaun: Ponte Nakdoko Ida ba “Statebulding” no “Peacebuilding”?

Martinho G. da Silva Gusmão *)

Duranti halao International Dialogue on Peacebuilding & Statebuilding iha Dili (DID), 9-10/04/2010, delegasaun sira husi Burundi, Central Africa, Democratique Republique du Congo (DRC), Liberia, Sierra Leone, South Sudan, no Timor Leste fahe esperiensia barak ba malu kona ba harii estadu (statebuilding) iha situasaun no kondisaun fragil nia laran. Husi aspektu lubuk ida ne’ebe sira ko’alia, so South Sudan, Burundi no Central African Republic mak temi kois eleisaun nudar “ponte” ida atu halo rekonstruksaun ba sira nia estadu ne’ebe hasoru konflitu barak. Maski nune’e, delegadu sira la dun iha interese atu koloka instalasaun sistema no prosesu “eleisaun” nudar “necessidade nacional”, sa tan prioridade nasional.

Nudar observador, hau respeito codigo de conduta atu labele ko’alia. Maski nune’e, situasaun ne’e la’os sai hanesan obstakulu atu hau labele hanoin. Tan ne’e, hau hakerek artigu ida ne’e nudar kontribuisaun ba dialogue kontinua.

Iha factum ida ne’ebe ita labele haluha, katak, wainhira rezultadu eleisaun la tuir makaer ukun sira nia hakarak, entaun bele mosu violensia, husi agresaun fizika, presaun psikologika too sobu infraestrutura (sunu edifisiu balun, lori hotu dokumentu ofisial ba uma, la koopera ho governu foun, nst) no too asasiniu. Situasaun ida ne’e hatudu deit katak esforsu duranti tinan 5 atu harii estadu (statebuilding) husi governu ida fraku hela. No tranzisaun ba governu foun nakdoko hela. Governu foun tenki hahu fali atu hadi’a sasan sira. Ninia konsekuensia, energia barak ne’ebe governu ida hasai atu harii damen (peacebuilding), afinal das contas, mamuk hela. Servisu tinan 5 nia laran atu hametin damen sai saugati tiha deit. Entaun, relasaun entre harii estadu (statebuilding) no harii damen (peacebuilding) sei subar hela “potential tension” (Dr. João Boavida, Centre for Peace and Development), wainhira ita submete ba julgamentu popular iha eleisaun ruma. Signifika katak, eleisaun bele sai hanesan ponto critico no sensitivo iha “estado fragil” (fragile state) ida nia laran.

Eleisaun – “Vontade Popular

Konseptu statebuilding mai kedas nudar prinsipiu fundamental Konstitusional RDTL nian. Iha neba hatudu katak harii “Estado” iha Timor Leste ne’e hanesan “direito demokratiku” ida ne’ebe bazeia ba “vontade popular” (artigu 1°). Ita hare kedas indikasaun ida katak, kontinuasaun no diskontinuasaun estado ida depende ba oinsa mak povu hili ka povu rejeita ninia lideransa. Sasukat atu hatudu ‘vontade popular’ ne’e mak liu husi eleisaun. Liafaun eleisaun mai husi “elegere” (Lt): hili, hatudu. Husi ne’e mak mosu “eleito” no “elite”. Signifika katak, elite politiku husi estado ida mai husi eleisaun popular.

Infelizmente, ema barak – inklui makaer ukun sira estado nian – hanoin katak, “procesu eleisaun” ne’e hanesan deit ho “loron votasaun”. Afinal konseptu rua ne’e iha diferensia boot. Prosesu eleitoral hahu husi formulasaun lei eleitoral ne’ebe labele hamosu konflitu ho konstituisaun no padraun internasional, rejistrasaun votante sira, rejistrasaun partidu politiku, finansiamentu, markasaun data eleisaun, preparasaun logistika, treinamentu, instalasaun sentru votasaun, loron votasaun, apuramentu rezuldu, keixa no reklamasaun, no ikus liu mak proklamasaun rezultadu final ofisial. Husi ne’e ita hare katak, loron votasaun ne’e parte ida – importante duni – husi prosesu boot ida. Difisil atu ita kumprende tan sa mak governu la dun iha vizaun integral ida kona ba funsionamentu orgaun eleitoral, inklui sira nia servisu atu halo instalasaun diak ba sistema no prosesu eleitoral. Samuel Huntington dehan katak, “Elections, open, free and fair, are the essence of democracy, the inescapable sine qua non” (cfr., The Third Wave, 1991: 9). Demokrasia ne’ebe metin ona la bele halakon eleisaun ida ne’ebe nakloken, livre no justu. Tan ne’e, eleisaun bele sai hanesan ponte ida hodi lori estadu ida ne’ebe fragil ba demokrasia ida ne’ebe metin.

Dala barak, partidu politiku sira nudar “jogador politiku” haluha tiha katak sira tenki halo “jogo bonito” iha kampu eleitoral nia laran. Wainhira lakon iha jogo, entaun jogador sira hahu fo sala ba ema seluk. No sira rasik sinti an fali hanesan “vitima”, no haluha tiha katak sira mak joga la hatene. Jogo ne’ebe furak depende ba factor importante 3 hanesan: (a) sistema eleitoral; (b) ambiente politiku; no (c) opsaun husi votante sira. Faktoris tolu ne’e mak bele determina oinsa mak ita halo transisaun politika husi makaer ukun estado ida nian – transisaun iha damen nia laran, ka, kontinua iha konflitu nia laran.

Sistema Eleitoral

Hau sei hanoin hetan, wainhira halo diskusaun kona ba lei eleitoral iha Memorial Hall no Hotel Timor, dirijenti partidu balun dehan katak atu determina vitoria partidu ida, nia taru ho 10%. Hau sinti surpreza boot, tan partidu ne’e ki’ik-oan ida, halo nusa mak nia sujere ideia ne’e? Husi parte seluk, hau rona simpatizante Fretilin nian husu 5% ne’ebe halo hau hare “razoavel” (masuk akal). Tan nia partidu boot, entaun nia brani taru ho folin aas ne’e. Ikus mai, iha lei eleitoral parlamentar (no. 6/2006), mosu bareira eleitoral 3%! Ida ne’e deit hatudu ona katak, prosesu atu estabelese sistema eleitoral sai factor determinante ba partidu politiku nia destinu. Maibe, ema barak mak la konsiente (inklui partidu politiku) katak, wainhira hili sala sistema eleitoral ne’ebe la favorese sira nia partidu, entaun bele hamosu konflitu boot ne’ebe sobu demokrasia no damen.

Sistema eleitoral tenki hare ba factor 3 hanesan – sirkulu eleitoral, estrutura boletim de voto, no bareira eleitoral. Ida uluk, sirkulu eleitoral depende ba divizaun administrativa no kompozisaun demografia. Iha Timor Leste, divizaun administrativa (territorial) sei depende ba ‘tradisaun’ husi tempu Portugues no Indonesia nian. Seidauk iha lei kona ba divizaun administrativa. Nune’e, wainhira lei dehan katak sirkulu eleitoral nian mak nasional, “único” no “plurinominais” sei fo impaktu ba oinsa mak halo negosiasaun politika iha “representação proporcional” nia laran. Ezemplu, partidu A bele manan iha distritu B-C, maibe ema husi distritu ida ne’e la tama iha parlamentu. Ne’e hatudu katak, populasaun husi distritu la iha reprezentasaun proporsional iha nivel nasional. Bele mos, partidu C manan iha distritu D-E-F, no lakon iha iha distritu G-H-I, maibe iha nivel ‘nasional’ nia bele hetan voto significativo atu hetan kadeira barak. Ninia konsekuensia, mosu konflitu no ‘disputa eleitoral’ iha partidu nia laran, no husi partidu hasoru partidu seluk.

Tuir mai, estrutura boletim de voto la’o tuir partidu sira ka koligasaun partidu sira nia kandidatu. Sira aprezenta lista ida hodi tau kandidatu hotu nia naran. Povu hili partidu. Depois partidu mak determina sira nia kandidatu. Situasaun ida ne’e bele hamosu oligarkia partidu. Katak, dirijenti bele hili kandidatu bazeia ba “familiaridade”: ema ne’ebe sira gosta, no bele garante poder husi dirijenti ida. Iha ne’e lealdade (loyalitas) husi kandidatu ba dirijenti mak determina.

Entaun, “numeru” kandidatu iha lista sai hanesan sasukat ba sira nia eligibilidade. Sira ne’ebe hetan numeru ikus, la iha liu chance atu eleitu maski matenek no iha popularidade. Timor Leste adopta sistema ida ne’e.

Husi parte seluk, boletim de voto bele tau kandidatu ida-idak nia naran. Ne’e hatudu katak, povu hili kandidatu tuir kualidade intelektual no popularidade ne’ebe kandidatu ne’e iha. Povu hare ba kandidatu ne’ebe sira hakarak. La’os partidu ne’ebe sira adora. Ida ne’e halo katak “kompetisaun” husi kandidatu sira sai maka’as liu tan. Nune’e mos kualifikasaun no diskualifikasaun kandidatu sai transparante liu. Iha situasaun hanesan ne’e, presidente ka sekretariu jeral partidu nian la sai factor determinante, maibe fasilitador deit. Nasaun barak mak adopta sistema ida ne’e. Ezemplu besik liu mak Indonesia (maski hamosu konfuzaun boot, no halo ema barak mak sai stress ka frustrasi).

Ikus liu mak “barreira eleitoral”. Hanesan hau temi ona iha leten. Timor Leste adopta 3% nudar barreira eleitoral (electoral threshold) hamutuk ho metodo d’Hont. Ema balun (inklui dirijenti partidu politiku) hanoin katak, barreira ne’e buat fasil ida, too brani husu 10%! Iha Timor Leste, hau hanoin ba eleisaun tuir mai so Fretilin no CNRT deit mak bele husu 10% karik. Maibe, partidu sira seluk diak liu husu 3% ba kraik (bele karik hatun tan ba 2%). Se lae, sira ke’e kuak deit atu hakoi moris (ekseptu halo koligasaun).

Rezultadu eleisaun 2007 hamosu duni konflitu too violensia. Sa tan iha prosesu formasaun governu AMP nian. Maibe, ema barak la hatene (no lakohi hatene) katak, situasaun ne’e mosu tan instalasaun ba “sistema eleitoral” ne’ebe todan oituan. Nune’e mos tempu atu halo sosializasaun ba sistema ne’e la too. CNE deit harii iha loron 19 nia laran, no prosesu eleisaun hahu kedas (afinal, lei haruka katak minimal loron 90 nia laran CNE tenki harii ona). Hela aat liu tan, wainhira partidu sira soe sala ba orgaun eleitoral no akuza sira “professor doutor sira iha CNE/ STAE halo lei maibe iha manipulasaun barak”, “pior peça”, no liafuan aat seluk. Afinal, partidu sira ninia reprezentante iha parlamentu mak halo lei no halo desizaun politika atu adopta sistema eleitoral ida. Partidu sira ne’e rasik la kumprende katak sira instala hela minas ne’ebe ikus mai sira rasik sama kois no halo rahun fali partidu nia planu ba poder.

Ambiente Politika

Governu AMP hatudu optimismo ida ho liafuan “goodbye conflict, welcome development”. Maski nune’e, duranti DID ita nota kedas situasaun paradoksal duranti sorumotu halao hela. Husi parte NGO (Rede Feto, FONGTIL no CNJTL) halo komentariu negativu. Maski, embaixador sira no bainaka sira husi rai-liu kongratula Timor Leste nia suksesu hodi organiza forum internasional ida ne’e, maibe, sosiedade sivil halo komentariu “piada” iha forum nia laran. Iha tempu hanesan, governu AMP rasik rungu-ranga wainhira ministru sira no sekretariu estadu sira halo fali “welcome” ba konflitu internal. Ekzatamente, iha kedas evenu dialogo kona ba statebuilding no peacebuilding mak sira hahu rungu-ranga! Nune’e mos, jornal balun “fakar gazolina, no soe aikose” atu halakan “eleisaun antisipada”. Maski partidu promotor eleisaun antisipada (Fretilin) hahu hakmatek ona no hanoin liu ba eleisaun 2012. Ambiente politika hirak ne’e hatudu nafatin “potential tension”.

Tuir hau nia hanoin, “potential tension” ne’e mai ona husi ambiente politika antis eleisaun 2007. Ministerio Financas (MF) halo analiza ida, no dehan katak “In Timor Leste, the context could best be described as one of constant change, with periods of progress interrupted by episodes of crisis and instability” (Country Report 6: RDTL, p. 7). Depois MF hatudu kedas grafika ida. Grafika ne’e hahu ho linha mean (simbolo konflitu?), depois ba linha azul (simbolo damen?). Entre “mean” no “azul”, MF hakerek kona ba “change of government”. Hau seidauk intende didiak, se mudansa governu ne’e husi Fretilin ba AMP deit, ka, inklui mudansa husi PM Dr. Mari Alkatiri ba Dr. Ramos Horta? Basa, mudansa ida ikus ne’e mos kontribui ba prosesu “goodbye conflict, welcome development” – ka lae? Iha tempu neba, ideia “eleisaun antisipada” mosu ona. Maski PR Kay Rala Xanana Gusmão la konkorda. Nia prefere hili nafatin governu Fretilin. Imajina, se Xanana deklara eleisaun antisipada, saida mak akontese?

Maski la dun intende, hau hanoin katak “change of government” ne’e fo impaktu boot ba “statebuilding” no “peacebuilding”. Ita keta taka matan, katak, mudansa iha governasaun mai hamutuk ho konflitu ne’ebe artikula iha liafuan “governu AMP de facto, inkonstitusional”, “elisaun antisipada”, no “marxa da paz” too “marxa da vitoria”. Inklui sunu alfandega, hakerek liafuan aat hasoru lider governu foun, too dada bandeira haleu ai-leten-fatuk-leten sira! Propaganda hirak ne’e mai duni husi Fretilin, maibe mos partidu balun iha AMP nia laran la hakmatek no piska ba sorin, piska mai sorin. Konflitu ne’e hetan kulminasaun iha atake “11 Feb” ne’ebe too ohin loron iha hela deit zona abu-abu nia laran. Atake ba Chefe do Estado Dr. Ramos Horta no Chefe do Governo Kay Rala Xanana Gusmão ne’e hatudu deit katak “statebuilding” la mai hamutuk ho “peacebuilding”.

Ba hau, ambiente politika antis eleisaun 2007 sei kontinua lao ba eleisaun 2012. Liu-liu wainhira ita la halo diagnosis ba “potential tension” iha politika ohin loron. Tuir hau nia opiniaun, politikamente Fretilin “lakon” iha eleisaun 2007 tan konflitu internal ne’ebe sira rasik hamosu. Hahu husi UNDERTIM ne’ebe haketak an, tuir mai Fretilin Mudansa no ikus mai CNRT. Sira halo exodus politiku husi Fretilin nia hegemonia. Situasaun ida ne’e hahu mosu iha AMP nia laran – hahu husi ASDT ne’ebe asina akordu ‘kama-rua’ ho Fretilin ba eleisaun 2012, tuir mai PSD ne’ebe nakfera hodi hamosu PDN, no konflitu entre ministru sira iha AMP nia laran. Sera que, eleisaun 2012 (ka eleisaun antisipada) la hamosu fali “goodbye development, welcome muturabu”?

Halo nusa ba mos, iha ambiente politika ne’ebe hatudu bebeik ‘potential tension’, loron eleisaun sei hatudu nafatin konflitu foun. Alias, eleisaun sai nafatin ponte nakdoko ida hodi hakat husi statebuilding ba peacebuilding.

Votasaun: Opsaun Popular

Wainhira lakon iha eleisaun, kandidatu ba presidente no kandidatu ba deputadu husi partidu sira fo sala ba CNE no STAE. Maibe, sira rasik nunka hatene no lakohi hatene katak povu mak la hili ona kandidatu ka partidu sira ne’e. Derrota iha eleisaun la depende ba orgaun eleitoral, maibe ba votasaun ne’ebe halao husi povu rasik. Alvin Goldman iha ninia artigu “A Causal Responsibility Approach to Voting” (cfr. D. Estulund, Democracy: 267ff), dehan katak votasaun depende barak liu ba povu/ votante sira ne’ebe mai ho motivasaun 2: “prudential” (voting) no “moral” (quasi-moral voting). Motivasaun ida uluk (1), hare husi votasaun ‘prudential’ wainhira votante sira hare liu ba interese ekonomia no dezenvolvimentu ne’ebe relasiona ho ‘bem-estar’ (kemakmuran) populasaun nian. Iha motivasaun ida ne’e nia laran bele hamosu mos “money politics”: partidu ne’ebe joga osan barak, nia bele manan boot liu tan. Maibe, iha Timor Leste situasaun ida ne’e la ko’alia barak. Tan dala ruma, iha fatin ne’ebe partidu A hasai osan barak atu sosa votu, maibe lakon fali iha votasaun. Situasaun ne’e mosu tan motivasaun ida seluk (2), hare husi aspektu ‘moral’. Katak, iha osan ka la iha osan, povu hili tuir sira nia konsiensia atu hakat ba moris foun ne’ebe diak liu tan, damen liu tan.

Hau rasik koloka situasaun ne’e nudar “voto estrategico” no “voto sincero”. Voto estrategio hatudu ba komportamentu votante sira wainhira sira la gosta kandidatu ruma, entaun sira buka atu nia labele manan. Sira vota fali ba kandidatu seluk atu impede kandidatu ne’ebe nia la gosta atu manan. Maibe, tan ita nia sistema uza “lista unica”, entaun votante sira lakohi hili sira nia partidu rasik, hodi ba vota fali ba partidu seluk. Husi biban seluk, “voto sincero”, hatudu ba komportamento ida wainhira votante sira hili partidu ne’ebe sira gosta (nudar militante ka simpatizante) maski sira la satisfeito ho kandidatu sira. Ida ne’e serve duni ba sistema “lista unica”. Maibe, ninia risku, katak kandidatu sira dala barak la aspira povu nia lian.

Edukasaun Sivika ba Eleisaun

Agora pergunta importante mak – “oinsa eleisaun bele sai hanesan ponte ba statebuilding hodi too iha peacebuilding?” Tuir hau nia opiniaun, orgaun estado nian labele haluha atu “investe” ba instalasaun sistema no prosesu eleitoral. Hau uza liafuan “investimentu”, tan MF (no ministru sira iha Comite Revizão Orcamento nia laran), hanoin katak orgaun eleitoral (CNE no STAE) ne’e gasta osan mak barak, maibe dehan la iha retribuisaun, la hatudu rendimento sustentavel ba estadu nia kofri. Ho liafuan seluk, eleisaun la tama iha “investimentu” ne’ebe sustentavel. Husi parte seluk, MF rasik halo relatoriu hodi dehan kona ba “buying peace” ne’ebe mos signifika nudar “buying time”. Atu hatudu katak, harii damen ne’e la’os deit gasta osan maibe mos gasta tempu naruk.

Tuir hau nia opiniaun, investimentu ne’ebe estado halo ba CNE no STAE ninia rezultadu mak eleisaun pasifika. Husi eleisaun ne’e, CNE/ STAE bele oferese Presidente da Republica ida ba Timor Leste, Deputadu/a hamutuk 65, husi ne’e ita hetan Presidente do Parlamento Nacional 1, Primeiro Ministro 1, Vice Primeiro Ministro 2, no Ministro, Vice Ministro barak hamutuk ho Sekretariu Estadu sira, Xefe Suku hamutuk 442! Ne’e hatudu katak, investimentu ba CNE/STAE ninia rezultadu mak “statebuilding”, em termo qualified leadership.

Papel edukasaun sivika ne’ebe CNE halo, hatudu ba buying peace no buying time. Klaru, buat sira ne’e depende ba profesionalismo no dedikasaun Komisariu sira iha CNE nia laran. Maibe, liu husi edukasaun sivika ita bele halo prevensaun ba “potential tension” iha komunidade nia leet. Hau fo ezemplu husi Viqueque. Iha relatoriu husi observador internasional sira kona ba eleisaun jeral 2007, Viqueque tama iha kategoria “high risk” no “red line”: krizi ideologiku, konflitu politiku too violensia mosu ho eskalaun manas. Tan ne’e, atu hasoru eleisaun lideransa komunitaria 2009, hau rasik lidera edukasaun sivika iha sub-distrito tomak no iha eskola sekundaria hat (Viqueque no Ossu). Ninia rezultadu, eleisaun suku 2009 hatudu katak Viqueque nia komportamentu ba peacebuilding diak liu.

Maibe, ema bele kestiona kazu kanselamentu eleisaun iha suku Uaitame, Uatulari nian. Husi “liur” (external), ne’e hatudu katak preparasaun no edukasaun sivika iha Uaitame faila total. Maibe, husi “laran” (internal), kazu Uaitame hatudu oinsa mak populasaun hatudu komportamentu diak ida relasiona ho “conflict resolution”. Failansu tekniku iha. Maibe, sira la transforma failansu ne’e ba konflitu, sa tan violensia. Entaun, kandidatu sira no populasaun hamutuk atu konkorda hodi la kontinua eleisaun too resolve sira nia konfuzaun tekniku. Komandante PNTL Viqueque no Komisariu CNE tenki fo parabens ba suku Uaitame ba sira nia kapasidade lokal atu halo rezolusaun konflitu ida ne’e. Komportamentu ida ne’e mai deit husi edukasaun sivika.

Konkluzaun

Investimento ba eleisaun la’os duni prioridade nacional. Hau lee hotu ona relatoriu husi MF nian ne’ebe aprezenta iha DID. Tan ne’e, hau sujere katak instalasaun ba orgaun eleitoral, inklui adopta sistema eleitoral no prosesu eleisaun tenki sai hanesan necessidade nacional. Nia tama iha kategoria “good governance”. Wainhira eleisaun sai deit hanesan buat bainleet ida, entaun ita sei husik hela “potential tension” ne’ebe sei halo statebuilding la lao hamutuk ho peacebuilding. Basa, ho esforsu tomak, energia barak no kusta boot atu harii estado ida iha tinan 5 nia laran, ita sobu deit iha loron ida nia laran tan la haksolok ho rezultadu eleisaun. Ninia konsekuensia, damen no amizade ne’ebe ita hametin iha tinan 5 nia laran, naksobu tiha deit tan lakon kadeira duranti eleisaun.

*) Hakerek nain, Komisariu CNE – Reprezentante Igreja Katolika. Direitor CJP Diocese Baucau, hanorin filosofia politika, etika no ateismo kontemporaneo.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.