VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100422

Badala ida tan Presidente PN, Hetan Pasa Revista. Protokuler MNE-PN Inkapasidade

Husi: )* Raimundo Oqui

PROBLEMA pasa revista ba nai ulun ka orgaun soberano Timor Leste nian nafatin akontese iha rai liur. Orgaun soberanu TL ne’ebe maka hala’o viajen ba rai liur nunka halai ses husi buat ida naran pasa revista, embora ema estranjeirus kuandu tama mai TL, ita simu ka tane sira didiak hanesan manu tolun. Tanba saida maka kuandu nai ulun TL nian ba rai liur sempre hetan pasa revista, enkuantu ema estranjeirus tama mai TL livre husi pasa revista! Karik ita nia sistema serbisu iha aeroporto internasional Comoro maka lafunsiona, laiha kapasidade ka diak liu ona kompara ho nasaun sira seluk iha mundu?

Hakerek nian nudar sidadaun Timor Leste sente dissatisfas ho problema pasa revista ne’ebe sempre atake ba ita nia nain ulun sira iha kada aeroporto internasional. Problema pasa revista foin lalais akontese tan ba Presidente Parlamento Nasional Timor Leste, Fernando Lasama de Araujo wainhira hala’o viajen ba rai liur. Ho pasa revista ne’e hatudu mai ita katak dignidade Timor Leste laiha valor iha mundu internasional ho rajaun simbolu nasional estadu ida ne’e sempre hetan pasa revista iha rai liur.

Problema pasa revista ba nain ulun TL nian laos maka foin akontese ka laos akontese deit ba Presidente Parlamento Nasional, maibe akontese mos ba Primeiro Ministro no nai ulun sira seluk. Laos deit akontese iha aeroporto ida, maibe kuaze akontese iha aeroporto sira iha mundu tomak. Maske problema ne’e kontinua akontese bebeik ba orgaun soberanu sira, maibe nunka iha mudansa. Ho problema pasa revista ne’e hatudu mos mai ita katak realidade protokuler Ministerio dos Negocios Estrangeiros no Parlamento Nasionals lafunsiona no inkapasidade.

Pasa revista foin lalais mos akontese ba Primeiro Ministro Kay Rala xanana Gusmao iha aeroporto Qatar wainhira hakarak tama ba Afrika hodi hala’o enkontru ho Presidente Afrika Norte, Jacob Zumah. Maibe, antes tama ba rai ne’e ho pasiensia PM Xanana tenke hetan pasa revista. Depois ida ne’e hotu tiha funsionarius protokuler Ministerio dos Negocios Estrangeiros (MNE) nian sente hanesan buat normal ida ka pasa revista ba PM Xanana hanesan brinkeirus ida. Sira lahanoin katak ida ne’e hatun dignidade soberanu TL iha mundu internasional. Sekuandu sira hanoin katak prosesu pasa revista ba orgaun soberanu sira hatun dignidade TL ho imidiatamente bele hadia sira nia sistema serbisu hodi labele akontese tan ba loron aban, maibe problema ne’e nafatin akontese to ohin loron. Ho ida ne’e ita bele hatete katak serbisu protokuler iha TL lafunsiona, maibe Governo ida ne’e kontinua fo konfiansa ba funsionariu hirak ne’e hodi hala’o serbisu hanesan bain-bain. Tuir lolos problema pasa revista labele akontese bebeik, maibe realmente problema ne’e nafatin kotinua to ohin loron. Ita lahatene tanba saida maka eirus ne’e nafatin akontese? Protokuler MNE maka inkapasidade ka oinsa!

Sira ne’ebe maka serbisu iha parte protokolu tenke maneja didiak kona ba viajen lideransa soberanu TL ba estranjeiru. Orgaun soberanu TL nian maka Presidente Republika, Primeiru Ministru, Presidente Parlamento Nasional, Presidente Tribunal Rekursu no seluk tan. Ida ne’e tenke trata halo didiak kona ba protokolu estado, tanba sira ne’e tau hamutuk nudar simbolu estado ka simbolu RDTL. Ba iha liur tenke hetan tratamentu ho diak. Sei ita la trata ho diak entaun laos sira nia dignidade maka monu, maibe dignidade TL nudar nasaun ida mos monu hotu iha rai seluk. Ema seluk mai iha TL hetan tratamentu ho diak. Agora halo nusa maka ita nia lider rasik ba iha liu ita la trata halo ho diak. Ida ne’e labele akontese. Buat hirak ne’e hotu tanba failansu husi serbisu protokuler MNE nian. Ne’ebe tuir lolos tinan 10 ita ukun a’an Governo AMP agora atu ukun tan ba tinan lima karik tenke tau ba prioridade hodi bele desenvolve protokolu estado nian.

Atu diak liu, protokolu estado labele sai komisaun ki’ik oan ida iha MNE nia okos, maibe tenke sai nudar instituisaun independente ida. Independente intermus iha linha koordenasaun ho MNE ka estado, maibe tenke iha orgaun ida proprio duni hodi trata ba protokolu estado.

Relasiona ho pasarevista ne’ebe hala’o husi funsionariu aero portu internasional Singapura nian ba Prezidente Parlamentu Nasional, Fernando Lasama de Araujo foin lalais, Prezidente Konselu Nasional Joventude Timor Leste (KNJTL), Leovigildo da Costa Hornai hateten katak Governu tenke suspende diretor ida ne’ebe mak responsabiliza ba iha protokuler tantu iha Ministeriu Negosius Estranjeiru (MNE) no Parlamentu Nasiona (PN) . Tanba pasa revista ne’e hatun dignidade orgaun soberanu Timor Leste nian.

hau koalia hanesan Prezidente Konselu Nasional Joventude Timor Leste (KNJTL) katak diretor ida ne’ebe mak responsabiliza ba iha protokuler tenke dipecat atau dimutasi. Tanba pasarevista ne’e hatun dignidade orgaun soberanu Timor Leste nian”. Prezidente Konselu Nasional Joventude Timor Leste (KNJTL), STL edisaun 7 Outubru 2009.

Ida ne’e kestaun la bele fo Prezidente PN ba situasaun hanesan ne’e. Tanba ita bele moe. Imajina to’ok Prezidente Parlamentu Nasional Timor Leste bele hetan pasarevista iha nasaun estranjeiru nian. Ho ida ne’e hatudu katak sistema serbisu protokuler tantu iha Ministeriu Negosius Estranjeirus (MNE) no Parlamentu Nasional laiha kapasidade. La bele fo prezidente PN ba situasaun hanesan ne’e hodi akontese fali. Tanba ne’e “hau nudar Prezidente KNJTL husu ba Governu katak tenke halo mutasi ka dinon-aktifkan hodi bele halo reflesaun ba kestaun ne’e".

Hahalok hanesan ne’e tuir Prezidente KNJTL, Leovigildo da Costa Hornai katak protokuler iha MNE no PN tenke responsabiliza hahalok hanesan ne’e. sei sira la hatan ka la responsabiliza, Embaisador tenke hatan se lae Ministru Negosius Estranjeiru, Albano da Costa tenke responsabiliza. Tanba eirus hanesan ne’e laos foin mak akontese, maibe akontese dala barak ona wainhira nai ulun nasaun ne’e nian ba rai liur sempre hetan pasarevista iha ne’eba. Tanba ne’e aliened suspende tenke hala’o mos investigasaun spesial ba hahalok hanesan ne’e. depois investigasaun mak hatudu duni hahalok hanesan ne’e, diak liu Governu tenke suspende director ida ne’ebe kaer sistema serbisu protokuler MNE no PN nian.

Lamentassaun hanesan hato’o mos husi Lucas da Costa (bankada PD) katak Akontese pasa revista ba Prezidente Parlamentu Nasional Timor Leste, Fernando Lasama de Araujo laos kulpa funsionariu imigrasaun no Alfandega Singapura nian, maibe ”ita nia funsionariu rasik ne’ebe mak hala’o knar iha embaisada Timor Leste ba Singapura nian mak sala. Tanba ne’e “MNE tenke responsabiliza failansu hanesan ne’e”, komenta Lucas.

Hau hanoin resposta ema hotu-hotu hatene ona katak atu dignifika ita nia orgaun soberania mak ita tenke hatur orgaun soberanian iha ne’ebe deit hanesan orgaun soberania rai seluk nian. Sei membru orgaun soberanu ruma mai husi Singapura iha ne’e ita simu ho diak, signifika halo tratamentu ho diak, ne’eduni ita iha direitu atu hetan tratamentu ne’ebe diak iha sira nia rai. Maibe, ida laos tanba serbisu imigrasaun no Alfandega Singapura nian mak sala. Singapura iha aerporto internasional bo’ot tebes iha ne’ebe ema tama sai barak, sira la fiksa ita nia Prezidente PN husi Timor Leste duni ka lae. Sira la fiksa. Ne’ebe so ita nia funsionariu embaisada nia iha Singapura mak tenke ba fo hatene sira katak ami nia membru orgaun soberanu ida atu mai halo vizita iha ne’e, ne’ebe halo favor ita fo netik asistensia ne’ebe digna ba nia. Maibe, ida ne’e la halo, entaun ita tenke buka responsabilidade. Konserteza responsabilidade iha Ministeriu Negosius Estranjeirus nian (MNE), tanba embaisador ka diplomata sira ne’ebe mak koloka iha Singapura, ida ne’e responsabilidade MNE nian. Tanba ne’e “hau hanoin tenke halo lalais hodi la bele hamosu ka repeta situasaun hanesan ne’e iha future”. Akontese pasa revista ba Prezidente Parlamentu Nasional Timor Leste, Fernando Lasama de Araujo laos kulpa funsionariu imigrasaun no Alfandega Singapura nian, maibe ”ita nia funsionariu rasik ne’ebe mak hala’o knar iha embaisada Timor Leste ba Singapura nian mak sala. Tanba ne’e MNE tenke responsabiliza failansu hanesan ne’e”, komenta Lucas.

Finalista UNTL fakuldade FASPOL, Holderico Ximenes hateten katak tenke duni supende preventivamente funsionarius ne’ebe assume kargu protokuler tantu iha MNE no PN. Tanba kulpa hanesan ne’e laos akontese deit ba Prezidente PN, maibe kuaze ulun bo’ot nasaun ne’e nian hanesan Prezidente da Republika (PR) no Primeiru Ministru (PM) pernah hetan ona pasarevista iha rai liur wainhira ba hala’o serbisu nasaun ne’e nian. Akontese dala barak ona, maibe Estadu ida ne’e seidauk loke matan ba problema hirak ne’e. “wainhira Estadu seidauk foti medidas hasoru modelu ema hanesan ne’e hau fiar katak failansu hanesan ne’e sei repete fali kuandu bo’ot ruma ba rai liur. Ne’eduni atu evita failansu ne’e Estadu tenke suspende ona ema ne’e hodi la bele hamoe tan soberanu Timor Leste iha rai liur”.

)* Hakerek nain eis jornalista STL
oki98@ymail.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.