VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100414

Fenomenologia Kitsch

Fenomenologia “Kitsch” iha Edukasaun nia Laran: Hanoin Hamutuk ho Padre Martinho Gusmão


)* Martinho Sacadura


Tuir dalan los, medias ho Ministerio Educação (ME) mak bele responde criticas, acusações ho questões balu be Padre Martinho foti iha nia artigo ho titulo Fenomenologia “Kitsch” iha Edukasaun. Hau la mai defende medias ho ME, mas mai corrige deit parte balu hosi Padre Martinho nian hanoin balu nebe la iha fundamento ou banaliza sasan no conduz opinião publica ba buat nebe sala. Ho rasão ida ne mak hau hakarak intervem tanba koalia sobre cienscia ho educação sexual nudar interesse publico nian.


Iha artigo ne hau sei corrige uluk Padre Martinho nia hanoin sira sala no la iha fundamento ou hanoin sira perigoso tebes hodi conduz opinião publica ba hanoin sira sala. Tuir mai sei halo abordagem uituan sobre importância ho necessidade educação sexual ba jovens sira.


Padre Martinho halo abordagem ba artigo Timor Post nian relaciona ho ME atu publica livro “Estudo do Meu” sobre corpo humano hanesan tuir mai:


“Iha loron hirak liu ba hau hakerek kona ba “Kitsch” (ka, estetika kejelekan). Hau tenki dehan lai, katak, liafuan ida ne’e difisil oituan atu ema kumprende wainhira sira la toman ho filosofia etika no estetika. Tan ne’e hau bele kumprende, se ema balun failla atu halo komentariu kona ba “Kitsch”, no tangkis tun tangkis sae ho dezesperadu. Atu simplifika, hau traduz “Kitsch” ho liafaun “disgostu” ka “disgrasa”. Wainhira ema ruma halo reasaun maka’as, ka inan-aman halo protestu ba publikasaun ho objektu ‘isin-lulik’, ne’e tamba iha duni Kitsch. Esperiensia ne’e mosu tan ema hare objektu ida ho okulu seriu tebes no ho sensibilidade tomak. Ida ne’e diferente duni, wainhira ema seluk sinti “gostu”, ka “baibain hela deit”. Wainhira ita hasoru ema ho mentalidade “cuek habis”, diak liu hapara polemika, tan sei la adianta buat ida no perde tempo (buang waktu) deit!”


Hau hanoin la’os ema la comprende conceito ‘Kitsch’. Conceito ida ne facil tebes ba ema la escola ida comprende. Buat nebe ema la comprende mak maneira hanoin ho argumentos nebe Padre Martinho usa hodi defende ninia hanoin mak fraco tebes. Padre Martinho halo ona pesquiza ruma sobre inan-aman, deputados, estudantes universitarios ho decanos na’in hira mak contra livro ME nian? Karik seidauk halo estudos ruma, lalika halo generalização tanba ninia amostra la existe. Se atu dehan de’it inan aman imaginario, presidente PN, estudantes imaginarios, ho decanos ida maka halo reacção negativo, então ema rihun nebe nonok deit, la fo reacção ruma ita categoria ba pro ou contra ou la iha opinião? Ou ema nonok sira ne significa hotu contra livro ME nian be atu publica? Padre Martinho, informação rohan oan nebe ita bot refere ba la’os dados credivel ruma hodi sustenta ita bot nia conclusão katak inan-aman sira ho estudantes tomak contra conteudo livro ME nian ne.


Nota mos iha afirmação Padre Martinho nia iha leten, nia seidauk kontente ho debate be nia trava ho jornalista ida iha semana hira ikus, mas que nia rasik hili hapara tiha ona debate ne tanba parece ninia argumento la forte hodi defende decisão escola São Pedro nian e acusações be nia halo hasoru jornal ne. Agora mos nia tama sala tan hanesan buka halo generalização ba caso rua be la hanesan hodi sai hanesan. Alunas sira São Pedro be hetan expulsão hatais ropa completo, la iha buat ida ho corpo humano nebe ME atu publica no hanorin ba labarik sira. Diak liu loke matan hodi hare ema hatais ropa iha isin completo, loke ropa balu e figura isin-lolon molik tomak iha livro nudar cienscia. Pois ita kahur tun sa’en la convence ema ruma.


Padre Martinho hanoin ema Timor mesak beik hotu, tanba ne nia afirma nune: “Klaru, sira rasik la hatene saida mak Kitsch. Maibe, hau mak hatudu katak reasaun hasoru livru ME ne’e mak Kitsch, ho nivel ida ne’ebe “reflete liu sira nia kualidade nudar intelektual, riku ho norma no valor, no nakonu ho sensibilidade”.

Afirmação iha leten hatudu arrogancia intelectual iha sorin ida e ao mesmo tempo hatudu falta de conhecimento klean sobre mundo. Padre Martinho haluha tiha buat ida, norma, valor ho sensibilidade ne mai hosi conhecimento. Ema be iha conhecimento diak la’os sobre norma ho valor oin ida deit, mas norma ho valor oioin. Hosi norma ho valor oioin sira ne mak nia sei pondera ida nebe mak diak liu atu adopta. Hau hanoin sira be contra livro ME nian ne, incluindo Padre Martinho rasik, precisa estuda ho aprende educação sexual hodi bele iha conhecimento ho sensibilidade diak liu sobre importancia hanorin corpo humano ho educação sexual ba jovem sira. Se ita nia conhecimento maka buat rohan oan nebe ita hatene, então ita nia sensibilidade mos mak rohan oan ne tanba ita la consegue haree dok liu tan katak iha norma ho valor seluk ou norma ho valor foun nebe protege ita nia saude ho futuro diak liu. Se ita considera buat hotu-hotu tabu, labele discute abertamente oin-sa mak ita bele hetan solução ba problemas nebe jovem ho familia sira hasoru iha ninia vida quotidiana? Labele usa rasão seidauk preparado hodi lakohi aprende ho loke neon ho kakutak hodi hasoru mudanças complexos sira nebe ita hasoru lorloron. Se mak responsavel ba taka ema nia neon e ohin loron continua tenta nafatin taka ema nian hanoin hodi klot nafatin? Tanba dehan buat hotu-hotu tabu mak halo ita nia conhecimento sobre mundo mos bot hanesan lafatik oan. Universidade nudar fatin atu halo revolução ba cienscia ho conhecimento la’os fatin hodi matem hanoin conservador ho antiquado. Se Padre ida sai conservador hau sei admite tanba la iha dalan seluk ba sira hodi conserva sira nia poder ho influencia, maibe ba estudante universitario ho decano ida mak hanoin ba fali kotuk ida ne mak precisa questiona duni.


Iha parte seluk Padre Martinho afirma nune: “… wainhira inan-aman sira la kuidadu labarik sira atu hare publikasaun iha Sabadu-Sabadu, ka tip-tip sex, gosip-gosip selingkuh, entaun labarik sira aprende katak publikasaun jornal nian ne’e “buat baibain”, “normal”, la vulgar, la erotica. Ita hare took, ohin loron inan-aman barak laran susar no lamenta, tan sa mak labarik ki’ik oan sira tolok malu iha luron hodi halimar deit. Balun lamenta, Eskola Katolika nia estudante sira mos tolok taka-matan nian! Hau hanoin, ida ne’e rezultadu husi media massa ne’ebe Sabadu-Sabadu halo publikasaun massiva kona ba isin molik ka na’an lulik sira, ne’ebe infelizmente, jornalista sira defende an hodi ‘liberdade de imprensa’, ‘liberdade de espresaun’! “


Conclusao Padre Martinho nian iha leten be dehan publicação jornal sira nian iha Sabado-Sabado mak halo jovem sira ohin loron sai tolok dor, hanesan los makikit joga anin, tanba joga mamuk. Padre Martinho se nudar ema critico no sensibilidade makas, tuir lolos halo uluk pergunta de partido sira ne: Jovem sira hahu tolok malu arbiru iha dalan hahu hosi sa tinan? Jornal sira publica buat sira be Padre Martinho fo naran tip-tip sex ou buat sira kama-laran ne hahu hosi sa tinan. Hosi pergunta rua ne mak bele hatene katak media mak infuencia jovem sira tolok ka la’os. Nune mos bele husu, jovem sira be iha foho la le jornal mos tolok ne hetan influencia hosi se ou saida?


Hau hanoin Padre Martinho iha dificuldade boot atu hatan ho preciso (tepat) ninia acusação ne tanba baze la iha. La iha factos ho dados hodi justifica ninia acusação ba media sira.


Atu fo hanoin de’it Padre Martinho ho ema hotu nebe hit an to’o Amerika, Europa, no Australia katak, jornal, revistas, CD, DVD sobre buat sira pornografica, ema fa’an iha quiosque jornais ho revistas nian forma nadodon tuir estrada ibun, no balu fa’an iha loja ki’ik to’o centros comerciais bobot. Makas liu tan ida ne iha cinema proprio ba filme sira azul ka porno nian. Jovem sira la’o liu ba mai iha estrada sira, sira hare no balu curioso to’o sosa buat pornografico sira ne. Se bele siik, hau hanoin Padre Martinho mos hare hotu jornais ho revistas pornograficas sira ne tanba kleur iha Italia ou Europa. Hau nia pergunta mak ne, nusa mak iha rai boot sira nee, buat hotu-hotu nakloke e la subar hanesan Timor nian nebe sei limitadu tebes, nusa mak ita nunca rona malae oan sira la tolok malu arbiru iha dalan ho fatin publico sira? Nusa mak Padre Martinho mos la sai ema tolok dor tanba la escapa hosi jornais ho revistas sira ne momento sei estuda iha Italia?


Hare ba buat hirak ne, hau hanoin se Padre Martinho honesta no objectiva karik, tuir lolos reconhece katak edukasaun hosi inan-aman, eskola ho Igreja mak fraco, la’os tanba media. Se tanba media, tuir lolos iha America, Europa ho Australia aat liu, tanba jornais ho revistas hakerek buat sira ne aat liu dok Timor-Leste nian.


Diak liu lalika soe sala ba medias sira enquanto hun hosi fraquezas sira ne ita haree momos hela. Ladun diak buka bode expiatoria ou kambing hitam, tanba ne la educativo.


Perguntas sira seluk nebe precisa nia resposta mak ne: Tan sa educação moral la forti iha Timor Leste? Hahu hosi sa tinan mak edukasaun ba moral sai fraco? Hau hahu hosi ida ikus. Educação moral sai fraco hahu hosi tinan nebe Timor oan sira tama iha funu laran. Bele dehan hahu hosi 1975 no durante periodo ocupação Indonesia nian. Tanba primeiro, funu halo inan-aman balu mate, balu fahe malu, balu inan-aman fahe malu ho oan sira, nune mos iha biban nebe inan-aman sira serbisu hotu, la iha tempo hodi fo atenção ba oan sira. Segundo escola sira mosu iha funu laran ladun fo atenção ba educação moral. Terceiro ambiente, militar Indonesia sira tolok malu arbiru iha jovem sira nia oin. Militar sira nia presença iha quinto-cato Timor tomak nian la hanesan jornais nebe concentra de’it iha fatin balu. Influensia hosi mos militar ho policia sira Indonesia nia oan nebe tuir inan-aman sira estuda iha Timor nebe koalia buat ki’ik ho bot taka ho “puki main” ho seluseluk tan.


Karik media, tuir lolos ema Ocidente nia oan sira tolok door aat liu ita dok, maibe ema la tolok malu iha dalan, iha fatin publico ou iha uma tanba educação moral nebe ema hanorin ho diak hosi ki’ik. Ema nia oan halo sala, sira la baku, maibe sira bolu hodi explica katak halo hanesan ne sala no los tenki hanesan neba. La’os hirus no baku, maibe buka fo resposta nebe educativo ba nia oan sira.


Parte seluk nebe Padre Martinho buka bode expiatoria ba mak nia afirma nune: “Ita simu ka la simu, fenomena ‘divorcio’ (kawin-cerai) ne’ebe hahu ataka jerasaun foun ohin loron mai duni husi publikasaun media massa. Konseptu Familia nudar Sagrada hahu hetan konflitu boot no todan. Familia barak mak hasoru situasaun ‘terorizadu’ ida ne’e, laran kanek tan failla hametin sira nia domin, fuan moras tan tenki hateke ba infidelidade (ketidaksetiaan) husi fen-laen sira. Hau le livru psikologia lubuk ida kona ba “divorcio”. Impresionante tebes, katak, razaun balun sai banal hela – sira hakarak sai hanesan diva pop sira ne’ebe mosu bebeik iha media tan divorcio. Maioria ema sira ne’ebe hasoru divorcio mos dehan katak ideal familia ne’ebe mosu iha sinetron, publisidade (iklan) no foto oi-oin halo sira la iha kbiit atu atinji (hetan). Entaun, sira buka alternativa iha “liur”. A lias, selingkuh. Tan sira la sente “at home” iha uma kain ne’ebe sira harii. Sira sente “at home” iha media komunikasaun nia laran”.


Exagera tebes quando Padre Martinho hola conclusão simplista ida hodi dehan divorcio provoka hosi media massa. Tuir estudos nebe hau hatene, divorsio baibain provoka hosi factor social, economica ho biologica. Se maka bele garante mai hau katak antes de media massa moris iha Timor-Leste, la existe divorcio?


Se ita fila ba ita nia cultura relação social nian, uluk liu ema rua atu kaben, la’os entre feto ida ho mane ida, maibe entre familia rua. Mane nia inan-aman ba husu feto ba nia oan mane. Familia feto nia aceita maka acontece ona casamento ne, maibe dala barak feto ho mane, ema rua be atu kaben la conhece malu ho diak. Sorti ba sira be kaben tiha ona foin mosu amor entre sira, maibe desgraça boot ba sira nebe la hadomin malu. Tanba la conhece malu ho diak no la entende malu neduni kalan loron hurun malu to’o balu tahan labele no fahe malu. Balu fali mesmo la iha domin ba malu, maibe tenki aguenta tanba de’it iha oan ona nune mos lori sacramento casamento hodi futu ho obriga tan atu ema labele fahe malu, maski ema rua ne la hadomin malu tiha ona. Feto ho mane barak sei terus, la hadomin malu ona maibe obrigado hela hamutuk nafatin tanba dehan kaben ona liu hosi Igreja. Se mak hakarak terus nafatin hodi cumpre de’it sacramento casamento hodi halo ema seluk contente maibe nia an rasik terus boot? So ema hanoin la racional mak hakarak mantem casamento ida nakonun ho violencia ho infelicidade. Tanba ne hau la contra divorcio. Ema kaben ho forma familia atu moris diak, la’os moris sai terus no aat. Ema hotu buka moris diak ba an tanba ne quando nia sente la feliz ona nia tenki hosik hela terus ne hodi buka fali moris diak. Hau hanoin la’os crime quando ema hakarak buka moris nebe halo nia laran hakmatek ho sinti diak. Buat nebe halo ita moris feliz mak hau kontente, imi kontente e ita hotu kontente. Maibe se imi mesak kontente e hau la feliz ho terus hela, hau tenki buka liberta hau nia an, tanba hau mak terus, la’os imi.


Familia balu hakarak iha oan, maibe oan la iha nafatin, ne mos resulta hotu iha divorcio. La iha ema ida hakarak kaben e lakohi iha oan. Objectivo ida hosi kaben ne mak atu iha oan. Ne significa oan importante liu do que casamento hosi Igreja ou registo civil. Se oan la iha ona, sira fahe malu ho kaben fali ho feto ou mane seluk hodi iha oan. Se mak lakohi iha ninia descendencia hodi continua ninia linhagem familia nian. La iha ema ida hakarak ida ne. So Padres sira de’it mak dehan labele kaben ho iha oan, maibe kaben hosi nakukun laran no haluha ou lakohi usa preservativo ou Kondom tanba kontra usa preservativo neduni halo isin rua feto balu no iha oan.


Problema economica mos halo familia sai rahun. Familia balu hakarak moris baibain de’it, no balu hakarak moris diak. Fen ho la’in nian rendimentu la hanesan mos sai problema. Rendimento economico nebe ki’ik no susar satisfaz necessidade economica lorloron nian, halo familia dala ruma la entende malu no trata malu ho insulta malu lorloron nebe hamosu pressão psicologica makas iha nebe bele resulta rasik iha divorcio. Familia balu lanu loron lanu kalan, joga loron joga kalan to’o osan hotu mohu no fa’an hotu sasan uma laran nian, buat hirak ne mos contribui hotu ba divorcio.


Problema psicologica ho biologica mos contribui ba divorcio. Tuir fiar Timor nian no doutrina Catolica nian, ema labele halo relação sexual antes de kaben. Infelizmente, depois de kaben, afinal mane impoten ou panaleiro ou feto mos iha moras balu be la satisfaz nia la’en, iha nebe halo sira sai stress ho frustrado, tanba mane la consegue hala’o ninia papel hanesan fen ho lain. Buat ne mos provoca problema sira kama-laran nian, tanba ne mak tenki iha conhecimento sobre buat hirak ne hodi bele evita. Ida ne la’os buat tabu ida, no iha psicologo sira especializado iha sexologia nian hodi halo acompanhamento ba casal sira hodi oin-sa mak satisfaz malu ho diak hodi labele hamosu problema nebe resulta ba divorcio. Buat hirak hanesan ne mak precisa publica sai iha media hodi ajuda familia sira resolve ninia problema, la’os ba bando ou subar tiha.


Globalização ho modernidade halo ema hotu ohin loron curioso atu hatene buat hirak nebe sira la hatene, tanba ne precisa educação nebe los hodi tulun ema hili buat be los ba nia an, la’os lori ai-kulit tuan hodi resove problema moderno nian nebe complexo liu.


Quado ema la hadomin malu ona, kadeli kazamentu nian nebe dehan halo ho osan mean no sagrado tebes mos folin la iha, tanba buat nebe ema ida-idak buka mak felicidade.


Iha parte ida tan Padre Martinho dehan publicação sobre pedofilia pratica hosi cardeais, bispos ho padres sira hanesan ataca Igreja Catolica: “Krizi iha vokasaun ba Vida Religiosa – hanesan publikasaun kona ba pedofilia no abuzu seluk – hatudu mos oinsa media massa hili duni atu ataka Igreja Katolika (keta haluha: publikasaun kona ba pedofilia no kazu abuzu seluk hanesan parte ida husi komersiu no industria! La’os tan media massa iha konsiensia moral kona ba buat diak, maiba tan prinsipiu bad news is good news [berita-berita buruk adalah kabar baik])”.


Primeiro Padre Martinho tuir lolos labele halo generalização katak media ou ema sira critica pratica pedofilia hanesan ataca Igreja Catolica porque Igreja maka sarani tomak. Media ho ema critico sira, iha caso ida ne la critica sarani sira maibe critica cardeais, bispos ho padres pedofilos sira. Padre Martinho nia hanoin iha leten ita nota momos, oin-sa mobiliza sarani sira hodi subar cleros pedofilos sira. Mobiliza sarani sira hodi defende pedofilo sira iha sorin ida e iha sorin seluk lori sarani sira hodi halo pressão ba media ou ema critico hodi labele sobu sai hahalok amoral sira hosi padres, bispos ho cardeiais pedofilos sira halo.


Padre Martinho hakarak dehan media sira sala tanba loke sai hahalok at sira ne, se Media sira la loke sai, se tan mak atu loke sai? Se la loke sai ohin loron padres pedofilos sira sei subar an metin e nem iha desculpa ruma hosi Papa. Se la iha pratica pedofilia nusa mak Papa tenki husu desculpa? Ne significa pratica ne iha duni e sei iha barak liu tan mak seidauk loke hotu. Husu ba media sira loke nafatin. Karik medias la hanoin moral e hanoin negocio deit, tuir lolos sira hakerek buat sira pornografia de’it, lalika hakerek buat seluk. Padre Martinho hakarak dehan, so cardeais, bispos ho padres sira deit mak dono moral nian, tanba ema seluk mak koalia ne la’os moral maibe tanba hakarak ataca Igreja e hakarak hasae oplah hodi hetan osan barak. Problema mak ema sira dehan dono moral nian, sira mak pratica uluk hahalok amoral hanesan halo abuso sexual ba labarik sira.


Hafoin sukit sai hanoin ho argumento superficial balu hosi Padre Martinho nian, hau hanoin katak educação sexual ou educação sobre saude reprodução ou famoso liu sex education tuir lolos nian tenki ser fo ona ba labarik sira.


Tanba sa educação sexual importante tebes? Educação sexual atu aborda ou koalia sobre tema sira hanesan sexo (sex), isin-rua (gravidez), aborto, métodos sira contraceptivos, importância usa preservativos (condom/kondom), moras sira sexualmente transmissíveis (menular).


Iha periodo adolescência, organismos hetan transformações barak e exige buat nebe individuo adapta an lalais ba ninia condição foun. Iha perido ida ne, individuo Iha perido ida ne, individuo husik ninia comportamentos infantis e inicia ho rotinas adultos nian balu. Normalmente feto oan sira madura lalais liu e tem que lida ho ninia responsabilidades lalais liu do que mane oan sira, feto oan sira madura tinan rua antes ba mane sira iha nebe halo sira iha responsabilidade lalais liu doque mane oan sira em relação ho vida sexual.


Quando inicia vida sexual ida, jovem ne precisa preocupa oinsa prevene moras e gravidez precoce (isin rua ho idade ki’ik tebes). Gravidez (kehamilan) iha adolescência bele provoca danos ou estragos ba saúde feto oan sira nian. Em relação ho moras sira sexualmente transmissíveis, mane ho feto precisa cuidado an. Mesmo que usa contraceptivos, evita moras aat efectivo liu mak utiliza preservativos, independentemente ba mane ou feto, pois preservativo impede contato directo órgãos sexuais sira.


Papel inan-aman sira nian hodi koalia ho oan sira em relação ho mundo sexo nian. Papel professores sira nian mak ajuda jovem sira liu hosi s questionamentos sira nebe inan-aman sira la consegue explica ou hato’o.


Inan-aman sira cristãos, tem que loke mos neon ho kakutak, precisa coragem hodi hatudu efeitos prejudiciais sexo nian antes de casamento e labele hosik ba oan sira nia amigos mak hanorin, tanba bele hanorin sala.

Iha era globalizasaun ne, hanorin cedo educação sexual ba labarik sira importante tebes porque labarik sira ohin loron ho facil tebes hetan informação hosi media hanesan revistas, livros, televisões, VCD, DVD, ho internet. Liuliu inan-aman sira lakohi oan sira (feto ho mane) buka informação ho nia maneira mesak hanesan liu hosi paginas sira porno ou hare VCD, DVD porno, etc.etc.

Los duni, ba Timor oan sira koalia sobre sexo ho labarik sira parece sei hanesan buat tabu ida. Agora ita tenki hili, diak liu koalia ho oan sira hodi labele monu ba moras aat ho buat aat ou nonok de’it hodi hosik sira monu ba buat aat. La iha ema ida hakarak nia oan hetan moras aat e lakohi nia oan sai ema aat, por isso, hakarak ou lakohi tenki ko’alia duni. Educação sexual nee ho objectivo atu labarik sira conhece sexo tuir buat los nian e espera sira bele ses hosi hahalok sira free sex nian.

Educação sexual ho intenção atu introduz oragãos sexuais nebe ho idade aumenta orgãos sira ne mos bot ba beibeik. Bele mos explica sobre papel hormona sexo nian iha ran nia laran ho ninia influencia ba ema nia isin, hanesan ba feto sira, hatada ho susun bot ba beibeik, fulun moris orgão lulik ho mestruação. Ba mane sira esplica ba sira sobre ninia orgão sexo nebe bot ba beibeik no mehi bokon e seluseluk tan. Mudança sira ne acompanha ho mudança iha emoção ho psicologica.

Introdução sexo iha ne atu esplica sexo hanesan buat natural ida, la’os porno. Lição sexo nian mos precisa hodi hametin fiar an ba labarik sira nune mos hodi protege labarik sira hosi hahalok aat sira, hanesan abuso sexual hasoru labarik ki’ik sira iha nebe labarik sira la hatene ou la consciente katak ema idade bot sira halo hela abuso ba sira. Alem de ida ne importante mos fo acentuação ba educação religião nian nebe bandu halo relação sexual antes de casamento.

Baseia ba acordo Internacional iha Cairo 1994, (The Cairo Consesnsus) sobre saude reprodução nebe Estados hamutuk 184 assina, decide ona katak precisa educação sexual ba jovem sira.

Hakarak ou lakohi, ita tenki reconhece katak labarik feto sira ho idade entre 14 e 16 anos, ohin loron enchem ona iha sala sira hospital pediátrico nian porque sai inan sira nebe sei nurak liu. Realidade ida ne lori preocupação bot ba médicos sira iha nebe sira hare feto idade ki’ik sira lori nia bebe sira isin fraco tebes ba hospital. Oinsa mak labarik feto ida seidauk hatene cuidado ho nia saúde bele cuidado bebe ida foin moris?

Ponto ida hosi consensos ne maka buka atu formula ho cuidado saude sexual ho reprodução e disponibiliza informação hotu-hotu inclui ba jovem sira.

Hare ba fenomena be acontece iha Timor-Leste, sei mosu pro ho kontra iha sociedade nia laran, tanba iha hanoin balu katak ko’alia sobre sexo hanesan buat tabu ida no educação sexual estimula jovem sira hodi halo relação sexual. Maior parte hosi sociedade Timor nian sei iha stereotype ho educação sexual hanesan buat vulgar ida. Ita bele hare ida ne hanesan buat nebe amu Martinho hakerek iha nia artigo “Fenomenologia “Kitsch” iha Edukasaun nia Laran” ho reacção balu nebe amu Martinho refere iha nia hakerek.

Balu iha percepção nebe sala quando koalia sobre sexo, tanba ne buat nebe mosu iha sira nia ulun maka relasaun sexual. Mas iha realidade, sexo ne hatudu ba diferença sexo entre feto ho mane tuir biologica nian.

Sexualidade relaciona ho questões balu hanesan:

dimensão biologica - relaciona ho orgão reprodução, meio cuidado ba higiene ho saude;

dimensão psicologica - sexualidade relaciona ho identidade papel sexo nian, sentimento hasoru sexualidade no oin-sa hala’o ninia papel nudar criatura sexual;

dimensão social - iha relação ho oin-sa sexualidade ne mosu iha relasaun inter-humano no oin-sa ambiente influensia iha formasaun visão sobre sexualidade no opsões ba comportamento sexo nian;

dimensão cultural, hatudu katak comportamento sexo ne hanesan parte ida hosi cultura nebe existe iha sociedade nia laran.

Educação sexual la’os de’it ko’alia kona ba aparelho reprodutor masculino e feminino, e tipo de de informação ida ne mos la’os buat ida interesse de’it ba adolescentes sira. Labarik sira tinan 5 mos iha curiosidade no hakarak hatene bebe sira mai hosi nebe. Sira rona informasões fragmentadas, rohan ida hosi aman, rohan seluk hosi inan, balu hosi televisão, colgeas, e cria imagens ho fatasias nebe dok tebes ho realidade no dala ruma perigosa tebes.

Iha factor rua mak hatudu educação sexual ne importante tebes ba jovens sira. Primeiro factor maka iha nebe labarik sira boot hodi sai jovem, sira seidauk hatene ou comprende educação sexual, porque inan-aman sira sei considera katak koalia sobre sexo hanesan buat tabu ida. Neduni hosi la hatene ou la cumprende buat ne jovem sira hanoin la responsabiliza ba sexos ou ninia saude anatomia reprodutiva.

Segundo factor, hosi la cumprende jovens sira nian ba sexos ho sira nia anatomia reprodução, iha sira nia ambiente social sociedade nian, buat seluk nebe apresenta limite de’it iha comodito, hanesan medias sira be apresenta buat hirak nebe iha natureza pornografica, hanesan VCD, revistas, internet, mesmo passa iha televizaun buat sira nebe orienta ba iha neba. Impcto hosi la hatene ou la cumprende jovens sira ba educação sexual mak hamosu buat negativo sira hanesan iha relação sexual antes ou fora de casamento, isin rua ou gravides nebe la tuir hakarak, transmissão HIV, SIDA, etc.etc.

Factor seluk tan nebe sustenta ideia hanorin educação sexual tanba abuso sexual infatil (labarik idade ki’ik) sira. Acontece nafatin abuso sexual infantil porque labarik sira la hetan orientação hodi prevene e hatene katak se deit labele kona ou lamas sira nia isin lulik. Se la barik sira hatene, mak sira sei denuncia ou fo sai ema be lamas sira ou halo abuso sexual ba sira porque labarik sira mos iha direito hetan respeito. Labarik barak sai vitima cardeiais, bispos, padres ho ema baibain sira porque labarik sira la hetan preparação ou informação sobre sira nia isin lulik. La fo informação tanba ema balu hanoin katak sira bot ona mak sei bele fo informação sobre sexo nian. Quando to’o iha fase ida ne, tarde tebes ona no balu sai tiha vitima ona. Tem que hanorin cedo para que quando iha transformação ba puberdade, ema ne hatene ona saida mak sexo.

Ita koalia sobre educação sexual la’os koalia de’it sobre orgão corpo humano ka ema nia isin-lolon, mas sobre buat barak nebe ita tenki aprende hanesan economia, socio-cultural, nune mos politica, por exemplo prostituição iha nebe-nebe mosu tanba factor economia, neduni sira la responsabiliza ona ba sira nia orgão reprodutora ho la consciente katak sei mosu transmissão virus HIV, SIDA, ho moras sexual sira seluk.

Tan ne, ho estuda no aprende sobre educação sexual, espera katak jovem sira bele cuidado ho ninia orgãos sira reprodução iha sira nia isin no ema seluk labele kaer sira nia orgão reprodutora hanesan cardeais, bispos ho padres balu kaer halimar ou halo abuzo sexual ba jovens sira nebe ohin loron sai makas iha noticia iha mundo tomak. Orgão reprodutora jovens ida-idak nian sai responsabilidade jovens ida-idak nian rasik hodi protege hosi buat sira be la hakarak. Atu hatene orgão sira ne ninia funsão e ida-idak bele bali diak ninia orgão sira ne, precisa tebe-tebes educação sexual.

Ba jovens sira nebe haharak hatene educação sexual, bele hetan acesso liu hosi instituição sira nebe disponibiliza informasões sobre educação sexual. Ministerio Saude ho Educação tenki responsabiliza ba prepara informasões sira ne. Livro nebe Ministerio Educação atu publica, halo parte hosi programa hanroin educação sexual ba labarik ho jovens sira. Programa ne diak no tenki la’o ba oin nafatin.

Inclui iha Curriculum Educação Sexual

Ema balu hanoin katak educação sexual so bele hanorin ba labarik sira idade naton ona. Ba sira labarik sira sei tur iha 3º ano Ensino basico sei ki’ik ou nurak liu aprende material ida ne. Tenki hatene katak labarik sira tuur ona iha 3º ano, ninia idade atinje ona 8-9 anos, idade id abele dehan tarde oituan ona atu aprende sobre corpo humanos. Mas ba especialista sira defende educação sexual diak liu hanorin ona iha infância. Sira defende educação nudar dialogo ida.

Ba medico Pediatra e doutor iha Saude Publica, Feizi Milani, sexo nudar assunto nebe ko’alia hosi ki’ik, nune hodi sira atinge ona idade ida jovem, sira consciente ona oinsa funciona ema nia isin (corpo) e oinsa mak bele protege. Milani reafirma importancia ba consciencia sobre relação entre sexo ho valores pessoais ba formação individuo adulto saudavel ida. Medico ne sugere atu hanoin problema ne tuir forma ida mais sistemica.

Facto hatudu adolescentes (remaja) sira isin rua lorloron o hetan moras sira sexualmente transmissiveis (menular), e tanba ne mak precisa muda situação ne. Ba nia, disponibilização (penyediaan) preservativos (kondom) hanesan medida positiva ida. Primeiro porque la’os fahe (distribuição) mas disponibilização. Ne la significa atu fahe preservativo iha escolas ou iha nebe de’it, maibe tau iha fatin ida, e se mak hakarak hetan tenki ba fatin ne hodi simu. Ne disponibilização ida de’it, la’os estimulo ida ba acto sexual tanba ita hanoin katak se la iha preservativo mos la impede ema halo relação sexual. Buat nebe falta mak educação sexual, nebe diferente ho informação. Educação envolve reflexão, analise critica, valores eticos e morais, reconhece valores pessoais, discute papeis genero nian. Então, disponibiliza preservativo la’os solução, mas medida nebe deve ser acompanhada mak esforço ida mais consistente, continuado e sistematico halo promoção ba educação sexual iha escolas.

Koalia sobre educação sexual, nudar topico ida interessante, rame no doko ema balu nian fuan. Nakdoko, iha surpresa mas iha mos valor educação barak. Ohin loron sexos la’os ona buat tabu nebe halo ita moe hodi koalia. Ate sira nebe contra makas educação sexual no hatudu an santo tebes, sira ne mak pratika makas sexos sira la saudavel no fo oan arbiru ba feto sira. Sira ne mak hipocrita liu iha mundo, mosu hosi oin hatudu an santo tebes, iha moral aas, no bandu ema atu discute buat nebe diak ba saude nian, maibe hosi kotuk, sira ne rasik mak destruidor saude nian, destruidor moris social nian, porque bando ou dehan labele hanorin ema hodi usa preservativos (kondom) hodi evita gravidez, maibe sira rasik fo oan ba feto sira, hodi feto sira terus iha ninia vida tomak iha sociedade nian laran tanba ko’ous oan hosi aman misterioso sira.

Parece ita foin consciente importancia conhecimento sobre sexos tanba mosu caso free sexs iha jovens sira ohin loron. Karik ita koalia sobre free sex, buat nee tuir lolos mosu horiuluk kedas, mas so agora mak mosu barak liu. Tanba sa dehan horiuluk kedas? Tanba buat ida bolu oan lutu-hun ka dut laran nian, nudar resultado hosi free sexs ne. Ita lalika hipocrita hodi reconhece ida ne. Deferente maka hori uluk kedas no to’o agora, ita la iha data estatisca hodi apura percentagem hosi oan resultado free sex nian.

Free sex nebe pratica hosi jovens sira, bele de’it mos provoca hosi avanço tecnologia sofisticado nune mos hosi globalização economica. Maibe so soe culpa ba buat hirak ne la’os buat ida propicio.

Naran de’it jovem, periodo puberidade (tinan 13 ba leten) nudar periodo nebe jovens sira buka ninia identidade no sentido hosi nia vida. Iha idade sira ne jovens sira iha curiosidade boot tebes, hakarak hatene e koko buat foun nebe antes la hatene ou seidauk sente. Tanba curiosidade nebe boot, quando bando sira atu labele hatene, sira sente curioso liu tan atu hatene e koko, sira arrisca an, sem halo poderação uluk sobre impactos hosi sira nia acção. Barak mak sai vitima tanba la iha conhecimento. Tanba ne mak educação sexual hanesan buat ida importante ho urgente hodi evita mosu vitima barak liu tan.

Importante tebes inclui educação sexual iha curriculum escolar, hahu hosi 3º Ano, hodi sira bele prepara an ba iha periodo ida puberidade. Educação sexual precisa tebes hodi antecipa, conhece no prevene actividade free sex e bele ses hosi impactos negativos seluk.

Hau concorda katak livro nebe ME atu publica tem que ser introduz cedo ba labarik sira, pois labarik sira tinan lima de’it mos sira começa husu ona, tanba sa ninia sexo la hanesan sira seluk nian. Inan-aman iha responsabilidade tomak tem que explica buat los ba nia oan sira hodi sira bele aprende buat nebe los nian ba sira, la’os subar. Iha escola mestri sira mos tenki explica tanba ne halo parte cienscia hodi labarik sira bele conhece cedo orgãos sira corpos nian hodi sira bele cuidado an ho diak.

Hanorin educação sexual labele limite de’it iha teoria sem halo abordagem be envolve alunos sira iha halo pergunta ho resposta. Fo liberdade tomak ba alunos sira halo pergunta no professores sira tem que responde pergunta sira nee ho maneira ida diak ho cientifica. Labele hanorin tanba formalidade de’it, iha nebe halo alunos sira moe atu hato’o sira nia curiosidade.

Estuda sobre sexos diferente ho estuda halo to’os ho natar. Por exemplo, aprende halo to’os ho natar, tenki aprende oin-sa mak kaer catana ho ai-suak hodi labele halo liman kanek no hamoos rai ho kaber, mas estuda sobre sexs la’os aprende halo actividade sexs nebe diak, mas aprende sa-ida mak sei acontece ou mosu hosi actividades sexs ne.

Iha realidade hatudu katak periodo puberidade, jovem barak halo buat ida hodi responde de’it sira nia curiosidade ou tuir de’it trend. Por exemplo, bele mosu iha sira nia hanoin katak, namoro la ho re’i malu ne la’os namoro. Tanba ne iha idade halo namoro sira la moe ona ba re’i malu, mas que la hatene sentido hosi re’i malu ne rasik. No bainhira sente katak re’i malu ne lori prazer ida, no sira hakarak hetan prazer ida boot liu tan hodi tama ba iha relasaun sexual nebe tuir lolos sira seidauk bele halo. Sira la consciente ba sentimento prazer ohin ne, sei hamosu problema foun, problema serio nebe estraga sira nia futuro rasik. Bainhira monu ona ba sala, la’os jovem de’it mak lori nia todan, maibe inan-aman mos sai moe. Tanba ne maka educação sexual importante tebes no bele começa halo discussão directa sobre saude reprodução. Tenki tama ho maneira nebe suave hodi alunos sira labele moe. Nune mos bele liu hosi halo seminario beibeik sobre sexos ho convida perito sira iha area sexual nian hodi explica detalhado liu tan. Por exemplo medico ho psicologo sira nebe hatene no conhece diak vida jovem sira nian.

Educação sexual ne bele integra iha material sira sobre biologia, religião ho orientação conselho nian. Maibe hetan bukae hosi escola de’it la to’o, precisa mos comunicação entre inan-aman mos precisa. Bele dehan jovem barak mak la barani conta ba inan-aman sobre ninia primeiro beijo (ciuman pertama) ba nia inan-aman. Bainhira ita husu hosi nebe hatene sobre amor (love), sex no dating, barak mak hatan hosi colegas. Bele dehan hostoria hosi colegas sai funan-funan no rebo-rebo no halo jovem bele hakat sala. Ema balu dehan feto oan sira sei virgem tanba antiquado (kolot). Tanba la iha conhecimento nebe diak halo sira entrega sira nia virgindade tanba de’it informação sala nebe sira hetan. Monu iha halo relação sexual fora de casamento bele hamosu gravides nebe la hakarak.

Ba Timor-Leste, hare hanesan la’os jovem sira de’it mak iha direito ba conhecimento sobre educação sexual ho vida moris jovens sira ohin loron nian. Antes de fo educação ba jovem sira, inan-aman mos precisa hetan educação sobre vida jovem sira nian, liliu hatene sa-ida mak sai trend iha jovem sira nia leet. Ho nune bele cria comunicação aberta entre inan-aman ho oan sira. Tanba la’os la impossivel sira la besik ba inan-aman ou dok hosi inan-aman nia controlo mak dala barak halo oan sira monu iha buat sira

A educação sexual temque ser liu hosi dalan diologo, la’os expositivo. Professor tem que cria ambiente ida iha nebe labarik ho adolescentes sira hato’o sira nia duvidas, receios, desejos. Professor sira la lika preocupa atu fo resposta ba buat hotu-hotu. Informação iha hotu ona e adolescentes hatene buat hirak nee. Sa ida maka sira la iha mak espaço ba dialogo.


)* Observador Assuntos Sociais

-) Email: martsadura@gmail.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.