VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100208

Komentariu ba Mari Alkatiri ninia dada lian iha TVTL

Husi* António Ramos Naikoli

Iha Mari Alkatiri ninia dadalia ka entrevista ho TVTL nia hato'o hanoin balun ke merece resposta. Hanesan koalia konaba Korupsaun ho KAK; koalia konaba sistema judicial; koalia konaba agrikultura no Peskas; edukasaun/saude; unidade planeamento estrategica no Sector defesa/seguransa. Mari Alkatiri ninia komentariu no opiniaun merece hetan apreciasaun kritika balun, tuir mai ne´e:

1. Mari Alkatiri koalia konaba Korupsaun

Fretilin uja korupsaun hanesa instrumentu política deit, “ba Mari Alkatiri sira ne´e Matan delek maka deskulpa no sira matan la a'at la deskulpa tamba matan naklosu ba osan…”. Atu kombate korupsaun laos uja hanesan instrumentu polítika. Tuir artigu ne´ebe maka hakerek nain hakerek konaba “Kombate Korupsaun: AMP hakarak kria sistema no OMP uja hanesan instrumentu polítika (in STL, 21/01/2010,paj.14)”. Tamba iha biban molok haksesuk malu no to´o hili Aderito de Jesús ba Presidente KAK, husi parte Fretilin, husi ninia lideres maximu Mari Alkatiri to´o ba sira hotu, uja korupsaun hanesan instrumentu política tamba ne´e maka lakohi halo KAK moris hodi estabelece sistema no fihir Aderito ba kaer KAK. Neduni Mari Alkatiri labele uja tan korupsaun hanesan instrumentu polítika. Se iha indisius ba korupasuan ka iha provas, husik ba KAK maka halo servisu hodi apura. Laos ona uja hanesan diskursu polítika hodi koresponde ba ajenda política partidaria.

2. Mari Alkatiri koalia konaba Sistema Judicial

Iha Mari Alkatiri ninia dada lia ho TVTL, nia mos koalia konaba la funciona Sistema Judicial iha Timor-Leste, liliu wainhira sempre liga Prokurador Jeral Republika (PJR), Dra. Ana Pessoa ho Fretilin. Tuir Mari Alkatiri, “Sistema justiça funciona wainhira poder politika suporta sistema justiça (idem)”. Hatutan Mari Alkatiri katak, “Presidente Republika ho Primeiru-Ministru maka hili Dra. Ana Pessoa ba sai nudar PGR”. Mari mos koalia konaba Kaus iha PJR, “tamba Dra. Ana Pessoa tama, OGE2009 exekuta hotu ona, falta meio, rekursus financeirus, materiais e humanos”.

Problema maka ne´e, poder politika suporta iha nivel administrativa no rekursus financeiru, maibe decisaun iha ajente judiciaria nia liman.

Se Dra. Ana Pessoa, nia tomada de posse ba sai nudar PJR iha loron, 27/03/2009. OGE2009 Presidente Republika foin promulga iha segunda semana fevereiru, katak liu fulan ida deit oinsa maka exekuta ona OGE2009 hotu iha fulan Marsu. Husi fulan Abril to´o Dezembru 2009 ne´e kala la exekuta ona OGE2009 tamba iha deit fulan Março osan gasta hotu ona. Argumentu Mari Alkatiri ninia ne´e «la racional». Tamba, exekusaun OGE2009, to´o tuku 5 loraik, loron 31.12.2009, PJR maka rengking husi kraik ho KAK (0%). Lojika maka ne´e, se Dra. Ana Pessoa tama osan iha PJR exekuta hotu ona, nusa maka to´o 31.12.2009, foin atu exekuta deit 60%?

Se Dra. Ana Pessoa dehan ninia experiencia nudar experiencia profisional iha area Ministeriu Publiku iha Mozambique, katak semana ida bele lori procesu atus ida ho resin ba Tribunal, besik ona tinan ida kaer mandato, signifika katak kasus besik rihun lima (5000) ne´ebe pendente ne´e kala bele hamenus ona ba rihun ida ka rua. Maibe tamba saida maka oras ne´e sei nafatin deit. Se PJR la kaer procesu maibe bele koordena servisu ho porkurador sira seluk, maibe problema maka ne´e Sra. Ana Pessoa ba buka koordena sirvisu didiak maibe buka fali oinsa maka bele monta aparelu Ministeriu Publika, klaru ke hanesan ne´e la lao.

3. Mari Alkatiri koalia konaba Ministeriu Agrikultura i Peskas (MAP)

Ida dada lia ho TVTL, Mari Alkatiri mos lansa kritika ba Ministeriu balun ne´ebe pratika sistema favorecimentu, tamba Journalista TVTL ne´ebe maka halo entrevista Paulino Quintas, hodi fila ba nia dehan “«ita bot husi Lautem», Ministru husi Lautem, só tau ema husi Lautem deit maka servisu iha ne´eba”. Intensaun Mari Alkatiri ninia ho ninia objektivu politika, ho dupla signifikau. Sorin ida, tamba Mari Alaktiri nudar Sekretariu Jeral Partidu Fretilin neduni buka atinji ba Sekretariu Jeral Partidu Demokratiku (PD). Husi sorin seluk, buka solidario ho ninia Camarada Estanislau da Silva ne´ebe nudar eis-Ministru Agrikultura no Peskas (MAP) iha I no II Governu Konstitucional track records saida maka halo hodi desenvolve sektor agrikultura.

Maibe fakta hatudu katak IV Governu Konstitucional iha duni kompromisu oinsa maka hasae produsaun agrikola, liu husi fahe tratores ba agrikultores sira, ho objektivu, hasae kapacidade produsaun no hamenus ba dependencia ai-han. MAP lidera husi Mariano Asanami Sabino, iha tinan rua (2) nia laran konsegue alkansa saida maka Estanislau da Silva iha tinan lima (5). Iha artigu ne´ebe maka hakerek konaba” «IV Governo Constitucional ou Aliança Maubere para o Progresso (AMP) (in STL, 09 i 10/12/2009, pajs.14)”». Ne´ebe hakerek hodi cita faktus,” Analisa ba faktus, tuir dados husi Ministeriu Agricultura no Peskas (MAP). Ita hare iha tendensia ba hasae produsaun ai-han,liliu fos. Hare iha tinan 2007, produz besik 60,420 toneladas fos no koa rai/natar besik ba 31,000 hektares; iha tinan 2009, produs besik ba 105,000 toneladas fos no total koa rai/natar besik ba 45,000 hektares (hare Bulitom OGE2010). Tendencia ba hasae produsaun agricola ne´e laos teki-teki mosu deit maibe koresponde ba politika estrategika governu ida ne´e nian, oinsa maka buka moderniza sektor agricultura, liu husi fahe tratores, koa rai/natar no kuda rai gratuita (idem)”. Ne´e laos tu-tur milagre monu husi lalehan deit, maibe koresponde ba Programa IV Governu Konstitucional no ninia pratika maka MAP implementa. Hare husi exekusaun OGE2009, MAP lidera husi Ministeriu ho exekuta to´o 98,1%.

4. Mari Alkatiri koalia konaba Edukasaun

Eis-PM no Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, hasae lian litik makas ba Ministeriu Edukasaun. Cita Mari Alkatiri koalia ba TVTL, ”Edukasaun lao ba iha nebe? Progama Kasu Alfabetizasaun ne´e programa hau nian”. Edukasaun la lao mos, ne´e koalia la los ka ladun los. Tamba: Se governu halao programa ne´ebe maka governu Mari Alkatiri hahu no seidauk konklui ne´e, hanoin diak, hatudu sentidu estadu, no laos partirazia edukasaun. La los ba governu AMP, wainhira ba kaer knar, buat ne´ebe maka Governu Mari Alkatiri nian ne´ebe diak la kontinua halao. Faktu Governu halao no konklui obra, tenke fó parabens ba rua hotu, ida hahu kuda programa no ida seluk konklui rasik. Se obra ne´e maka Governu AMP la konklui karik, Mari Alkatiri sei la koalia hodi rekonece katak: ne´e obra ka programa hau nian.

Ita mos buka rekonece katak sektor edukasaun Governu ne´e mos esforsu no iha ninia sucesu. Hare husi parte lisjislasaun, Governu ida ne´e mos konsegue aprova ona Lei base ba sistema edukasaun, hahu implemante ano lektivu foun ne´ebe koincide ho ano fiskal estadu nian. Buka oinsa maka resolve nafatin rejimes kareira ba profesores sira nian. Iha equipa avaliasaun ensinu superior ba Universidades/Institutus Ensinu Superior iha Timor-Leste hodi hetan akreditasaun, iha tinan rua (2008/09) konsegue halo rekonecimentu liu akreditasaun ba Universidaes/Institus balun. Kualker mudansa sei la agrada hotu, maibe buka rekonece katak iha mos sucesu ba sektor edukasaun, tamba estado buka hola decisaun ba responde ba necessidades basikas ninia povu sira nian.

5. Mari Alkatiri koalia konaba Saude

Iha dada lia TVTL ho Mari Alkatiri, dehan nune: ”Saude ne´e programa hotu mai husi Governu anterior, nutirsaun, saude materno/infantil, ne´e governu anterior”. Se mai duni husi Governu anterior, ne´e governu ida ne´e mos tenke rekonece. Forma rekonecimentu ne´e maka kontinua ba programas sira ne´ebe maka mai husi Governu anterior. Dehan fali Governu ida ne´e la halo netik buat ruma iha sekor Saude mos la los, se lider oposisaun ne´ebe maka dehan buat hotu diak dehan áat hotu deit. Programa ne´ebe maka hetan rekonecimentu, iha Asia Pacifiku, programa SISCA. Ida ne´e mos la rekonece demais, dala ruma Mari Alkatiri maka matan delek la hatene fó rekonecimentu ba sucesu governu ida ne´e nian iha sektor saude. Programa SISCA ninia sucesu, oinsa maka hakbesik ba ita nia emar atendimentu ba saude iha komunidades sira hotu, iha Sukus no Aldeias. Klaru ke programa no modelu foun ne´ebe deit foin atu aplika sempre hasoru obstakulus oi-oin. Laos dehan fali katak la halo los buat ida deit.

6. Mari Alkatiri koalia konaba Unidade Planeamento Estrategika (UPE)

Mari Alkatiri mos koalia konaba Unidade Planeamento Estrategica (UPE). Ba Mari Alkatiri, ”ne´e laos ema ida deit maka halo no halao, tenke envolve ema hotu”.

Mari Alkatiri no sira ne´ebe maka litik ka kritika ba UPE dehan PM Kay Rala Xanana Gusmão mesak deit maka halo, ne´e la los no falta informasaun. Unidade Planeamento Estragica (UPE), ne´e envolve Miniserius no Departementus hotu-hotu. Hahu ninia procesus ne´e, Ministerius, Departementus no orgauns autonoma hotu-hotu, hatou ninia planus no estrategia ba tinan rua nulu (20 anos). Hatudu katak UPE envolve ema hotu, emar sira ne´ebe maka elabora planus no estrategias ba kada Ministerius ida-idak, sira ne´ebe konece dossiers ba kada ministerius. Se prazu fulan tolu (3) atu finaliza. La los tamba la hatene ka finji la hatene katak UPE PM Kay Rala Xanana Gusmão mesak deit maka halo no halao. Ne´e servisu equipa, se mak iha acesu ba servisu ne´e maka bele hatene.

7. Mari Alkatiri koalia konaba Seguransa no estabilidade

Iha Natal ho Tinan foun 2009/2010, Mari Alkatiri haruka Sms desejo katak, ”tinan 2010 ba 2020 ne´e sai nudar, «decada de paz, estabilidade e desenvolvimento»”.
.
Mari Alkatiri mos ho ironia dehan katak, ”dehan paz, ema bele lao iha Dili laran, maibe agora mosu fali grupus Ninja… sst”. Mari Alkatiri atu desvaloriza reforma iha sektor defesa no segurança ne´ebe maka IV Governu Konstitucional konsegue implementa iha tinan rua nia laran. Liliu oinsa maka devolve kredibilidade ba sektores defesa no segurança, despartidariza instituisaun rua ne´e husi influencia politika partidaria no hasae sira ninia kbiit profisionalismo hodi garante ba seguransa nasional no hatan ba ameasa ba estabilidade no defesa nasional.

Atu iha desenvolvimentu no progresu, dala uluk buka iha uluk maka estabilidade no paz. Tamba ida ne´e maka iha tinan 2008 IV Governu Konstitucional ninia tp perioridade maka kestaun seguransa no estabilidade, oinsa maka resolve problemas sira ne´ebe maka sai hanesan lia nia abut ba paz no estabilidade. Hodi fo atensaun ba resolve problemas emerjencias hanesan Peticionarios, IDP´s, grupus rebeldes no problema sira ne´ebe maka sai hanesan potencia ba doko estabilidade.

Iha tinan rua nia laran IV Governu Konstitucional konsegue alkansa ba reforma iha sektores defesa no seguransa, ema hotu no mundo mos rekonece ba sucesu iha sektor ida ne´e. Tuir sra. Ameera Haq, ESRG ONU foun mos hatou ninia rekonecimentu ba exitu ida ne´e. Tuir sra.Ameera Haq,” ONU louva PM Xanana,tamba ninia sucesso iha reforma iha Sektores Seguransa(ça) no Defesa (JND,12/01, pajs.1 i 14)”. Se Mari Alkatiri nudar lider oposisaun maka la rekonece exit governu nian ne´e normal, ne´e maka papel oposisaun nian duni.

Maibe interesante maka ne´e, Mari Alkatiri atu dada ba mai fali, kasus Ninja ne´ebe foin akontece iha Distritus Bobonaro no Maliana no incidente iha Delta Nova (28.12.2009) hodi desacredita instituisaun estadu nian ne´ebe halao sira nia knar ho diak. Tamba deit movimentu Ninja iha distritus Bobonaro no Kovalima, ne´e estadu liu husi PNTL halo operasaun ba neutraliza Ninja no kaptura autores sira. Ninja fakta, tuir deklarasaun husi Partido Demokratiku PD) katak: ”fakta iha distritus Bobonaro no Kovalima iha ema nain tolu (feto 2 no mane 1 mate), populasaun tauk duni no PNTl kaptura duni autores sira(in STL,05/02/2010)”. Ho incidente Delta Nova, ne´ebe Mari Alkatiri la temi iha ninia entrevista ba TVTL maibe ida ne´e mos maka partidariu husi Mari Alkatiri nian maka lança duras kritikas ba profisionalismo PNTL nian. Kestaun ba Mari Alkatiri maka ne´e: tamba saida maka to´o oras ne´e Prokuradur Jeral Republika (PJR) seidauk emiti ka hasai mandatu kaptura ba autor krimis iha incidente Delta Nova (28.12.2009). Tamba saida maka Mari Alkatiri la rekonece susesu iha Sektor Seguransa ho Defesa tamba deit Incidente Delta Nova (28.12.2009) no Ninja iha distritus Bobonaro ho Kovalima?! CP-RDTL/Bua Malus--- Ninja 2010?

*Editor Forum Haksesuk no artigu ne’e hatun iha STL edisaun (08/02/2010.paj.14)!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.