VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100210

III Parte: Institusionalizasaun Sistema no Prosesu Planeamentu Nasional

Hosi: A. S. Barreto*

4. Lei konaba Planu no Jestaun Planeamentu

Karik ita hotu konkorda ho dalan temi iha leten importante mos atu tau iha enkuadramentu legal hanesan lei kona ba jestaun planeamentu nasional. Ita iha ona lei kona ba jestaun orsamentu maibe seiduk iha lei ida kona ba planu no jestaun ba planeamentu nasional. Lei ne’e tenki aprova hosi parlamentu nasional no promulga hosi presidente da repúblika. Lei ne’e maka sai hanesan baze ka matadalan legal ba sistema no prosesu planeamentu nasional. Dalan ida ne’e importante tebes para prevene eme ida ka grupu ki’ik ka partidu politíku ida ne’ebe tenta atu politiza no halo sistema no prosesu planeamento nasional tuir sira nian hakarak no gostu deit.

Atu nune’e governu bele troka hosi partidu politíku ida ba partidu politíku seluk, hosi periode tinan lima ida ba prioridade tinan lima seluk maibe sistema planeamentu tur metin ona iha fatin, funsiona nafatin iha kontekstu no parameter visaun 2020. Karik presija duni iha mudansa ka reforma ruma hosi rejime ida, mudansa ne’e minor deit maibe labele sobu sistema hotu-hotu, atu nun’ee Ita bele iha nafatin rekursu no enerjia ne’ebé forte para halo prosesu dezenvolvimentu nasional ba oin ho orientasaun ne’ebé klaru, la’o ho regularidade, estruturadu, sistematíku, integradu, solídu, iha kontinuasaun, sustentavel, efikas no efisiente. Ho deit dalan ida hanesan ne’e maka bele iha gambaran klaru oinsa Timor-Leste nia situasaun no kondisaun iha tinan 2020 oin mai.

5. Ajensia Planeamentu Nasional

Esperensia nasaun barak hanesan Indonesia, Malazia, Korea, Japaun, nomos dok liu tan hanesan Irlandia hatudu katak sira nia dezenvolvimentu sosio-ekonomíku la’o diak no hetan progresu bo’ot tamba iha ajensia planeamentu prinsipal ida ne’ebé sai hanesan motor ka lokomotiv ba koordenasaun no lidera prosesu dezenvolvimentu sosio-ekonoma. Karik ita tenki apreende, adopta no aplika esperensia diak ne’e iha kontekstu Timor- Leste nia prosesu dezenvolvimentu ohin loron.

Tamba saida maka Timor- Leste presija ajensia ida ne’e? Iha faktor barak ne’ebé sai hanesan razoens ba Timor-Leste atu kria ajensia planeamentu ne’e. Primeiru, Timor-Leste nasaun foun. Seidauk hatur iha fatin sistema planeamentu ida ne’ebé klaru para bele orienta prosesu planeamentu la’o ho diak. Institusionalmente to’o ohin loron Ita seidauk hatene ministériu ida ne’ebé maka responsibilija lo-los ba asuntu planeamentu hahu’u hosi formulasaun planu dezenvolvimentu nasional, halo kooordenasaun no kontrolu liu hosi monitorizasaun no avaliasaun, sinkroniza no harmoniza implementasaun planu hirak ne’ebé existe. Ita nia prosesu planeamentu bele dehan sei fragmentadu, koordenasaun la’o la dun diak. Segundu, ministériu sira iha limitasaun barak em termus kapasidade institusional no rekursu umanu. Esperensia hatudu katak Ita barak seidauk hatene lo-los saida maka planu. Buat ne’ebé maka dala barak mosu hanesan fali aprezenta wishing list no shopping list ne’ebé naruk ho implikasaun ba orsamentu ne’ebé bo’ot tebes maibe la konsege ezekuta hotu. Karik ida ne’e sai hanesan fator ida ne’ebé iha potensia maka’as hodi hamosu no haburas korupsaun, kolusaun no nepotizme ne’ebé sai preokupasaun ema hotu iha Timor-Leste ohin loron. Terseiru, hahu’u hosi ukun rasik a’an governu ho doadores sira selu konsultor barak hodi prepara dokumentus hanesan relatoriu, survey, assessment to’o rihun ba rihun maibe la iha ajensia governu ida maka responsibilija atu rekoilla no tau hamutuk dokumentus hirak ne’e. Dokumentus hirak ne’e naklelar iha fatin barak, karik doadores sira maka rai iha sira nia fatin. Kuartu, dokumentus hirak ne’e maioria hakerek ho lingua Inglês no Portugues halo ema baruk atu lé tamba la kompriende. Pior liu tan dadus iha ralatóriu hirak ne’e dalaruma hamosu interpretasaun oi-oin no halo konfuzaun deit. Kintu, iha tendensia Ita selu be-beik konsultor ka asesor sira tinan ba tinan para prepara dokumentus foun maibe karik nia kontekstu no kontiudu hanesan deit ho dokumentus hirak ne’ebé existe tiha iha ona. Tamba ne’e Ita presija duni ajensia planeamentu ida para tau matan ba buat hirak ne’e.

Ba Timor–Leste, ajensia ne’e la’os buat foun. Timor-Leste familiar tiha ona tantu iha tempu Portugues, okupasaun Indonezia, no UNTAET. Habadak deit , iha tempu UNTAET Ita iha Comissão de Planeamento Nasional (CPN) ka National Planning Commision (NPC) ne’ebé prepara Timor-Leste nia Relatóriu Estadu ba Nasaun nian no Planu Dezenvolvimentu Nasional (PDN1). Bainhira Timor-Leste restaura nia ukun rasik a’an CPN ne’e dessolve tiha. Maibe dokumentu PDN1 rasik rekomenda katak nesesariu duni ba Timor-Leste atu kria instituisaun governu nian ida nundar ajensia planeamentu nasional atu responsabiija tau matan ba funsionamentu sistema planeamentu ba dezenvolvimentu nasional liu-liu ba monitorizasaun no avaliasaun (there is, however, a need for agoverment body with responsibilityfor overseeing national development planning functions, particulary monitoring and evaluation).

Governu anterior kria Dirasaun Nasional ba Planeamentu no Koordenasaun Asistensia Eksterna (NDPEAC) iha Ministéiru ba Plano no Finansas nia okos ne’ebé halo funsaun planeamentu nian. Maibe na realidade funsaun plaenamentu la’o la dun diak. Iha fulan Agosto de 2003 governu Malazia, liu hosi nia ajensia Economic Planning Unit ( EPU ) propoin ba governu Timor–Leste atu estabelese ajensia ida ho naran Economic Planning and Implementation Coordination Unit (EPICU). Infelizmente governu Timor-Leste la fó importansia no la halo follow up ba proposta ida ne’e. Tamba laiha ajensia ne’e maka ikus mai laiha monitorizasaun, avaliasaun, laiha revijaun nomos ajustamento ba NDP1 bainhira liu tiha tinan ida implementasaun NDP1 tuir rekomendasaun hosi NDP1 ne’e rasik.

Haree ba situasaun Timor-Leste ohin loron ne’e imperativu ba Governu IV Konstituisional atu kria fila fali ajensia ida ne’e. Relatório Estado de Nação2 mos rekomenda atu estabelese fali ajensia ne’e no tenki koloka iha strutura Primeiro Ministro nia gabinete, iha profile no kompetensia atu bele influensa politíka ba dezenvolvimento nasional. Jeralmente funsaun ajensia planeamentu nasional maka halo politika planeamentu, koordenasaun, monitorizasaun, avaliasaun, sinkronizadsaun no harmonizasaun ba implementasaun tantu planu seitorial, ministerial, programa, projeto no atividade ba dezenvolvimento nasional iha parameter ka ekuadramentu PDN2 nia laran (karik PDN2 ne’e iha). Espesifikamente, ajensia planeamentu sai hanesan sentru think thank, halo peskiza, analiza, kolabora ho Ministériu Ekonomia no Diresaun Nasional Estatistika halo harmonizasaun ba dadus hirak ne’ebé iha, halo projesaun ba futuru konaba dezenvolvimentu seitor sosio ekonomia. Nune’e mos oferese pareser ba governu, atu nune ‘e governu bele foti dezisaun no halo intervensaun apropriadu hodi resolve karik mosu problema sira iha seitor hirak ne’ebe afeta povo nia moris.

Ajensia planeamentu nasional mos regularmente fó briefing no aprezenta ba Primeiro Ministro retratu ne’ebé kompletu konaba prosesu ka lalaok dezenvolvimentu, progresu, dizafiu, no obstaklu ka bareiras atu nune’e Premeiro Ministro bele foti dezisaun apropriadu no halo intervensaun para bele rezolve dezafiu no obstaklu hirak ne’e. Vantajem bo’ot seluk no importante tebes ba futuru maka ajensia ne’e bele sai sentru hodi halibur Timor-Oan matenek nain sira hosi disiplina relevantes ba governu nia nesesidade, kapasita sira atu bele halo survey, peskiza hakerek relatoriu, perpara Timor-Leste nia Relatoriu de Estadu da Nasaun, Planu Estratéjiku no Dezenvolvimentu Nasional, no fo asessoria ba governu, atu nune’e iha longu prazu Timor-Leste bele reduz ona dependensia ba assesor internasional sira ne’ebé governu selu ho salariu bo’ot tebes.

Konkluzaun no Lia Menon Ruma

Ita hotu hatene katak Timor-Leste sei iha faze inisiu; faze tranzisaun hosi post konflitu ba dezenvolvimento nasional, kapasidade instituisional hotu sei frazil no fraku hare hosi aspetu planeamentu to’o ezekusaun orsamentu. Ita nia sisitema planeamentu nasional ladauk solídu, koordenasaun nebe fraku tebes, fragmentadu, pedasuk-pedasuk, no foka liu ba kurtu praju. Maske Ita gasta osan barak, lakon hanoin, lakon tempu no enerjia barak maibe nia rejultadu mos sai pedasuk-pedasuk, la iha ligasaun entre buat hirak ne’ebe la’o iha tinan hirak kotuk ho tempu prezente no oinsa atu la’o ba oin (futuru).

Opsaun ida deit Timor-Leste persija iha dalan inan ba dezenvolvimento (development path) ne’ebé klaru, estruturadu, interligadu, koerensia, sustentavel hodi lori ita to’o iha tinan 2020. Institusionalizasaun ba sistema no prosesu planeamentu nasional liu hosi ka’er metin no konsistente ba Vizaun 2020, kriasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional hosi governu ida ba governu seluk, hosi periodu tinan lima ida ba periodu tinan lima oin mai para bele hatutan malu, iha prioridade seitorial ne’ebe klaru, planu forsa traballu para haree ba rekursu umanu nian, no ajensia ba planeamentu nasional ida para bele koordena no lidera prosesu implementasaun planu hirak temi iha leten.

Se lae Ita ida-idak halo planu maibe la’os planu, karik hanesan wishing list deit, hanoin deit oinsa bele hetan lalais osan, kria deit lista das kompras (shooping list) hodi hola sasan oi-oin, maibe la iha valor osan nian (value for money) ba povo nia moris. Situasaun ida hanesan ne’e maka loke marjin ne’ebé bo’ot hodi hamosu no haburas korupsaun iha rai ida ne’e. Se Ita la hadia ida ne’e lalais, mezmu Ita argumenta katak krensimentu ekonomia sa’e a’as, maibe la distribui ho hanesan ba povu tomak. Ikus mai bele hamosu lakuna/gap ne’ebé bo’ot no klean entre ema grupu ki’ik-oan ida ne’ebé akumula osan barak no goza paun dezenvolvimentu iha sorin ida, no iha sorin seluk, hosik povu ne’ebé maioria ain tanan no ai leba sira moris susar no mukit ba bebeik. Ida ne’e hatudu momos katak Ita trai no sakrifika povu nia fiar ne’ebe fó mai Ita no manipula ba ita nia interese privadu, interese grupu no partidu politíku deit. Povu ain tanan no aileba sira maka sai terus nafatin, ukun rasik a’an ida ne’e ni-nia objektivu no valor sei sai mihis no karik sei lakon.

Hanesan temin iha dokumentu PDN1 katak instituisionalizasaun ba sistema, kultura, no prosesu planeamentu importante tebes atu bele fó kbi’it ba lideransa nasaun nian ho responsabilidade stratéjiku no garante kontinuaidade liu hosi monitorizasaun no avaliasaun, oferese feedback konaba dezempenhu aktual, no oferese analize ne’ebé realistíku konaba saida maka nasaun ne’e atu infrenta iha tinan hirak oin mai. Prosesu planeamentu ida ne’e mos permiti atu halo adaptasaun ho planu ne’ebe ezisti, metas, objektivu no estratejia (an institusional planning process will empower the nation’s leaders with responsability for strategic planning. The process it self must ensure continuity of monitoring and evaluation, provide timely feedback on actual performance, and provide realistic analysis on what the nation faces in the coming years. This planning process also will permit adaptation of the existing plan, its goals, objectives and strategies).

Ita nia esforsu liu hosi dalan ida hanesan ne’e maka karik bele konsege reduz no halakon povu ain tanan no ai leba sira nia susar no mukit no lori sira hakbesik ba sira nia mehi ne’ebé kontempla tiha ona iha Vizaun 2020: saude diak, paz no dame, igualdiade la’os feto ho mane deit maibe mos entre kiak no riku no prosperidade ba ema hotu (the ultimate aim is to nurture the nation’s vision, bringing the nation and its people consistently closer to their aspirations for health, peace, equality, and prosperity). Bainhira povu moris diak hatudu katak Ita fó duni valor no dignidade ne’ebé bo’ot ba ukun rasik a’an ida ne’e.

Hanesan esperansa ne’ebé espresa hosi Ita nia eis Presidente da Repúblika no ohin loron hanesan Primeiru Ministru Sua Excelência Kay Rala Xanana Gusmão katak bainhira Ita to’o iha tinan 2020, Ita haree fali mai kotuk ho orguillu dalan dezenvolvimentu nian ne’ebé Ita tuir iha ukun rasik a’an nia laran (In the year 2020, I hope that we will look back with pride on the development path we followed from our independence). Semoga.

*A. S. Barreto, hela iha Dili.

****FIM****

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.