VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100209

Parte II: Institusionalizasaun Sistema no Processu Planeamentu Nasional

Hosi: A. S. Barreto*

2. Relatório Estado de Nação (REN) 2008 no Segundu Planu Dezenvolvimentu Nasional: Quo Vadis?

Tuir Konstituisaun RDTL artigu 115 hateten katak Governu maka responsibiliza ba preparasaun Planu no Orsamentu, no ezekuta bainhira aprova ona hosi Parlementu Nasional. Nune’e mos foti aksaun ruma no nesesaria duni atu organiza no promove dezenvolvimentu social no ekonomia para bele responde ba nesesidades Povu timor-Leste. Purtantu Konstituisaun temin Planu no Orsamentu, la’os Orsamentu no Planu. Planu tenki iha uluk maka orsamentu tuir. Planu ne’e normalmente refere ba Planu Dezenvolvimentu Nasional (PDN) ka naran seluk ba planu ida ne’e hanesan temin tiha iha leten hanesan Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu (PEDN) ka Strategic Development Plan (SDP). Terlepas hosi naran hirak ne’e, planu ne’e tenki apropriadu, dilijensia, no realistíku, katak bele implementa duni haree hosi kapasidade ema no orsamentu ne’ebé iha, atu nune’e bele responde ba prioridade social, ekonomia, no dezenvolvimentu umanu Timor-Leste nian. La’os orsamentu maka komanda fali planu. Hanesan temin iha dokumentu PDN1 katak the planning process should not be budget-driven nor subordinated to international financial mandates. Instead, it should address the social, economic, and human development priorities of East Timor and, with appropriate, diligence, consider what can be realistically accomplished given budget constraint.

Pergunta tuir mai maka ne’e: oinsa Ita prepara Planu ne’e? Bazeia ba prosesu normal ne’ebé Ita esperensia tiha ona iha tinan 2002 liuba, pasu primeira maka prepara uluk Relatóriu Estado Nasaun nian (REN) ka State of the Nation Report, no tuir mai kontinua kedas ho preparasaun no formulasaun ba PDN2 ka PEDN. Iha fulan Janeiru 2008 Governu kria Commissão Nacional de Pesquisa e Desenvolvimento (CNPD) iha Ministério da Economia e Desenvolvimento (MED) nia okos ho mandatu atu prepara REN. REN ne’e maka sai hanesan baze de dadus ba formulasaun PDN2/PEDN/SDP. Governu gasta tiha osan barak hodi selu konsultor ka asesor ho salariu bo’ot para prapara no kompilla dadus hodi tau iha REN ne’e. Maibe to’o ohin loron Ita la haree no la rona ema temin REN ne’e. Iha dokumentus programa hosi governu no doadores kuaze la temin REN. Ita la hatene REN nia paradeiru iha nebe. Tuir lo-los bainhira REN ne’e hotu kontinua kedas ho formulasaun PDN2/PEDN ne’e. Ita la hatene karik governu sei hakarak kria PDN2/PEDN. Karik agora maka Governu foin formula PDN2/PEDN ka SDP, entaun REN ne’e la validu ka la relevante tamba informasaun hirak iha REN ne’e la aktualizadu ka update ona. Karik ida ne’e maka akontese duni signifika Ita lakon saugati deit Ita nia tempu, enerjia, gasta osan barak ba REN ne’e maibe nia rezultadu la iha valor ida.

3. Tanba sa Timor-Leste presiza PDN2/PEDN?

Situasaun iha Timor-Leste hatudu buat rua ne’ebé kontrariu ba malu. Iha sorin ida Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé riku ba nia rekursu naturais li-liu minarai. Hosi deit minarai bele fornese orsamentu sufisiente ba Estadu ka Governu para bele hala’o dezenvolvimentu ba rai ida ne’e. Ohin loron osan la’os ona problema bo’ot kompara ho tinan hirak iha kotuk ba. Tuir relatóriu trimestral hosi Autoridade Bankária Pagamentu (ABP) fó sai katak to’o fulan Juñu tinan kotuk Fundu Petroleu hamutuk kuaze 5 billoens. Montante ida ne’e sei aumenta ba bebeik ka fulan iha future. Aleim hosi minarai, Governu mos sei hetan tan apoiu orsamentu hosi doadores sira liu hosi sira nia projektu fizika, asistensia teknika, no programa dezenvolvimentu kapasidade.

Iha sorin seluk hatudu mos katak Timor-Leste nasaun ida ne’ebé joven, seri frajil, iha limitasaun bo’ot tebes ba kapasidade institusional no rekursus umanu para halo planu no ezekuta orsamentu/gasta osan estadu. Hosi aspetu seguransa no dezenvolvimentu, Timor-Leste infrenta hela riskus no ameasa ba koezaun sosial no nasional. Tuir Human Development Index demonstra Timor-Leste okupa numeru 141 hosi total 179 paizes iha mundu rai klaran. Ema Timor-Leste nia espektasaun moris to’o deit 55-60. Embora tuir index ne’e Timor-Leste klasifikadu iha nivel mediu, maibe kondisaun moris povu nian iha seitor saude, edukasaun, no ekonomia ladauk iha mudansa ne’ebé signifikadu tebes. To’o ohin loron Timor-Leste mos sei klasifikadu hanesan rai ida ne’ebé kiak ho ninia populasaun serka de 40% ka liu tan maka sei moris ho dollar ida loron ida. Dizempregu deit provolta de 15.000 kada tinan, maioria joven sira ne’ebé bele hamosu komportamentus anti-sosial, bele disturbu ordem públika. Krensimentu populasaun 3% kada tinan ne’ebé konsidera hanesan a’as tebes. Em termus mal nutrisaun, entre paizes sira iha rejiaun Azia Pasífiku, mal nutrisaun Timor-Leste to’o 40%. Povu Timor-Leste maioria iha area rurais sei dauk hetan asesu diak ba be mos, eletrisidade, televizaun, nsst. Timor-Leste mos adere ona hodi implementa Objetivu Dezenvolvimentu Milleniu (Millenium Development Goals) ka MDGs. Maibe realidade hatudu katak Timor-Leste iha mos difikuldades no limitasaun barak atu hetan progresu ba MDGs kompara ho nasaun hirak iha rejiaun Azia Pasifíku.

Problema hirak temin iha leten ne’e kompleksu tebes. Oinsa no liu hosi dalan saida maka estadu bele rezolve problemas hirak ne’e? Hanesan temin tiha ona katak estadu Timor-Leste infrenta hela dizafius no limitasoens barak para bele resolve problema hirak ne’e dala ida deit iha tempu badak nia laran. Ita nia dalan inan ka dalan prinsipal maka Vizaun 2020 no Planu ba Dezenvolvimentu Nasional. Hosi dalan inan ida ne’e maka Ita sei elabora estratejía no aprosimasaun apropriadu hodi transforma vizaun ne’e ba realidade. Tamba ne’e estadu liu hosi governu hirak ne’ebé ka’er ukun tenki prepara sira nia planu estratéjiku mediu praju ida. Planu ne’e maka sei hatudu prioridade sa deit maka governu hirak ne’e sei halo iha tinan lima nia laran durante sira ka’er ukun. Liu hosi prioridade ida ne’e maka sei determina montante orsamentu kada tinan hodi implementa prioridade iha planu nia laran. Planu mediu praju hosi governu ida ba governu seluk maka sei sai hanesan strutura no dalan ka eskada ba to’o iha Vizaun 2020.

4. Sa ida maka Planu Dezenvolvimentu Nasional (PDN)

Planu ba Dezenvolvimentu Nasional (PDN) ka Planu sai hanesan desizaun no referensia ba Ita nia aktuasaun konaba saida maka atu halo, tansa, no oinsa. Planu tenki bazeia ba konsensu ida mai hosi parseiru sira ne’ebé kontribui ba planu nia implementasaun. Planu sai hanesan indikasaun, enkuadramentu ne’ebé moris no fleksibel atu nune’e bele halo ajustamentu bainhira iha buat ruma foun mosu durante implementasaun nia laran. Inklui iha planu nia laran la’os deit dirasaun politíka, maibe mos estratéjia, aksaun, indikador ba implementasaun, monitorizasaun, avaliasaun, no enkuadramentu finansiamentu nian.

Gharajedaghi ho Ackoff hamosu konseitu planeamentu ida ne’ebé ideal ho naran interactive planning kobre prinsipiu tolu (3) hanesan partisipativa, kontinuasaun, no holistíku. Primeiru, prinsipiu partisipativa hateten katak povu ne’ebé maka atu hetan benefisiu hosi planeamentu ne’e tenki involve ka partisipa iha prosesu planeamentu nia laran. Ida ne’e signifika katak povu menikmati benefisiu hirak ne’e la’os tamba rezultadu hosi planeamentu ne’e deit maibe tamba partisipasaun povu iha prosesu planeamentu ne’e rasik. Segundu, prinsipiu kontinuasaun, katak planeamentu la’os la’o kotu-kotu, pedasuk-pedasuk no la iha ligasaun hosi faze hirak ne’ebé iha, maibe tenki iha kontinuasaun no interligadu hosi faze ida ba faze tuir mai, hosi periodu ida ba periodu tuir mai, atu nune’e bele asegura no garante prosesu rekonstrusaun, transformasaun, mudansas, no progressu ne’ebé la’o ho regularidade no ba oin nafatin. Ne’e duni labele halo planeamentu hakiduk fali ba kotuk (relapse). Tamba ne’e presiza iha kontrolu no avaliasaun ne’ebé diak ba prosesu implementasaun no halo koresaun, hadia no halo ajustamentu bainhira nesesariu durante implementasaun nia laran. Prosesu ida ne’e importante atu nune’e planu tuir mai bele kontinua hatutan hadia no implementa diak liu tan. Terseritu, prinsipiu holistíku, katak planeamentu la’os deit haree hosi aspetu sorin ida deit ka pedasuk-pedasuk, maibe tenki haree hosi aspetu hotu-hotu iha konseitu ne’ebé interligadu no integradu. Signifika katak prioridade hirak ne’ebé difini bele truka ba-truka mai maibe tenki iha ligasaun no kontinuasaun ba malu hosi tinan ida ba tinan seluk, tinan 3 to’o tinan 5 nia laran. Ho dalan ida hanesan ne’e Ita bele iha retratu ida kompleta konaba dezenvolvimentu ne’ebé Ita konsege halo nomos la konsege halo iha tinan 5 nia laran. Prosesu ida ne’e la’o nafatin hosi tinan 5 ida ma tinan 5 seluk iha parameter no enkuadramentu Vizaun 2020 nia laran.

Ba Timor-Leste PDN serve hanesan: Primeiru, liña orientador ba nasaun ba periodu tinan 5 iha kontekstu no perspektiva tinan 20 nia laran (Vizaun 2020), atu lori nasaun avansa ba oin ekonomika, social, no politikamente hakbesik ba Vizaun 2020. Segundu, nudar dokumentu moris ida ne’ebé sai hanesan pontu de partida no atu responde ba pergunta sa ida no oin sa Ita bele haree Timor-Leste iha tinan 5 nia laran. Terseiru, sai hanesan enkuadramentu filozofia ne’ebé orienta lideransa nasaun nian esforsu atu atinji vizaun konaba hadia moris povu iha future. Kuartu, planu hatudu pontu da konkordansia, ne’ebé karik jere ka maneja ho diak bele fasilita no hametin unidade nasional, haburas partisipasaun no kooperasaun ema ida-idak ba benefisiu kolektivu ka mutual benefit. Kintu, planu ba future hanesan prosesu ida ne’ebé kontinua (on going process), deskreve konaba makanizmu atu garante katak Ita nia objektivu nafatin apropriadu, no implementa ho efektivu liu hosi programe ne’ebé koerente. Mekanizmu hirak ne’e bele uza ba halo monitorizasaun no avaliasaun efektividade no progressu implementasaun planu nian, garante boa governasaun liu hosi transparansia no akuntabilidade. Sestu, planu tenki bazeia prioridade dezenvolvimentu umanu, social, no ekonomia ne’ebé sustentavel ba povu Timor-Leste. Setímu, planu mediu praju mos bele ajuda doadores sira halo projeksaun ba sira nia apoiu durante tinan lima nia laran. Tamba dala barak Ita rona doadores sira mos defisil atu aloka sira nia orsamentu atu apoiu Ita se sira la hatene Ita nia planu saida deit ba tinan 3 to’o tinan 5 oin mai.

Iha buat importante hat konaba kestaun PDN ne’ebé karik tenki hadia, li-liu liga ba preparasaun PDN2. Primeiru, naran ka konseitu ba PDN ne’e rasik. Ita haree komesa mosu naran ka konseitu foun ne’ebé diferenti no halo ema konfuzaun, maibe nia kontiudu no sentidu hanesan deit. Contoh, hanesan PDN, PEDN, ka SDP ka seluk tan. Nusa maka Ita la tau naran ne’e simples deit tuir nafatin PDN(2). Segundu, konsiderasaun ba PDN1. PDN1 ne’e sai hanesan pasu importante ida ba Timor-Leste nia istoria tamba reflete povu nia hanoin no esperansa konaba sira nia futuru nasaun doben bazeia ba valor demokrasia no determinasaun ukun rasik a’an. Planu ne’e liu hosi prosesu partisipasaun ne’ebé luan no klean tebes, involve ema barak iha seitor ekonomia atu identifika problema ne’ebé sira infrenta, no fó solusaun ba problema hirak ne’e. (The Plan is a watershed event in the history and development of the world’s newest nation. It is the first time that the people of East Timor have voiced their views about the future of their nation, based on democratic ideals and slf-determination. The Plan has been a participative process, involving constituents in every sector of the economy to identify the problems they faced and to suggest solutions to those problems). Lia fuan badak bele dehan katak PDN1 ne’e povu Timor-Leste nian tamba povu rasik maka prepara no reflete sira nia valor, nesesidades, ideias, aspirasoens, mo prioridades (The People of East Timor prepared the National Development Plan. It belongs to them and reflects their values, needs, ideas, aspirations, and priorities). Tuir lo-los Ita tenki konsidera sai hanesan matadalan no referensia nafatin ba kualker planu li-liu planu sira tuir mai. Kontiudu PDN sei relevante hela, buat ne’ebé maka ohin loron Ita koalia sei hanesan hela buat hirak ne’ebé deskreve iha PDN1. Infelizmente Ita haree dokumentu PDN1 sai hanesan dokumentu mate ida, ema kuaze haluha tiha. Terseiru, kestaun ligasaun entre PDN1 no PDN2. Importante atu tenki iha ligasaun no kontinuasaun hosi PDN1 ba PDN2, liu hosi revizaun no avaliasaun ba PDN1 ne’e rasik pare bele hatene lolos progressu ne’ebé atiniji ona, no dizafiu, obstaklu hirak ne’ebé Ita infrenta durante implementasaun PDN1. Nune’e maka Ita bele hatene dirasaun estratéjiku jeral sei valídu no karik iha mudansa ruma ne’ebé tenki halo (This is East Timor’s first Plan……., it is important that is revised at certain times to see if the overall strategic direction remains valid or if changes should be made). Rezultadu hosi avaliasaun ne’e maka sei sai hanesan starting point ba formulasaun PDN ba timan lima oin mai. Infelizmente Ita la halo avaliasaun no revizaun durante implementasaun PDN1. Ita mos la hatene oinsa halo ligasaun entre PDN1 no PDN tuir mai. Kuartu, importante tebes katak prosesu formulasaun PDN tuir mai tenki involve partisipasaun no konsulta hosi komponentes relevantes hot-hotu hodi atu sira bele fó sira nia hanoin konaba prioridade ba nesesidades, li-liu oinsa atu alkansa no realize bem estar povu nian. Ida ne’e maka tuir prinsipiu partisipativa hanesan Gharajedaghi no Ackoff sujere iha leten. PDN1 rasik rekomenda katak prosesu planeamentu tenki liu hosi prosesu top-down no button-up, la’os desizaun ne’ebé unilateralmente mai hosi grupu Ministru ki’ik oan ida (the planning process must be participative, not unilateral decision – making by a small cadre of Ministers).

Tamba ne’e importante atu fó duni ba povu no stakeholders sira oportunidade atu involve kedas hosi konsulta iha faze formulasaun, to’o monitorizasaun no avaliasaun iha parte implementasaun. Iha aspetu tolu ne’ebé importante konaba partisipasaun povu nian iha prosesu planeamentu nasional. Primeiru, maski povu sira seidauk matenek los, maibe sira nia laran nakloke no hatene ona sai ida maka sira hakarak Governu ida atu halo para bele hadia sira nia moris ohin loron no future. Se Ita la fó oportunidade atu partisipa signifika Ita konsidera povu ne’e sei beik hela. Karik povu la matenek dalaruma Ita kala sei la hetan ukun rasik a’an hanesan ohin loron. Segundu, povu hakarak no iha espektativas a’as atu haree sira nia moris iha mudansa, diak lalais. Maibe aumezmu tempu Ita sei infrenta limitasaun barak. Involve povu iha prosesu ida ne’e hanesan prosesu ne’ebé edukativu, hanorin povu atu bele define prioridade ne’ebé realistíku no bele realize duni tuir Ita nia kapasidade rekursu actual, atu nune’e bele balansu povu nia espektativa ho realidade kapasidade Ita iha ohin loron. Se la’e povu hanoin kala governu iha osan barak ona ne’ebé bele realize buat hotu iha tempu badak. Bainhira la realiza, ikus mai hamosu dizintendementu no du’un malu, povu dehan governu maka sala, no pelu kontrariu, governu mos bele dehan fali povu maka la hatene. Terseiru, partisipasaun povu sira nian bele hamosu sentimentu “ownership”, partensa, ka rasa memiliki hosi povu tomak, katak prosesu dezenvolvimentu ida ne’e sira nian duni. Povu tenki sente katak planu ne’e mai hosi sira, halao hosi sira, no fó duni benefisiu ba sira rasik. Tuir Mongomery hateten katak, lo’os duni katak dezenvolvimentu bele la’o ho forsa ne’ebé governu iha, maibe nia rezultadu sei la hanesan kompara ho dezenvolvimentu ida ne’ebé hetan apoiu no partisipasaun másimu hosi povu tomak (there is, than no satisfactory substitute for popular initiatives and public support in development progress…….). Karik povu ka stakeholders ka entidades relevantes sira la partisipa iha prosesu ida ne’e maka povu sei pasiva, la hatene dezenvolvimentu saida maka atu halo ba sira, prosesu la’os sira nian, sira la hatene lo-los benefisiu hosi dezenvolvimentu ba sira no sira nia jerasaun tuir mai. Tinan-ba-tinan Ita selu hela deit assessor internasional barak-barak ho salariu ida ne’ebé bo’ot tebes hodi produz dokumentus barak-barak maibe Timor-Oan sira la hatene no la sente buat ne’e hanesan sira nian, la kompriende tamba difikuldade ba lingua, no ikus mai halo sira sai fali penonton ba prosesu dezenvolvimentu nasional.

*cidadao hela iha Dili.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.