VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091025

ELESOENS LIDERES KOMUNITARIAS: SE MAK MANAN?

ELEISOENS LIDERES KOMUNITARIAS: SE MAK MANAN?

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Eleisoens Lideres Komunitarias (ELK) foin liu semana rua resin. ELK ba darua nee la’o ho diak kompara ho dauluk iha tinan 5 liu ba. La’o diak tanba, ladun mosu disturbius signifikantes nunee mos irregularidades makaas hanesan iha tinan 2005 nian. Parabens ba CNE, STAE, PNTL, UNPOL, partidos politikus, autoridade lokal ho entidades nasionais ho internasionais no povo Timor Lorosa’e (TL) tomak nebe’e tulun ona sucesso ELK nee.

Pergunta nebee hatur agora mak ida nee: Se mak manan iha ELK ba dala ida nee? Karik pergunta nee halo iha tinan lima liu ba, partido politika sira hadau malu reklama vitoria ba ida-idak nia an, maibe, dala ida nee, la relevante ba partido politiku ida ou politiku na’in ida halo reklamasaun, basaa, iha ELK darua nee, kandidatos ou pakotes nebee mosu la reprezenta partido ruma.

Maski ELK dala ida nee la lori partido politika ruma nia naran, maibe iha tentativa husi politiku na’in balu ou partido politika balu buka politiza buat nebee tuir lei nian labele politiza ou partidariza. Molok ho hafoin eleisoens, sekretario-geral partido Fretilin nian, Dr. Mari Alkatiri, buka politiza ELK darua nee, liu husi afirmasaun ida katak, “Fretilin sei borong hotu eleisoens Xefe Suku” (Timor Post, 10/10/2009), alias, Fretilin nia kandidatos ou pakotes sei manan iha territorio tomak. La’os nee de’it, iha Subdistrito distrito Uatu-Lari nian, kuadros ho militantes Fretilin nian husi suku balu, hanesan husi Matahoi ho Waitame ba iha Suku Afaloikai, Babulo ho Vessoru hodi fo apoio ba kandidatos ou pakotes iha suku tolu nee, nebee ligado ba partido Fretilin. Prezensa militante Fretilin sira husi suku seluk, iha kampanye ida iha suku Afaloikai, kuaze hamosu tiha konfronto fiziku. Felizmente membros PNTL sira nebee fo seguransa ba ELK aktua ho imparcial no profissional hodi evita tiha konfronto fiziku ida.
.
Iha loron 13 fulan Outubro, Fretilin halo deklarasaun ida tan katak sira manan ELK ho 56%. Ikus mai, deputado Joaquim dos Santos mos reklama publikamente katak Fretilin manan ho 65% (STL, 15/10/2009). Husi parte AMP nian, la iha politiku ruma reklama publikamente katak AMP mak manan, maibe iha reklamasaun subsubar balu katak AMP kuaze borong hotu ELK iha Timor laran tomak. Ita la hatene, politiku na'in sira nee, ba lamas dados sira nee husi nebee hodi sukat ho reklama vitoria sira nee. Kala sira iha sira nia instrumentu rasik hodi sukat se mak manan ho se mak lakon iha ELK darua nee, maibe la existe instrumento valido, formal ho kredivel ruma hodi sukat vitoria partido sira nian.

Sadere ba deklarasoens sira publikas Fretilin nian iha leten, ita bele halo interpretasaun oioin. Primeiro Fretilin la borong hotu ELK iha TL laran tomak tanba hetan de'it 56% ou 65% i segundo percentagem 56% ho 65% nebee Fretilin aprezenta, hatudu momos data sira nebee la kredivel ho la konsistente, tanba balu dehan 56% i seluk dehan 65%. La iha orgaun independente ho ofisial ruma mak konfirma vitoria Fretilin nian tanba labele konfirma duni buat nebee la konfirma nian. Deklarasoens ho reklamasoens husi Fretilin hanesan esforsu ida hodi halo manipulasaun ba opiniaun publika katak Fretilin sei makaas hodi la'o ba iha eleisoens municipios tinan oin mai i bele mos hodi evita militante Fretilin sira halai hotu ba partido sira seluk tanba Fretilin fraku ba beibeik. Se sira admite Fretilin lakon hotu iha Distrito sanulu resin tolu (13) hanesan de'it sira halo anuncio antecipada ba derrota Fretilin iha eleisoens municipios tinan oin mai ho eleisoens legislativas iha tinan 2012 mai.

Tuir hakerek na’in, susar tebes ba ita atu valida reklamasoens partidarias sira nee, tanto husi Fretilin nian nunee mos reklamasoens subsubar sira AMP nian, basaa, la iha sasukat formal ho kredivel ruma hodi valida reklamasoens sira nee. Labele valida tanba:

1) Eleisoens dala ida nee la lori partido politika ruma nia naran ou la iha kandidato ka pakote ruma lori partido nia naran, maski iha bisu-bisu husi kotuk katak pakote ida nee ka ida neba halo parte ou besik liu ba partido Fretilin ou bloku AMP nian;

2) Pakote balu kahur malu. Ema husi background politika la hanesan, balu husi Fretilin, balu husi partido sira AMP nian no independende, halo parte hotu pakote ida. Tanba kahur malu, susar tebes ba ita atu reklama pakote ida nee besik liu ba partido Fretilin ou AMP nian;

3) Experiencia 1975 nian, nunee mos eleisoens legislativas 2007 nian, nebee lori partido nia naran hodi persegue ho halo intimidasaun ba malu, halo kandidatus barak, ohin loron, subar metin sira nia opsaun ho konviksaun politika. Partido nebee de’it ba ko’alia ho sira, kandidatus Xefe Suku sira nunka dehan lae, sira nahouk ba partido hothotu nebee hakbesik an ba sira. Se kandidatu Xefe Suku ida afirma nia prontu ou tama ona iha partido hothotu nebee hakbesik an ba nia, nee bele mos signifika kandidatu nee la tuir partido ruma. Hipokrizia ho oportunismo nee hanesan forma ida hodi salva guarda sira nia integridade fizika husi ameasas ema seluk nian. Estratejia ida nee halo politiku ho analista barak monu tama iha kandidatu nee nia jogo. Politiku sira hotu hadau malu reklama kandidatu Xefe Suku ida nee husi sira nia partido, maibe iha realidade, kandidatu nee nem iha simpatia oituan ba partido sira nebee reklama ona katak nia halo parte ona sira nia partido;

4) Kandidatus balu muda duni ona ou hanoin ona atu muda ba partido seluk, maibe la brani deklara publikamente tanba tauk partido nebee durante nee nia halo parte ba, bele halo pressaun ou estraga nia. Kandidatu sira iha kondisoens ida nunee, halo ninia partido konta nafatin ho nia, maibe konta mamuk tanba nia ba tiha ona partido seluk;

5) Kandidatos balu fali tanba ta’uk ou tanba hakarak hetan tulun ruma husi GOverno, sira mos deklara subsubar katak sira muda ona husi Fretilin ba partido AMP nian ida, maibe iha realidade la muda. Iha situasaun ida nee partido sira iha AMP mos konta mamuk, tanba kandidatu nee lohi de’it sira;

6) Iha mos suku balu, mosu pakote uniku mai husi xefe suku tuan nebee uluk eleito husi partido Fretilin iha eleisoens tinan 2005. Iha eleisoens dala ida nee, susar ba ita atu konsidera kandidatu nee sei tuir nafatin Fretilin ou muda tiha ona ba partido sira AMP nian ida, tanba, sira balu, konfesa subsubar katak sira muda ona ba CNRT ou partido sira seluk AMP nian. Tanba konfesa subsubar, Fretilin mos konta nafatin ho nia, maibe konta mamuk tanba Xefe Suku nee muda tiha ona ba partido sira AMP nian balu. Bele mos kontrariu, Sefe Suku nee lohi de’it partido sira AMP nian katak nia muda ona ba partido AMP nian ida, maibe iha realidade nia la muda. Iha nee mos AMP sira bele konta mamuk hotu, tanba Xefe Suku nee la muda ida;

7) Kandidatu Xefe Suku balu, ain sama iha partido rua nia leten. Iha situasaun ida nee, partido sira hotu reklama mamuk tanba Xefe Suku vencedor nee sei indeciso hela, seidauk hatene atu ba los nebee. Ninia tendensia politika depende iha anin boot hu ba nebee;

8) Iha suku balu, partido ida kuaze domina tomak suku ida no ninia militante sira nia unidade metin tebes no fanatiku tebes ba partido ida. Kandidatu Xefe Suku ida, uluk nudar militante Fretilin no eleito mos ba Xefe Suku husi Fretilin iha tina lima liu ba. Iha eleisoens dala ida nee, nia konfesa subsubar ba partido AMP nian ida, nia pronto ona ou sai tiha ona husi Fretilin, maibe militante Fretilin sira iha suku laran la hatene mudansa nee. Sira hanoin kandidatu nee sei Fretilin nafatin i sira hotu vota ba nia. Iha situasaun ida nee, partido sira AMP nian reklama katak Xefe Suku eleito nee sira nia ona no ema sira uluk tuir nia, tuir muda hotu ona ba sira nia partido. Reklamasaun nee bele sala tanba, militante sira Fretilin iha suku laran, la hatene kandidatu Xefe Suku eleito nee muda ona ba partido seluk. Karik sira hatene, seidauk iha serteza militantes Fretilin sira nebee fanatiku tebes bele hili no tuir Xefe Suku nee ba partido seluk. Karik kandidatu Xefe Suku iha karisma ho influensia makaas iha suku laran, la taka dalan katak ninia povo sei tuir hotu nia muda husi Fretilin ba iha partido seluk.

Sadere ba realidade ho komportamentus kandidatus sira nian iha leten, susar tebes ba partido politika sira reklama vitoria ba nia an. Karik bele sukat, so haree husi situasaun partikular balu hanesan tuir mai:

1) Kandidatu ida, antes de eleisoens suku hahu, ho firme deklara publikamente katak, nia sei halo parte partido A ou muda ona ba partido B, maski aprezentasaun kandidatura ou pakote la lori partido ruma nia naran. Ho nunee de'it mak ita bele ho fiar an tomak deklara katak eleitores sira iha suku laran nebee hili ona kandidatu nee, tuir hotu partido nebee kadidatu nee halo parte ba;

2) Durante kampanye ba ELK, kuadros husi partidos A husi suku seluk ba marka prezensa ho fo nia apoio ba pakote iha suku seluk. Iha situasaun ida nee ita bele iha serteza, pakote ida nebee hetan apoio husi suku seluk iha ligasaun ho partido A;

3) Militantes ho kuadros partido ida nian iha suku laran fo apoia tomak ba kandidatu ida nebee identifikadu ho partido A. Iha nee ita bele fiar katak pakote ida nee besik liu duni ba partido A tanba hetan apoio husi kuadros partidos ho militantes tomak husi partido A nian iha suku laran;

4) Bele mos nota kandidatu ida halai sai ona husi partido A i tama ona iha partido B. Iha nee bele haree husi kuadros ho militantes husi partido A iha suku laran la fo ona apoio ba kandidatu nee i kandidatu nee mos hahu hetan apoio husi kuadros ho militantes husi partido B iha suku laran. I kandidatu ida ses an ona husi partido A manan, nee signifika nia lori ses ona eleitores barak iha suku laran husi partido nebee uluk nia halo parte ba hodi muda fali ba partido B.

5) Kandidatu Xefe Suku ida konfessa ona ba nia familia ho ema konfiansa tebes katak nia sai ona husi partido A ba fali partido B. Iha situasaun ida nee, susar tebes ita halo reklamasaun katak eleitores sira nebee hili nia mos muda hotu ona ba partido seluk, tanba mudansa nebee nia halo, la halo publikamente, maibe halo subsubar sem eleitores sira hatene. La iha serteza katak kandidatu Xefe Suku eleito nee sai ho ema barak ou oituan ba partido seluk, tanba militantes partido nian la hatene mudansa pozisaun Xefe Suku eleito nian.

Bele de’it halo analize bazeia ba situasoens ho hipotezes sira iha leten nee hodi haree pakote ka kandidatu Xefe Suku ida iha tendensia halai ba partido nebee, maibe susar oituan uza sasukat nee hodi sukat forsa partido politika sira nian iha TL laran tomak, tanba situasoens sira temi iha leten mosu de’it iha suku ka subdistrito balu, neduni nia labele sai instrumentu ida hodi sukat forsa politika iha nivel nasional nian.

Karik ita haree los de’it ba Subdistrito Uatu-Lari nian nebee iha indikasaun momos kandidatu ho pakote balu hetan apoio husi Fretilin, por exemplo, dirigentes Fretilin sira balu husi suku Matahoi ho Waitame ba marka prezensa ho fo apoio ba pakote balu iha suku sira Afaloikai, Babulu ho Vessoru. Iha nee ita bele sukat tanba hatudu momos kuadros partidos Fretilin nian husi suku seluk ba fo ninia apoio ba pakote nebee besik liu ou halo parte Fretilin. Haree ba faktu ida nee, ita bele sukat katak Fretilin lakon ona iha suku tolu nee tanba pakotes nebee hetan apoio husi kuadros Fretilin husi suku seluk la manan iha eleisoens dala ida nee. Iha eleisoens 2005, Fretilin manan tomak iha suku nen iha Subdistrito Uatu-Lari nian. Husi buat hirak nee, ita bele to’o iha konkluzaun katak, iha Subdistrito Uatu-Lari nebee hanesan baze Fretilin nian nebee makaas tebes hahu sofre mudansas, tanba, pratikamente, Fretilin lakon tiha ona iha suku tolu nee. Tuir mos informasoens husi militantes partido balu AMP nian ho Fretilin Mudansa katak, kandidatus eleitos sira husi suku Makadiki (pakote unico) ho Waitame nian (pakote rua), husik hela ona Fretilin hodi tama fali ba CNRT ho Fretilin Mudansa. Ita la hatene informasoens sira nee los ou lae, karik los mos, la iha serteza katak militantes Fretilin sira husi suku Makadiki ho Waitame halo eksodus ona ba iha CNRT ho Fretilin Mudansa, tanba kandidatus eleitos sira la halo deklarasaun publikamente antes de eleisoens sukus hahu katak sira sai ona husi Fretilin nebee lidera husi Dr. Mari Alkatiri ho Sr. Lu-Olo.

Mudansas politikas nebee mosu iha subdistrito Uatu-Lari la'os buat izoladu ida maibe nudar konsekuensia husi mudansa politika iha nivel nasional, iha nebee, iha mudansa iha Governo husi Fretilin ba iha AMP. Tanba la'os buat izoladu ida, mak mudansa ida hanesan nee bele mos akontese iha fatin seluk iha Subdistritos sira seluk iha Timor laran tomak, maski susar ba ita atu sukat ho rezultadu ELK nian. Maski susar maibe ita bele haree mudansa sira nee bele provoka husi hipoteses sira nee:

1) AMP mak ukun no Fretilin iha opozisaun nebee halo sira falta meios barak hodi reforsa sira nia an hanesan uluk sira sei kaer Governo;

2) Mudansa politika iha Governo nebee la akompanya ho mudansa politika ho mudansa lideransa iha Fretilin nia laran, halo militantes ho simpatizantes sira Fretilin nian halai barak ba partido sira seluk AMP nian. Sira halai tanba la haree Fretilin halo mudansa ruma iha partido nia laran hodi ekilibra Governo AMP nebee halo mudansa makaas hodi hadi'a povo nia moris;

3) Governo AMP konsegue halo mudansa barak nunee mos rezolve problemas barak nebee uluk Governo Fretilin la konsegue rezolve. Por exemplo problemas sira peticionarios nian, deslokados sira nian ho seluk-seluk tan;

4) Governo AMP garante paz ho estabilidade ba ema hotu, buat nebee uluk Governo Fretilin la konsegue halo hodi evita krizi politika ho militar iha 2006 nebee halo Timor oan barak mate, terus ho lakon ninia sasan;

5) Ema barak hakribi ona ba violensia nebee konotadu ho Fretilin, tanba oho ema ho sunu uma durante no depois de eleisoens 2007;

6) Povo sente hetan beneficio direktu husi Governo AMP liu husi politika social nebee fo subsidio osan fula-fulan ba veteranus, idosos ho defisientes sira, buat nebee uluk Governo Fretilin la halo;

7) Governo AMP halo diskursu politika ida virado ba iha paz, estabilidade, demokrasia no desenvolvimento, enkuantu lideransa Fretilin, la’os hothotu, hamutuk ho militantes balu kontinua halo diskursu sira konfrontativu, iha nebee susar atu muda opiniaun maioria Timor oan sira nian. Sa tan buka manipula opiniaun publika hodi dehan Governo AMP ilegal ho inkonstitusional nebee halo povo sai antipatiku tiha ba Fretilin tanba la promove buat sira los nian maibe lori fali povo ba iha dalan nebee la los nian hodi buka poder;

To'o agora, Fretilin seidauk mosu ho rosto foun ho politika foun ida hodi ekilibra Governo AMP, buat ida preokupante tebes. Maski nunee, presiza rekuinese Fretilin ninia papel nebee halo ona opozisaun forte ida hasoru Governo Xanana Gusmao nian, hanesan foti ona assuntos sira kona ba KKN ho seluk-seluk tan, maski assuntos balu la akompanya ho evidencias nebee forti hodi lori ema sira pratika KKN ba iha Tribunal. Ita hotu hein Fretilin nebee namalaik ona atu manan forsa fila fali hodi halo opozisaun ida forte liu tan ho konstrutiva hasoru Governo AMP nebee mos forte hodi lori progresso ho dezenvolvimento ba Timor oan hothotu.

Atu ramata, karik ita hotu konkorda, la iha partido politika ida manan iha ELK dala ida nee. Fretilin mos la borong nunee mos AMP. Se mak manan iha eleisoens dala ida nee mak Paz, Demokrasia ho povo Timor tomak. Parabens ba lideres komunitarias sira nebee eleito ona nunee mos parabens ba sira nebee lakon tanba sira dignifika ona demokrasia liu husi sira nia partisipasaun iha eleisoens suku nee, no sira mos hatudu ona sira nia maturidade politika hodi rekuinese sira nia derrota no la uza violensia hodi hasoru sira nebee manan. Ita hein politiku na’in ho partidos politikus hothotu, iha eleisoens autarkikas ou municipios ho legislativas mai, banati tuir ELK nebee halo ho diak no dame.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.