VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090915

MATERNUS BERE CAUSADOR DE POLEMICA NACIONAL

Victor Tavares

Caríssimos leitores sira,

Ha'u atu fo ha'u nian komentariu ba FH nian kolaborador ida nebee badinas tebes fo nian kontribuisaun nebee mos barak ba FH, ho ninian artigus nebee kapas tebe-tebes. Ba belun Filipe Rodrigues Pereira nian kontribuisaun iha habelar nian hanoin ba Rain no Povo Timor nian diak, liu husi FH, ami editores sira tomak agradese ba ita boot!

Iha komentariu ida neebe ha'u atu hato'o kona ba artigu ida nee, la lori editor nian naran maibee nudar apresiador belun Filipe nian artigu.

Los duni, presaun politika akontese iha kazu Maternus Bere. Maibe, tuir situasaun nebee ha'u mos hatene tuir, ha'u la atribui presaun politika nee ba ita nian na'i ulun sira, katak presaun PR ba PM nee karik la ejiste ka nunka ejiste iha kazu Maternus Bere. Ita (RDTL) apenas hetan faktor kondisionante husi RI iha biban loron boot nebee ita atu komemora referendu ba dala 10. Faktor kondisionante nee mak, sira koloka sira nian sidadaun Maternus Bere nebee ita kaer no sulan hanesan satan boot ida iha eventu loron 30/8/09.

Republika Indonesia, liu husi ninian representante kondisiona ita liu husi ita nian PR Ramos Horta katak, se ita la husik, ha'u temi ita iha ha'u nian espresaun nee nian sentidu luan, mak RI nian representante sei la tuir serimonia nebee, ema boot kaer mundo sira nian reprezentante sira mos ita bolu hotu mai tuir ita nian loron boot ida nee.

Ita hotu siente katak iha biban nebaa, hela deit loron rua atu tama 30 de Agosto, preparasaun ba serimonia nee rasik seidauk remata, kona ba fatin atu halo serimonia rasik la hatene iha nebee los. Oras ida dehan atu halo iha palasiu do governo maibe palku ka podiu la iha kondisaun, oras ida iha PN fatin kloot, husu atu halo iha palasiu presidensial fou-foun husi gabinete presidente nian dehan katak halo iha neba la diak, oras ida dehan la dada bandeira, to’o dia 29 lorokraik atu tama ona dia 30 foin deside los katak halo iha palasiu presidensial Nicolau Lobato no dada bandeira iha neba.

Tanba deit preparasaun na'i ulun sira nian ulun moras, seidauk sura ho situasaun nebee iha ligasaun ho interesse selu-seluk kona ba povo Timor tomak nian vida. Iha biban nee mos ita hetan presaun husi RI kona ba kazu Maternus Bere.

Ita hateke uitoan ba kotuk, katak bainhira ita nian polisia kaer ex milisianu Maternus Bere, la too 24 horas RI taka fronteira. Ita la hatene razaun saida mak halo sira taka fronteira maibe ita bele analiza ida katak ho taka fronteira bele evita konflitu entre sidadaun husi rain rua nee liu-liu iha fronteira.

Se mosu konflitu iha fronteira tanba Maternus Bere, se mak hetan uluk konsekuensia mak populasoins iha fronteira, antes konsekuensia nee too nivel relasoins diplomatikas ho selu-seluk tan. Se karik mosu konflitu iha fronteira mak automatika supermi ka manu-tolun tebes mos husi Indonesia la tama mai, mesmo iha fronteira deit mos la liu.

Needuni, PR Dr. José Ramos Horta, nudar xefe de estado, matenek boot ho esperiensia wa'in tebes iha mundo diplomatiku hola desizaun tuir nia hatene no konsidera prioridade das prioridades iha momento certo. Hodi nunee hakotu atu husik ho kondisaun ex milisia Maternus Bere, karik ha'u la sala, depois de konsulta ho orgaun soberania selu-seluk.

Iha biban nebee tempu limitadu atu halo manobra, responsabilidade ba nasaun no povo Timor tomak nebee mos la'os uitoan, no servisu barak nebee mos iha nian oin atu halo hotu iha biban nee duni, ha'u kompreende tebes Presidente Ramos Horta nian pozisaun.

Karik iha biban nebaa nia la konsulta ba TR, maibe ho razaun atu evita burokrasia iha alta presaun nian okos, nebee bele koloka PR iha situasaun embarasozu, entre parede e espada. Nunee, hanesan abituadu ona, Presidente Ramos Horta hakat liu orgaun kompetente iha justisa hodi hola desizaun husik Maternus Bere iha loron Referendu 30 de Agosto 2009 liu ba.

Tuir ha'u pessoal nian hanoin PR koloka interesses ba desenvolvimento no evolução Rain no Povo Timor nian iha interesses selu-seluk nian leten. Ha'u hanoin mos katak entre responsaveis sira orgaun soberanos 4 seluk hanesan Governo ho PN mos iha prinsipiu nebee hanesan, sem prejuizo ba TR nian kompetensia atu harii justisa iha Estado RDTL nian laran.

Basaa, Povo Timor-Leste iha nian maioria la husu justisa!

Povo maioria nian husu ba Estadu no husu ba PR, PM no Presidente PN kona ba bee atu sira hemu no hariis, atu sira halo natar. Povo maioria husu mak Governo atu halo estrada nebee liga ba sira nian aldeia ka knua hodi kareta bele desloka ba sira nian aldeia hodi sira bele eskoa sira nian ai-han nebee hetan husi natar ka to’os, ka sira fa'an sira nian produtus iha vila ka lori tun mai Dili. Povo maioria husu ba Governo mak trator hodi halo natar, makina hodi dulas hare ka dulas kafe, husu mak infraestrutura eskola ba sira nian oan sira eskola. Povo maioria husu ba governo mak naroman (eletrisidade), atu sira la bele tur iha nakukun laran. Hirak nee mak povo husu, nudar benefisiu nebee povo hakarak hetan no sente iha ukun rasik-an nian laran, hodi bele hateten katak ukun rasik-an diak liu duni integrasaun ba Indonesia.

Halirik hirak nee povo la’os deit hato’o ba Governo nudar orgaun exekutivu nebee iha kompetensia, maibee povo hato’o sira nian problemas prinsipais hirak nee ba Na’i deputadus feto ho mane sira iha PN nebee reprezenta povo iha Uma Fukun. Ne’eduni deputadas ho deputadus sira iha Uma Fukun mos hatene sa mak povo maioria hakarak.
Se karik tanba kazu Maternus Bere nee, deputadus balun kritika no hamosu mosaun de sensura ba Governo nebee lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão, ho objektivu atu hatun IV Governo Constitucional hodi halo eleisoins antesipadas, entaun ha’u bele dehan katak karik deputados sira nee la iha duni konsiensia no la iha sensibilidade ho povo ki’ik nian problemas loloos.

Needuni PR Dr. José Ramos Horta, PM Kay Rala Xanana Gusmão no Presidente PN Fernando La Sama de Araújo ninian preokupasaun nebee sai prioridade mak Povo nian HUSU hirak nee. Atu hatan ba Povo nian husu hirak nee mak Na'i ulun sira nee tau interese povo nian nee iha oin no defende, hodi tau buat selu-seluk ba segundu planu.

Ita la'os hakribi justisa kona ba kazus hirak nebee mosu iha 1999, maibee se ita hakarak justisa nebee loloos no hakarak tuir prinsipiu ida katak justisa ba ema hotu, mak ita la bele husik hela kazu ida ba kotuk, durante funu tomak hahu husi 1975 too 11/02/2008.

Ita imajina, se ita tau justisa nudar prioridade das prioridades, no tau justisa ba oin no luta ba ida nee.
  • Timor-Leste sai oin sa?
  • Desenvolvimento la'o ba oin ka lae?
  • Relasaun RDTL ho RI, EUA, Australia, Portugal, Alemanha, Inglaterra, Canada, França etc.oin sa?
  • Povo Timor sai oin sa?

Ida nee mak ha'u soe ba leitores sira atu hanoin hodi ida-idak reflete! Ho artigu ida nee mos ha’u hanesan hatan indiretamente ba bankada Fretilin ho KOTA/PPT iha PN nebee oras nee promove dadaun MOSAUN DE SENSURA ba Governo AMP ho akuzasaun katak PM Xanana Gusmão mak deside hodi husik Maternus Bere.

Boa sorte ba Fretilin ho Kota/PPT!

Obrigado Wa'in!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.