VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090930

“Do ut Des” (Hau fo, atu O mos fo)

* Hanoin Hamutuk ho Jose Camões

Husi Martinho G. da Silva Gusmão

Iha STL (23/09/2009) mosu artigu ho titulu “Politisi Timor Leste (Ramos Horta, Xanana Gusmão, Fernando La Sama e Alkatiri) dengan Sikap Agung Menolak Pengadilan Internasional”.
Artigu ida ne’e mai husi “sahabat segubug derita, seatap tangisan” iha Malang, Jose Camões ne’ebé mos ohin loron sai hanesan advogadu Timor oan. Hau la iha dúvida, katak, nudar advogado Ze iha concern ba kestaun justisa no lia-los.

Ba hau, hau sempre hetan prazer [kenikmatan] wainhira hatene katak ema lê tiha hau nia artigu depois fo “tanggapan kritis”. Atu hateten ho sinceridade no honestidade, ema ne’ebé halo “pemikiran tandingan” hanesan Jose Camões, Jose Luis Oliveira Sampaio, Dr. Rui Araujo (ex MS) no deputada Fernanda Borges, no sira seluk tan, sempre obriga hau atu hanoin.
Bele dehan mos, sira “hanorin” buat foun ba hau, tan sira nia argumentu sempre forte no fo perspektiva foun. Halo nusa ba mos “pensador” (pemikir) sira nia moris mak ‘kritika’ no ‘debate’. La iha pensador serio ida mak sinti satisfeitu wainhira ema gaba deit nia, no nunka fo ‘opsaun’ ka ‘alternativa’. Tan ne’e hau hatoo hau nia apresiasaun profunda ba Ze Camões. Maski nune’e, hau mos iha obrigasaun atu repozisiona fali hau nia pensamentu atu ita la bele kahur sasan sira.

Releitura ida

Pode ser, Ze hanoin katak hau ataka Xanana Gusmão, Ramos Horta, La Sama no Alkatiri tan sira rejeita tribunal internasional [TI]. Maibe, hau sente lae karik! Hau konkorda perfeitamente, no la taka matan ba posibilidade “teater murahan” ne’ebé TI sei halo iha Timor Leste ka kona ba ita nia kazu. Sem dúvida nenhuma. TI lubuk ida mak harii ona iha mundu. Maibe ninia rezultadu “zero”. So, prosesu iha Nueremberg (Jerman) ne’ebé halo justisa internasional ba NAZI sira mak realiza. Maski nune’e, kriminozu ho klasse ‘ikan boot’ sei nani lakon ba tasi klean. TI halo deit kriminalizasaun ba ‘ikan ki’ik’ sira. Ba fali kazu hanesan iha Rwanda, Kosovo, Kambodia, Japaun, China, nst., so aumenta deit grupu juiz ‘mafia’ ne’ebé sai riku ba ema seluk nia terus.
Nune’e mos, Tribunal Ad Hoc iha Jakarta, kaer deit ‘ikan teri’ hanesan Eurico Guterres no Sr. Abilio Osorio Soares. Penjahat bo'ot sira hanesan Wiranto, Zacky Anwar, Tono Suratman, Timbul Silaen [atu temi naran balun ne’ebé hau hanoin hetan], la hetan reperkusaun. Tan ne’e, hau konkorda ho pozisaun Ze Camões katak, TI hanesan aumenta deit naha todan iha ita nia kba’as leten.

Hanoin kona ba TI hahu lansa husi Dom Carlos F.X. Belo, liu husi ninia mensagem iha 2000. Nia hatoo karta ne’ebé forte no to'os hanesan fatuk ruin Baucau nian. Ikus mai, Igreja Katolika kontinua hanoin no artikula kona ba TI. Nune’e mos, iha ANTI (Aliansi Nasional ba Tribunal Internasional) ne’ebé halibur organizasaun sosiedade sivil balun. Wainhira ANTI halo demonstrasaun, hau hare deputadu balun husi FRETILIN mos tuir. Maibe, depois wainhira “buka puasa” iha Alkatiri nia uman, deputadu sira ne’e dehan atu kolabora ho Indonesia. Hau ‘bilang’ tiha.

Iha kazu TI, ita moris iha diferensia ‘hanoin’ [pensamento]. Klaru, ita nia Maun Boot sira hanesan Xanana Gusmão (PM legitimo no konstitusional), Ramos Horta (PR legitimo no konstitusional), La Sama (Presidente PN, legitimo no konstitusional) no Alkatiri (eis-PM delegitimo no bele konstitusional) iha ‘hanoin’ rasik kona ba TI. Hau kumprende diak tebes, katak, sira lakohi kolen ba TI ne’ebé sei lori tempu, gasta osan no energia. Ninia rezultadu, la iha certeza. Ba Maun Boot sira, wainhira TI ne’e ‘han matak’ deit Timor Leste diak liu hapara tiha deit. Se ita bele poupa ita nia energia ba servisu seluk, fo benefisiu barak liu atu hadi’a povu nia moris ... tan sa mak ita ‘sibuk’ fali ho ‘bisnis’ mafia TI nian? Too iha ne’e, hau la iha pozisaun kontrariu ho Ze Camões.

Atu dehan lolos deit: hau la fanatiku ba TI, maibe mos la rezeita TI. Pozisaun double hanesan ne’e bele hamosu deit oportunismu intelektual. Maibe, hau hakarak deit honesto atu dehan katak hau sei ‘dúvida’ no la iha pozisaun klaru. Nudar Amo Lulik, hau kaer metin pozisaun Igreja Katolika nian. Hau nia artigu ne’ebé Ze halo referensia, hakarak atu justifika deit katak Bispo sira iha Timor Leste la hamrik iha PR no PM nia kotuk atu liberta Maternus Bere. Basá, iha tempu barak Bispo sira hatudu pozisaun atu kontinua defende TI. Tan ne’e hau sente estranho [heran], wainhira jornal sira hakerek katak Igreja Katolika apoia libertasaun Martenus Bere nian. Mak ne’e deit!

Nudar ‘estudioso’, hau kuinese esforsu barak kona ba TI liu husi livru no artigu. Maibe, la rezulta buat barak. Maski nune’e, nudar aktivista hau la konsege hamaten ‘mehi’ ida katak ita tenki luta ba justisa. Mais sedo ou mais tarde [cepat atau lambat]. Tan ne’e, hau la iha objeksaun [penolakan] ba buat ne’ebé “kolega rai diak” Ze Camões iha terus no susar nia laran iha Malang hakerek iha nia artigu laran.

Maski nune’e, hau nia pozisaun klaru kedas – la bele halo justisa hanesan “obralan” ka “discount gila-gilaan”! Faktus hatudu katak, ita hakarak liberta Rogerio Lobato, entaun Jhony Marques mos ita fo saugati deit. Hakarak simu Wirayuda, nune’e Maternus Bere mos sai “kado” ba Indonesia. Hau hanoin, hau nia artigu la ko’alia kona ba TI, maibe “obralan murah meriah” kona ba justisa. Ne’e deit. Iha Timor Leste, justisa nia folin baratu liu supermi karik!

Do ut des

Maski Ze Camões iha direitu tomak atu interpreta hau nia artigu, maibe tuir lolos hau la iha minat ba TI. Ze dada naruk lia ba fatin ne’ebé hau la hanoin nune’e. Dala ida tan, hau la dun iha pozisaun klaru kona ba TI.

Se Ze Camões hakarak halo leitura atenta ka kuidadu liu tan, nia sei hare katak hau iha liu minat ba politika Indonesia nian ne’ebé kontinua ‘minterin wong’ no ‘mlintir’ hasoru Timor Leste. Ho liafuan badak, Indonesia halo politika ida hodi habosok Timor Leste. Iha dolen Jawa, hanesan uluk ita iha Malang, ita rona ema uza liafuan minterin wong. Traduz karik, dehan ‘halo matenek ema’. Maibe, espresaun ne’e ninia sentidu oinseluk, katak, konsege habosok ema seluk. Atu dehan ho liafuan seluk, tan hau sente matenek liu entaun hau halo beik tiha ema seluk. Tan ne’e mosu tan liafuan besik liu ‘mlintir’ [putar balik]. Tetum dehan “halo ulun tun ain sae”; “hatur sala”. Maski nune’e, hau la dun sente satisfeitu ho espresaun Tetum. Hau sente Jawa Timur (Malang no Surabaya) nia espresaun 2 ne’e gostu liu wainhira tau ho espresaun Makasae nia liafuan dehan “gali dugal” ka “fi fanu hau gali daru”.

Uluk nanain [1], buat ne’ebé Ze halo ba hau mak justamente “mlintir” (= gali daru) hau nia opiniaun. Hau nia fraze kumpletu hanesan ne’e “... persahabatan harus berpijak pada ‘sikap saling’ (reciprocity) menguatkan, mendukung atau menolong. Ada sikap kebersamaan.
Kongkritnya, jika politisi Timor Leste (Ramos Horta, Xanana Gusmão, Fernando Lasama, Mari Alkatiri) dengan sikap agung menolak Pengadilan Internasional, paling tidak Indonesia pun menolong dengan cara menunjuk keberadaan para korban 12 November 1991, orang hilang selama 1975-1999, semacam Nicolau Lobato, David Alex Daitula, dll. Pada kenyataannya, Ramos Horta sudah melepaskan Jhoni Marques, Martenus Bere dan menolak mentah-mentah pengadilan internasional, tetapi Indonesia masih cuek dengan keinginan masyarakat Timor Leste, khususnya para korban tanpa dosa. Itu berarti Indonesia dan Timor Leste tidak pernah memiliki landasan persahabatan. Alias, persahabatan tanpa bentuk...”. Hau halo “kalimat bersyarat – ‘jika ...’ [maka] paling tidak”. Ida ne’e mak iha lian Latim dehan “do ut des” – katak, hau fo atu o mos fo. Ho lian Indonesia, “jika aku memberi sesuatu, paling tidak juga memberi sesuatu”. Hau la hatene, tan sa mak Ze ba ku’a kotu fraze tomak hodi foti deit pedasuk oan ida hodi halo opiniaun naruk ida.

Tuir mai [2], ita halo ona ‘favor’ ba Indonesia. Maibe, too agora Indonesia halo ona saida atu rezolve problema nasaun 2 ne’e? Investimentu barak liu ita halo iha Indonesia, inklui ajuda liu husi dalan KKN. Sosa trator, ita halo KKN. Sosa foos, ita halo KKN. Sosa supermi, hanesan deit.
Haruka labarik sira ba eskola, ita investe iha Indonesia [tan haruka ema uma laran rasik]. A lias, ita la tane liman mamuk atu Indonesia hodi fo han-hemu ita. Jhony Marques, ita liberta; Maternus Bere ita lori subar ba Indonesia. Saida tan mak ita la halo? Maibe, pergunta: Indonesia halo ona nia mata-ten saida atu rezolve problema: hatudu paradeiru ema sira ne’ebé mate lakon husi 1975 (Nicolau Lobato), David Alex Daitula, prizoneiru sira ne’ebé mate lakon, vitima 12 Novembru, nst [até Panglima TNI dehan “itu di luar kompetensi saya”. Hau hakfodak oituan, “Lho, sejak kapan Jendral kok tidak punya kompetensi”]? Hodi bainhira mak Indonesia servisu maka’as atu selu pensaun ba eis-PNS, relokasaun ba refuziadus sira iha Atambua, Kupang nst? Fo reparasaun ba ema Indonesia rasik ne’ebé uluk hela iha Timor Timur? Ita bele halo “lista” naruk ida, iha rekomendasaun CVA nian ... nia rezultadu: Indonesia la halo nia mata-ten ida! Hau nia pozisaun iha ne’e duni.

Ikus liu [3], hau hanoin Indonesia seidauk iha ‘good will’ [niat baik] atu halo ‘persahabatan’ ho Timor Leste. Iha hau nia artigu, hau hatudu momos katak Indonesia sei iha “luka batin” no “sakit hati”, tan “Propinsi Bungsu Timor Timur terlepas dari NKRI”. Tan ne’e, buat ki’ik ka boot, Indonesia iha manias atu hatama kanuru tohar iha Timor Leste nia asuntu. Tuir hau nia opiniaun, Maternus Bere tama iha Timor Leste atu halo provokasaun. Hau nia pergunta simples deit: se Maternus Bere hatene katak nia komete krimi, tan sa mak nia mai Timor Leste? Kompara ho Nurdin M. Top no Dr. Azhari (husi Malaysia) – nudar terorista, nia sei la hatudu an iha publiku, sa tan ba ema seguransa nian. Sira mos la fila ba Malaysia. Klaru, ema sei kaer nia. Se kaer nia, imposivel Polisia Diraja Malaysia mai liberta nia. Ministru Negocio Estrangeiru Malaysia nian mos sei la bele halo buat ida atu liberta nia. Tan ida ne’e kestaun krimi grave. Ida ne’e mak hatudu sense of justice!

Tuir hau nia hanoin – dala ida tan – prezensa Maternus Bere ne’e hanesan parte ida husi Indonesia nia operasaun atu halo instabilidade nasional ba Timor Leste. Nia sai fali ‘kambing hitam’, atu salva netik Hasan Wirayuda nia oin iha serimonia ne’e. Se Ze Camões lê hau nia artigu didiak, hau la halo problema ho Maternus Bere, maibe ho Hasan Wirayuda [se Timor Leste mak kaptura Jendral Indonesia nian seluk mak PR no PM sibuk karik, hau kala hiit hirus matan; hau sei gaba-an bulak rai! Maibe, Maternus Bere no Eurico Guterres, desculpa deit ... ‘politik murahan’]. Liu husi aksaun ida ne’e, Indoneisia ‘berhasil’ hatudu ba mundu tomak, katak sira sei domina nafatin Timor Leste nia politika. Hanesan mos uluk, Eurico Gutertres hatudu medalha ne’ebé nia tiu sira simu. Ita halo reasaun ‘estupides’ iha Timor Leste [liu-liu iha PN]. Maibe, hau rasik la hakarak involve ba kazu medalha Eurico Guterres nian. Tan husi nanis kedas hau fiar katak Eurico Guterres nia hahalok ne’e hanesan deit ho provokasaun! Nia hakarak atu estraga nafatin Timor Leste, sai nafatin ‘kaki-tangan’ Indonesia atu sobu Timor Leste. Ne’e deit.

Nune’e mos kazu MetroTV kona ba Alfredo R. Alves ninia entrevista iha Kick-Andi! Ne’e mos provokasaun husi MetroTV. Halo nusa ba mos, parte Indonesia nian tama ona iha lasu laran, hanesan 11 Fevereiru 2008 ne’e. Maibe, tan deit PR temi sala naran “Desy Anwar” no “Desy Fitryani” entaun Indonesia aproveita atu halai sai husi situasaun apertadu. Pior liu, asesor media PR nian la funsiona atu halo tackle. Afinal, sira sei bele kontinua halo atake ba MetroTV (infelizmente, Xanana ba hamaus fali Metro. Lae karik, Indonesia sobak rai ona). Tuir lolos, MetroTV tenki hatudu evidensia katak sira la lori sai Alfredo Alves ba Indonesia atu intervista. Maibe, sira la konsege. Entaun, wainhira iha ‘slip of tongue’ husi PR, sira hahu aranka ho pozisaun atu PR husu deskulpa. Dala ida tan, Indonesia hakarak hatudu katak iha ASEAN sira mak manda. Maibe, tan manda la biban [exemplu, kontra Malaysia), entaun uza Timor Leste hanesan ayam potong.

Se ita hakarak hanoin kona ba “persahabatan” ka “amizade”, entaun tenki iha kriteria minimal “do ut des” (bahasa Latim). Dala ida tan, ‘kriteria minimal’. Katak, wainhira hau fo buat ruma ba hau nia belun, hau hein katak hau nia belun mos halo buat ruma diak ba hau. Iha “persahabatan/amizade” ho Indonesia, Timor Leste mak fo barak ona, maibe Indonesia la fo buat ida. Hau nia artigu no fraze ne’ebé Ze Camões uza ne’e, ninia objektivu mak atu hatudu katak ita nia relasaun ho Indonesia seidauk hetan ekilibriu ... belum seimbang/sebanding.
Indonesia dala barak liu obriga sira nia hakarak [memaksakan kehendak]. Ne’e deit. Hau la iha problema ho Xanana Gusmão kona ba TI. Ema balun [liu-liu Ministru koruptor sira, hamutuk ho emprezariu nasional KKN sira] dehan, “Amo, ita seidauk iha fabrika! Buat hotu-hotu, ita depende husi Indonesia”. Los! Maibe, ita la tane liman mamuk ba sira to?! Ita fo dollar amerika ba sira! Hodi bainhira mak Indonesia haruka sasan [supermin] gratis mai Timor Leste? Ita hamlaha, tane liman ba sira? Ita hamrok, loke ibun ba sira? De jeito nenhuma! La hetan boy?!
Indonesia mak mai hetan servisu iha ne’e karik [husi Warung-tegalan/Warteg too Supermarket, inklui agora sai famozu tan halo aat Jardim dos Martires hanesan BTK]! Maibe, Timor Leste la buka servisu iha Indonesia. Dala ida tan, kecuali emprezariu ‘nakar’ sira ne’ebé servisu hamutuk ho ministru ‘liman lais’ sira karik! Maibe, povu Timor Leste hasai kosar-wen rasik mak hodi han no hemu. Indonesia mak depende, no sei depende ba ita nia ekonomia. La bele hanoin kontrariu.

“Raison du coeur”, “Raison d’état” & “Raison d’être”

Ema hotu hatene Xanana Gusmão. Ema lubuk ida mak la gosta nia, entaun sira bolu bebeik “traidor”. Wainhira nia assumi kargu nudar Primeiru Ministru, militante FRETILIN nia hateten aat no tolok nia [hakerek iha parede Baucau no fatin barak iha Dili]. Maibe, wainhira nia fahe “pakote referendum”, tolok nain sira hamrik iha oin atu simu lerek osan husi Governu inkonstitusional. Sira ne’ebé hateten aat nia, agora defende nia ‘bulak rai’ [kona ba proyek sira].
Inklui iha ne’e lideransa hanesan Mari Alkatiri, simu tiha osan atu halo servisu Estado Timor Leste nian, aproveita mos oportunidade atu halo propaganda foer kona ba Xanana Gusmão – “fase roupa foer” iha rai liur. Maibe, keta haluha – Ministru sira ne’ebé nia hili atu kaer ukun iha AMP nia laran mos nia defende hasoru atakes KKN [infelizmente, Ministru sira kontinua taka neon].

Ba kazu boot liu, Xanana Gusmão konsege hakuak malu ho Jendral TNI Wiranto. Nia loke luan dalan ba nia alin sira hanesan Taur Matan Ruak, Lere Anang Timor no seluk tan atu kaer liman metin ho General Indonesia sira. Afinal TNI/ABRI mak uluk halo perseguisaun militar ba sira iha ai-laran duranti rezistensia nia laran: oho no halo FALINTIL barak sai alejadu. Ohin loron, nia ajuda Ramos Horta atu liberta Rogerio Lobato ho Jhony Marques. Nia mos ‘taka ku’ak’ ne’ebé Ramos Horta ke’e hela iha Indonesia hasoru MetroTV, nst [la iha ema seluk mak ataka media Indonesia]. Agora, nia fo an tan ba Ramos Horta atu liberta Maternus Bere.

Ho kondisaun todan ida ne’e ita nain 2 [hau ho Ze] husu atu fahe reflesaun ba malu, [1] Xanana Gusmão hetan energia husi ne’ebé atu kontinua reziste hasoru atakes barak hanesan ne’e? [2] Ninia objektivu ka finalidade saida? [3] Hau nia an rasik: hau ataka Xanana Gusmão ka defende nia?

Hau nia resposta, ida uluk [1], Xanana Gusmão iha energia metafisika ida ne’ebé suli husi ninia “raison du coeur” (liafuan husi filosofo Blaise Pascal) hodi hametin ninia “raison d’état”. Uluk nanain, «raison du cœur» ninia signifika = hanoin ho fuan; budihati. Xanana la’os deit hanoin ho racionalismo puro (budi murni), maibe involve ninia sensibilidade pessoal nudar ema ne’ebé sofre hamutuk ho povu iha nia vida tomak. Xanana hanoin ho ninia fuan laran; ho ninia “simpatia” no “empatia” humanista ida. Iha kategoria ida ne’e, la iha lideransa Timor Leste ne’ebé supera ninia pozisaun (Alkatiri no Ramos Horta sei iha kantigas karik; La Sama seidauk too). Tan ne’e, dala ruma ninia aksaun iha kampu laran haksoit liu logika tomak ne’ebé ita koloka. Inklui, logika ne’ebé mai husi formalismo Konstitusional no Lei ne’ebé vigora. Iha aspektu ida ne’e, hau hakarak foti liafuan husi Dom Basilio do Nascimento, dehan, “Konstituisaun RDTL ne’e diak no modernu ona ba ema Timor tomak, maibe la’os ba Xanana Gusmão”.
Konstituisaun/Lei hanesan “letra” ne’ebé hakerek maten ona, maibe “Espirito” mak halo moris no fo moris (atu uza S. Paulo nia liafuan). Hodi dehan ho liafuan seluk, Xanana Gusmão moris ho “espiritualidade nasionalista” ida ne’ebé dala ruma hakat liu barreira Konstitusional/Lei. Espiritu ida ne’e moris deit, wainhira Maun Boot uza ninia raison du coeur [penalaran budihati].

Tuir mai [2], Xanana uza ninia “raison du coeur” atu hametin ninia “raison d’état” (razão do estado]. Liafuan «raison d’état» hanesan doutrina politika husi Jean Armand du Plessis, duca husi Richelieu, hetan titulu nudar Cardeal husi Igreja Katolika nia kaer knar nudar Primeiru Ministru omnipotente duranti tinan 18 nia laran iha Monarkia Louis XIII (husi Fransa) nia ukun.
Tuir Cardeal no Primeiru Ministru ne’e, bem-comum husi estado (= interese nasional) tenki sai hanesan sasukat ba ita nia hahalok tomak, fiar tomak no moral tomak. Wainhira ita koloka Maun Boot iha ne’e, entaun ita hatene katak atu harii estado Timor Leste nia diak iha situasaun “fragil” nia laran, Xanana uza “meios” tomak ho “kusta” tomak. Hau involve ona iha diskusaun ho Xanana Gusmão iha konferensia [konsulta] 2 kona ba “estado fragil”. Hau koko atu argumenta hau nia pozisaun hodi hatudu «orgulho nacional» ida, katak, Timor oan mos bele harii Estado, la presiza ema liur mai hanorin ita. Ba hau, liafuan “estado fragil” (estado falhado) la diak liu propaganda atu hametin “aventurismu” internasional iha Timor Leste [se Timor Leste sai “estado forte”, entaun bele mosu desemprego internacional/pengagguran internasional, karik].
Husi parte seluk, hau mos hakerek dala barak ona katak “estado failhado”, justamente, mai husi lideransa politika ne’ebé uza liafuan “interese nasional” atu koi sira nia husar rasik. Atu dehan katak, “hau nia interese mak interese nasional”. Iha ne’e hau hanoin hamutuk ho Filipe Rodrigues ne’ebé ho coragem (aten brani) hateten momos, [no hau interpreta], katak, interese nasional ne’e depende ba interese Ramos Horta, Alkatiri no nia maluk sira. Liu-liu, Dr. Ramos Horta nudar “focal point” no “porta voz”. Ho liafuan seluk, Xanana kontinua defende ninia pozisaun kona ba “raison d’état”, maski ninia kompatriota kontinua fai hosi kotuk. Hanesan Brutus halo ba Julius Caesar. Hau konkorda ho pozisaun Filipe Rodrigues nian. Maski nune’e hau aumenta: Xanana Gusmão kontinua hametin kooperasaun ho Alkatiri no Ramos Horta atu hetan forsa barak liu tan hodi harii Estado Timor Leste, maski nia maluk 2 ne’e kontinua “liki foer” no rai rahun ba Xanana nia oin laran. Xanana mos kontinua kaer liman metin ho “emprezariu” balun, maski uluk sira rasik insulta no tolok Xanana iha paredes barak [Baucau no Dili] hodi FRETILIN nia naran. Pode ser hau tenki dehan lai katak, Jose Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão la hanesan ho Alexander Magno ne’ebé konkista mundu. Maibe, se uluk Aristoteles (filosofo no mestre) nia liafuan la monu ba Alexandre Magno (heroi no aluno), agora nia bele monu ba Alexandre Gusmão, katak, “dala barak liu ita servisu ba funu, no la dun prepara atu servisu ba damen” (cfr. Aristotle, “Politic” in Completed Work, Oxford Univ. Press: 2001). Hau hakarak dehan, katak, Alexandre Gusmão ka Kay Rala Xanana kleur ona servisu ba funu (1975-1999). Agora, nia hakarak servisu ba damen. Kontrariu, Ramos Horta no Alkatiri nunka servisu ba funu, no moris hakmatek iha liur, agora sira hakarak servisu ba funu [inklui, uza FRETILIN]. Que pena!

Ikus liu [3], hau nia pozisaun ba Xanana Gusmão [la’os tan ami Gusmão], hau esprime liu husi Beethoven nia repertoir muzikal ho títulu “Die Unvolendete und Nimmer Endete Symphoni” (Jerman). Katak, simfonia ida ne’ebé lian bebeik no sei la nahas [kotu]. Hau la para atu “mengagumi” Xanana Gusmão. Maibe, hau nunka hateten lia falsu ba nia. Se hau konkorda ho buat ne’ebé Maun Boot halo, hau dehan “sim”, “yes”. Se hau la konkorda ho buat ne’ebé Maun Boot halo, hau dehan “não”, “no”. Hau la bele halo hanesan ema seluk, wainhira Xanana hahu kaer governu hau hahu tolok nia no insulta nia, maibe wainhira Xanana fahe “osan” hau ba hobur lisuk nia. Martinho Gusmão sei la halo ABS (Asal Bapak Senang) ba Xanana Gusmão. Hau la gosta ABS, hanesan hau nia Maun Boot mos siniku ba ABS. Hau “kagum” nafatin ba nia, tan maski ami 2 bele iha nafatin diskusaun nia laran, maibe nia nunka ‘odio’ hau [sa tan lori hau ba tribunal, ka kesar ba Bispo sira hanesan lider seluk]. Até, Xanana rasik fo predikat ida ba hau nudar “Amo kontroversial”, maibe nia mos dehan “Ami sei primo” (obrigadissimo Maun Boot).
Ze Camões hatene, uluk wainhira tentara Kopassus kaptura Xanana Gusmão, ita estudante sira iha Malang (Jawa no Bali) quase agonia hotu. Balun tanis, balun stress no frustrasi. Hau lembra, katak, ami “frater” barak mak ran la halai kedas, too balun vokasaun mos semo lakon hotu.
Hatudu katak, ita barak mak “kagum” ba Xanana. Maibe, hau “mengagumi” Xanana Gusmão ho “raison d’être” ida (razão de ser; reason of being; citra-diri yang sejati) – hau la dun fanatiku ba Xanana maibe hau sempre iha razaun forte atu ‘kagum’ ba nia. Katak, kekaguman yang sejati – genuine. Maski nune’e, ami 2 nunka aplika “do ut des” – Hau fo, atu O [Xanana] mos fo.

*Hakerek nain, Direitor CJP Diocese Baucau. Hanorin filosofia politika, etika no ateismo kontemporaneo.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.