VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090324

Governu AMP Promete halo “Mudansa” no “Reforma”

OJE2009 no prosesu dezenvolvimentu ba Igreija Katolika

Dili, FH, 24 de Março de 2009 - Iha loron 22 fulan Dezembru tinan 2008, IV Governu Konstitucional hari’i komitiva ida lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão, akompanya husi Vice PM, Ministru Edukasaun (ME), Ministru Justisa (MJ), Ministru Estatal (M. Estatal), Ministra Finansas (MF), Ministru Infra-estruturas no Vice Ministra Saude, Secretario Estado Agricultura.

Komitiva Governo ne’e atu informa OJE2009 ba Igreja Katolika iha diocese Díli ho Baucau i iha tempu hanesan hala’o kompromissu nomos dialogo ho Sociedade Civil sira.

Iha fulan Janeiru, hahu husi loron 14 to´o loron 30, haksesuk malu konaba OJE2009, hahu husi jeneralidade ba to´o especialidade. Kompromisu IV Governu Konstitucional atu hato’o informasaun ba hierarkia Igreja Katolika iha Diocese rua ne’e só foin bele hala’o depois de Parlamentu Nasional (PN) aprova OJE2009 ne’e, Presidente Republika (PR) promulga no Publika Lei OJE2009 iha Jornal da Republika (JR).

Surumutuk ho hierarkia Katolika iha Diocese Dili hala’o iha Salão Madre Canossiana sira nian iha Becora. Halo parte ba surumutuk ne´e maka Amo Bispo, Dom Alberto Ricardo da Silva, nudar Bispo Diocese Dili, Nai-lulik sira, Madre sira, Leigo sira, nomos tuir iha surumutuk ne´e hanesan observador Núncio Apostolika Vaticano nian mai Timor-Leste. Husi IV Governu Konstitucional, PM Kay Rala Xanana Gusmão, Ministra Finanças, Emília Pires, Ministru Agricultura no Pescas, Mariano Sabino Assunami, Ministru Edukasaun, João Cancio Freitas, Ministru Infra-Estrutura, Vice Ministra Saudade, Madelana Hanjam maka representa. Iha loron tersa (17/02) komitiva PM Kay Rala Xanana Gusmão desloka ba Baucau hodi informa mos ba hierarkia Igreja Katolika nian iha neba.

Mensagem PM Kay Rala Xanana Gusmão ba Igreja Katolika

Iha biban ne´e PM Kay Rala Xanana Gusmão, “hato’o konaba kompromisu no komitmentu IV Governu Konstitucional nian, oinsa no tansa maka harii AMP (Aliança para Maioria Parlamentar) nebe halibur hamutuk partidu lima (5)”. Atu reforsa argumentu ne’e Xanana Gusmão foti exemplo balu husi rai seluk nian nebe koligasaun partidu 2 ka 3 ninia durasaun la to’o tinan ida maibe maximu fulan nem (6) deit i balun fulan tolu (3) deit. Razaun ba krise nebe mosu iha partidu sira ho koligasaun, entre sira seluk, ida, governo ho partidu sira nebe maka ho orientasaun ideologika la hanesan; rua, partidus sira mai ho ida-idak nia programa no orientasaun rasik. Tamba ne´e maka koligasaun barak iha rai hanesan Itali, husi koligasaun partidu sira karuk nian dura tinan ida deit. Exemplu hanesan koligasaun husi partidu karuk sira ho Berlusconi (Italia) dura tinan ida ho balun deit.

Primeiru Ministru, “iha biban neba haktuir kona ba tansa maka partidu 5 iha AMP metin besik tinan 2 ona, ne’e tamba AMP ninia komprimisu ba mudansa no ninia komitmentu ba reforma”. Hatutan PM katak “krizi 2006 nebe mosu tamba deit instituisaun Estado RDTL nian sei nurak hela no ida-idak la hala’o ninia kna’ar tuir ida-idak ninia kompetensia no responsabilidade” nudar hakerek ona iha Lei-inan. Tenik tan Xanana Gusmão katak “sinal ba krizi ne´e mosu hahu kedas husi incidente 04.12.2002, 2004 entre F-FDTL ho PNTL, 2005 manifestasaun Igreja Katolika nian no ikus liu maka krizi bo’ot 2006, tamba ne´e maka AMP mosu (sani: hari’i) ho kompromisu ba Mudansa no komitmentu ba Reforma” institusional, sosial no hasa’e ekonomia povu ki’ik nian.

Iha surumutuk ho hierarkia Igreja Katolika nian iha Diocese Dili (16/02) no Baucau (17/02), PM Kay Rala Xanana Gusmão ko’alia klean liu tan kona ba Mudansa no Reforma nudar bandeira AMP nian husi tinan 2008 to’o 2012.

Mudansa

Timor-Leste sei konsidera hanesan rai nebe foin ukun-rasik-an liu tinan sanulu (10), nebe tuir matenek sira husi liur hare’e katak “era post-konflitu, minimu lori tinan sanulu (10) hafoin rai ne’e sai husi faze violensia no intolerância. Rai barak mak lori tinan naruk, nebe balun to’o tinan 20 no 30 resin atu konsolida nia instituisaun Estado Direito no Demokratiku. Tamba ne´e maka, tuir PM Kay Rala Xanana Gusmão, “Timor-Leste tinan ida ne´e komemora tinan sanulu (10) ninia Liberdade. Iha tinan 1999, ita hotu-hotu ba tau hamutuk ita nia votus hodi manan independência. Ita hotu buka esforsu atu oinsa maka sai husi era post-konflitu ba era dezenvolvimentu”. Tan ne’e «Mudansa» ita hotu nia hakarak no AMP mak lori iha nia kba’as komprimisu wa’in ne’e.

Iha biban neba, Xanana Gusmão koalia mos konaba incidente 11/02/2008, atentadu nebe halo kanek Presidente Republika (PR), José Ramos Horta no ataka hasoru PM wainhira sai husi nia uma ba servisu fatin. Kona ba ida ne’e, Xanana haktuir ho lian Portugues karik dehan «um mal necessário», Mal, tamba tuir lolos labele akontese iha Estado Direitu i Demokratiku nia le’et. Necessário, katak obriga ita halo refleksaun konaba saída maka «sentido de Estado». Ho refleksaun ne’e mak hamoris forsa Operasaun Halibur «força Operação Conjunta» nebe halibur fali instituisaun forsa seguransa rua nebe monu hotu ba tentasaun iha krizi politika-militar 2006.

Reforma

Komitmentu IV Governu Konstitucional nian ida tan maka «Reforma». Reforma administrativa iha instituisaun sira estadu nian, hanesan reforma ba jestaun finansa publika, reforma ba forsa segruansa i defesa nasional. Reforma nebe maka bo’ot no mukit liu maka reforma iha mentalidade, maibe ho Governu no ita hotu nia esforsu bele ultra passa obstakulu sira nebe mosu. Reforma nebe neneik maibe bebeik (lema Renetil nian) ka reforma neneik maibe la’os ba fali kotuk (ekspresaun A. Lincoln nian).

Panorama Socio-Ekonomika iha Timor-Leste impaktu OJE2009

Iha surumutuk hodi fahe informasaun ba Hierarquia Igreja Katolika nian, iha Diocese Dili (16/02) no Baucau (17/02), Ministra Finansas (MF), Emília Pires (EP) mos hato’o lia badak ka panorama kona ba evolusaun socio-ekonomika iha Timor-Leste hanesan impaktu direktu husi OJE2009.

Iha biban ne´e MF hateten konaba Procesu Desenvolvimentu, nebe nia fahe ba parte tolu (3) konflitu, post-konflitu no desenvolvimentu. Emilia Pires haknauk peritus sira ninia hanoin katak “rai sira nebe maka sai husi era post-konflitu nia laran sei lori minimu tinan 10. Atu sai husi nível rendimentu ki’ik ba tama iha rendimentu mediu sei lori tinan 59 karik. Maibe rai sanulu resin tolu (13) nebe ema bolu “Ekonomia Milagre” konsegue duni muda husi nivel post-konflitu ba desenvolvimentu, lalais liu maka hanesan Singapura, Republika Koreia, Hong Kong, Taiwan, Japaun, China, Brazil, Botswana, Malaysia, Malta, Indonésia, Oman no Thailandia”. Ministra Finansas, “iha situasaun post-konflitu, la iha funu maibe mos la iha paz. Wainhira funu remata, ita hetan oportunidade atu servisu ba hetan paz duradoura maibe atu hetan paz sei precisa hari’i instituisaun sira nebe sei bele assegura paz no seguransa ba povo tomak. Karik konflitus nafatin, ema sei mate nafatin, sei iha destruisaun fisika nafatin, sei halo a’at sistema no instituisaun sira nebe tenki assegura pilar nebe kritiku no determninate ba desenvolvimentu nasional”, tenik Emilia.

Iha biban ne´e Emilia Pires mos hato’o konaba indikadores ekonomika no social ita nia rain nian. Iha ninia komunikasaun ho hierarkia Igreja Katolika, hare ba pontus rua husi indikadores rua (2) ne´e, hanesan: Índices Pobreza (ema kiak) iha Timor-Leste no Krescimentu Ekonomika.

Tuir indikadores social, foti índices ema kiak iha Timor-Leste, tuir Banku Mundial ninia estudo, iha tinan 2003 hamutuk 36% ema kiak iha ita nia rain. Iha tinan 2007, ema kiak iha Timor-Leste sa’e ba 49,9%. Ne´e hatudu katak, ema timoroan hamutuk 500,000 moris iha kiak ka pelo menus moris ho menus $0.88 USD loron ida.

Tuir estudo Banku Mundial nian, Timor-Leste ninia krescimentu ekonomika iha tinan 2007 hetan 8% no iha tinan 2008 sa’e ba 10,5%. Faktores sira nebe maka kontribui ba krescimentu ekonomika maka: Agrikultura; industria no komersiu no sektor publiku.

Ba oin, oinsa maka mantem Timor ninia krescimentu ekonomika atu nune bele iha impkatu bo’ot ba kombate pobreza? Pelo menos krescimentu ekonomika ninia nível tenke mantem iha 8% ba 10% ka mantem ho digitus rua?

Tuir analise kausa i efeitu hateten katak krescimentu ekonomika iha impaktu direkta ba indices de pobreza. Se mantem nível krescimentu ekonomika husi 8% ba to´o 10% bele iha expektativa katak to´o 2015 bele hatun índices pobreza ba metade husi 49,9 %.

Impaktu husi OJE2009 ba ekonomia

Tinan 2009 tuir estrategia Governu nian ba desenvolvimentu nasional, tinan 2009, hanesan tinan ba infra-estruturas. OJE2009 sei fo hanesan prioridade ba desenvolvimentu fisiku hanesan Elektrecidade, Porto, Aeroporto, Estradas, no sst.

Projektu ne’e bele kontribui direktamente ba indikadores ekonomika no social ho aumenta ka mantem krescimentu ekonomika nebe ita hakarak nomos bele hamenus índice kiak iha ita nia rain.

Prioridades Nasionais iha tinan 2008 maka aposta ba Estabilidade no seguransa Publika; Protesaun no solidariedade sosial; Hatan ba ejizensia foin-sa´e sira nian; Loke empregu ba jerasaun foun – rendimentu; Hadia dezempenyu Servisu publiku; Governasaun transparente no efektivu. Iha tinan 2009 ne’e, Governu identifika ona prioridade hitu ka aposta iha: Seguransa Ai-han; Dezenvolvimentu Rural; Dezenvolvimentu Rekursus Umanus; Servisu Social no Protesaun; Seguransa publika no estabilidade; Governasaun diak no halo oinsa timoroan hotu-hotu, riku ka kiak, beik ka matenek (husi kuadrus superior to’o kuadrus basilares) iha direitu hanesan no asesu ba Justisa.
.
Edisaun Forum-Haksesuk. Fonte Gabinete Media PM

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.