VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20081013

"Marcha da paz" sei hetan apoio iha nivel CPLP i rai eskerda seluk-seluk?

hosi: Celso Oliveira*

Hare hosi konseitu "liberdade da expresaun", bele konsidera katak marcha da paz nebe Fretilin atu organiza iha fulan novembro laos akto inkonstituisional. Iha rai demokratiku hotu-hotu, liberdade da expresaun hanesan prinsipiu ida ke fo garantia ba desenvolvimentu nasional. Nune mos, Timor Leste hanesan rai demokratiku, labele bandu ema ida ou grupu ida ou partidu atu hato'o sira nia hanoin, etc.... Ne'e duni Fretilin bele halo marcha da paz ou demonstrasaun seluk-seluk tan. Tamba ida ne'e direitu nebe konsagra iha konstituisaun nia laran.

Maibe, se karik hare fali ba konseitu Paz i Stabilidadi, mos bele konsidera katak Paz i Stabilidadi hanesan direitu fundamental povo ida nian. Ne'e duni, Governu AMP iha direitu atu hari'i i kria Paz i Stabilidadi ba povo Timor, tamba ida ne'e direitu nebe konsagra iha Konstituisaun nia laran.

Ohin loron, sekulu XXI (pos-modernu), laos "liberdade de expresaun" deit maka konsidera hanesan direitu fundamental povo ida nian, maibe "moris iha hakmatek nia laran (paz i stabilidadi)", "moris iha uma ida nia laran", i, "hetan ai-han loron-loron" maka direitu fundamental povo ida nian.

Ne'e duni, kuandu koalia konaba DIREITU povo ida nian, labele bazeia deit ba direitu "Liberdade da expressaun", maibe tenki mos hare ba direitu seluk-seluk, hanesan {"direitu moris iha hakmatek nia laran", "direitu moris iha uma ida nia laran", i, "direitu hetan ai-han loron-loron"}. Agora hili maka ida nebe????


"Marcha da paz" sei hetan apoio iha nivel CPLP i rai eskerda seluk-seluk?

Será que marcha da paz hanesan kurtina ida para halo eleisaun antesipada 2009 iha Timor Leste? Politikamente sim. Laiha duvida.

Será que marcha da paz sei hetan apoio hosi rai CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa)?

Será que marcha da paz sei hetan apoio hosi rai sira nebe eskerda. Por exemplu Cuba?

Hare hosi strategias nebe maka Mari Alkatiri, Sekretariu Jeral Fretilin halao oras ne daudaun iha estranjeirus, bele dehan katak marcha da paz hanesan kompromissu ida entre Mari Alkatiri ho nia maluk politiku hosi rai afrika i rai eskerda sira. Kompromissu nebe laos bazeia ba interesse nasional povo Timor nian maibe bazeia liu iha vingansa politika kontra Xanana Gusmão, aktual Primeiro Ministro Timor Leste nian. Ne'e duni, oras ne'e dau-daun, Mari Alkatiri halo kampanya maka'as iha estranjeiru hodi buka apoio iha nivel CPLP i rai eskerda sira hodi bele kontra i hatu'un governu AMP hosi poder.

Kuandu mosu marcha da paz iha territoriu Timor, automatikamente rai sira iha afrika i eskerda sei koalia konaba marcha da paz. Hanesan ne' e, marcha da paz laos sai problema iha Timor Leste deit maibe sei mos hanesan konversa entre politiku sira iha nivel CPLP i rai eskerda sira. Uza teoria nebe dehan katak "borboleta nebe baku nia liras iha Timor, bele mos senti anin iha rai afrika ou eskerda sira".

Manifestasaun iha Portugal kontra visita PM Xanana Gusmão

Será que Fretilin sei prepara manifestasaun iha Portugal kontra visita Xanana Gusmao ho nia komitiva sira nebe sei realiza iha fulan Novembro nia laran iha Portugal?

Primeiru Ministro Timor Leste, Xanana Gusmão, atu halo primeira visita iha fulan Novembro iha Portugal desde ke nia toma posse nudar PM ba IV Governu Konstituisional. Vizita ida ne'e koinsidensia ho planu nebe Fretilin atu halo marcha da paz iha Timor Leste.

Hare hosi teoria borboleta, entaun Portugal bele sai fatin diak ida para Fretilin (ho ninia apoiantes hosi afrikanus i eskerdistas sira) uza hodi expressa sira nia deskontentamentu kontra Xanana Gusmão iha visita ida ne'e.

Perkursu nebe maka oras ne'e Mari Alkatiri, Sekretariu Jeral Fretilin, halo (visita rai maputo-portugal-kuba), sei laiha duvida para ita halo konklusaun ida katak "agenda essensial atu hetan apoio externa hodi hatun PM Xanana Gusmão hosi poder".

Portugal rai ida livre i demokratiku, ne duni ema hotu-hotu bele hato'o sira nia hanoin, halo manifestasaun, seluk-seluk tan, desde ke la uza dalan violennsia.

* Hakerek Nain, journalista i poeta,hela iha Inglaterra!

2 comentários:

  1. «Apresiasaun no sujestaun husi Pe. Juvito ba FH»

    Ha'u aprecia tebes maluk Celso no maluk hakerek na'in sira hotu nebe hatudu imi nia interesse maka'as no ho neon-laran questiona "projecto" MARCHA DA PAZ nebe tuir plano FRETILIN hanoin atu halo iha fulan Outubro ne'e nia laran hodi hatudu sira nia hahalok democrático no moris politica nian, liu husi artigo sira imi hatun iha FH. Diak tebes mak imi questiona kona ba Marcha política da paz ida ne'e ninia carácter, objectivo no ninia impacto ba sociedade Timor nia desenvolvimento iha sector hothotu, etc.; no será que manifestação política ida ne'e lori progresso no paz ba Timor no timor-oan sira ka keta lori fali retrocesso boot iha campo socio-político, socio-cultural, socio-económico ba estabilidade nacional?
    Parabéns ba imi hotu nia esforço no imi nia expressão de maturidade política no imi nia profunda inquietação ba florescimento da paz nebe foin mak atu "rai-hun mutin" no hafuhu lerek fali povo Timor nia moris, depois de crise político-militar 2006 nian ho ninia consequência tomak. Tebes, "projecto" político ida ne'e soi duni atu hetan desconfiança bo'ot husi componente tomak sociedade Timor nian ho ema hotu be laran diak no preocupa ba Timor nia loron aban-bain-rua nian, kona ba ninia potencialidade atu mosu, ninia objectivo no ninia consquência, liuliu catastrófica ba fali povo Timor nia moris, basá conflicto ida liu ba ne'e husik hela kanek barak nebe seidauk diak lolos no sobu rahun sucesso barak nebe witoan ka barak ita hotu contribui ba rai no povo ida ne'e nia diak iha processo ukun an nia laran depois de 99.
    Maske nune'e, ha'u mos ladun satisfeito tan iha artigo sira hotu nebe ha'u le'e, ha'u repara katak maluk sira hotu koalia de'it kona ba direito fundamental no liberdade de expressão do direito democrático ho sira nia implicação tomak, maibe la questiona mos kona ba dever fundamental nu'udar cidadão, nu'udar político, nu'udar partido, nu'udar sociedade ida nian atu harí dame hanesan obrigação ida, atu moris ho dignidade no integridade iha rai Timor laran tuir linhas fundamentais nebe hakotu tiha ona iha Lei Inan (Constituição).
    Tuir ha'u nia haré, ema hotu iha direito atu expressa sira nia hanoin no hakarak maibe mos ema ida-idak ou grupo ida-idak ka partido politíco ida-idak labele haluha katak sira iha dever atu cumpre uluk lai, sira nia obrigação política nu'udar cidadão, molok expressa sira nia direito político. Basá direito político laos buat tomak iha ema nia moris maibe papel no dever social ida de'it além de papel no dever social sira hotu nebe integra iha ema ida nia an tomak ka sociedade ida nia an tomak iha ninia totalidade. Ema nebe la cumpre nia dever no obrigação tuir lei haruka, nia mos lakon nia direito, basá dever ho direito tenki la'o hamutuk no sai ida de'it iha manifestação política hothotu. Hala'o uluk lai dever, tuir mai mak exige direito e la'os husu uluk direito molok hala'o dever. Ha'u hanoin democracia la halakon principio ida ne'e iha cidadão ida-idak no povo hothotu nia moris.
    Ha'u husu atu maluk Celso (nune'e mos maluk hakerek na'in sira seluk) atu labele halo especulação "a priori" hanesan iha artigo ida ne'e (no mos sira seluk), wainhira koalia kona ba CPLP no grupo esquerdo sira nia apoio no demonstração hasoru PM nia visita ba Portugal iha Novembro mai, nebe keta FRETILIN la hanoin kona mos atu halo karik maibe dala ruma ho inspiração nebe hetan husi especulação malik Celso nian ne'e bele loke fali sira nia neon atu hatama mos iha sira nia plano estratégico, depois de contestacão barbarak hasoru Marcha da Paz nebe sira hanoin atu halo. Ne'e duni ha'u hanesan leitor passivo ida FH nian hakarak sugere de'it katak maluk hakerek na'in sira precisa hatudu sai imi nia neon-na'in (prudência) iha imi nia expressão verbal sira hotu e se bele karik buka atu modera mos imi nia hanoin molok hatama iha forum público ida ne'e. Basá ema hotu acompanha no le'e saida mak maluk sira hakerek. Keta halo be lia hakerek sira ne'e sai fali "boomerang" ba valores sira nebe ita hotu no liu-liu maluk hakerek na'in sira haka'as an atu defende liu husi imi nia hakerek. Ha'u mos hein katak ita hotu buka jeito nafatin atu hafutar no neutraliza FH ninia existência hanesan forum de comunicação social ida íntegro, profissional e proporcional sem tendências e desequilíbrios desnecessários.

    Obrigado! Pe jovito

    ResponderEliminar
  2. Obrigado Wa'in ba amu Jovito nian bolu atensaun no mos ba sujestaun mai FH.
    FH sempre nakloke ba kritikas, bolu atensaun ka sujestaun nebe konstrutivu ba FH nian diak, husi se se deit no husi nebee deit.
    Bolu atensaun ba editores ka kolaboradores sira FH nian hanesan metudu ida hodi kontrola FH ho nian editores ka kolaboradores sira, atu nune'e karik lia-fuan ruma, ka tema ruma ou asuntus ruma nebee hakerek na'in sira hakerek ladun kontrola bele modera no korriji ka hakerek ho atensaun no hakerek ho kuidado.

    Los duni, iha estado de direito demokratiku sidadaun ida-idak iha nian dever, direito no responsabilidade. Antes husu direito ema ida-idak hala'o uluk ninian dever moral no material. Bainhira hala'o ona nian dever mak bele husu mos ninian direito maibe direito mos la'o hamutuk ho responsabilidade.

    Iha mos dever, direito no responsabilidade koletivu, hanesan grupos sidadauns sira, asosiasaun sosiedade sivil, grupo partidários, grupos desportivos, grupos organismus estado ka privadus etc., grupos hirak ne'e hotu mos iha nian dever, direito no responsabilidade ba sistema nasaun no sosiedade.

    Ita hotu siente katak iha demokrasia ema hotu iha direito hanesan, atu individual ka koletivu, direito no liberdade hanesan aliserse ba demokrasia. La iha ema ruma ka orgaun estadu nian ruma bele bandu ema seluk nudar individual ka koletivu atu hato'o ninian hanoin tuir dalan nebee sinte diak. Maibe direito no liberdade individual ka koletivu ne'e mos iha nian limite konforme situasaun no faktor kondisionante iha rai laran ka iha sosiedade. Iha situasaun balu nebee presiza duni (imperativo) kondisiona liberdade no direito ba sidadaun ida-idak ka grupo nian aktu ka atitudes.
    Kona ba Marcha de Paz, termo ida ne'ebee partido FRETILIN nian ema emprega ba sira nian plano, maibee ha'u la konkorda 100+1% tanba la iha relevansia entre situasaun ho plano, nem motivu nem objektivu koinside, maibe nee direito koletivu partido FRETILIN, atu halo bain-hira no iha nebee nee sira nian direito. Maibe ha'u hakarak bolu atensaun mak kona ba dever koletivu husi partido FRETILIN kona ba heransa neebe partido ida ne'e husik hela iha sosiedade Timor nian laran hodi fo nian eku to'o ohin loron...
    Basaa, partido FRETILIN nudar komponente importante iha klase politika nebee kaer destino nasaun RDTL soberano, desde 2001 to'o oras ida ne'e dadaun reklama demais liu mak direito du ke hala'o nian dever no responsabilidade nudar FRENTE nebee luta ba Independensia Total no Kompleta, Libertasaun da Patria no Libertasaun do Povo de Timor-Leste. Maibe, haree ba experiensia durante tinan lima ka nen liu ba kontrasta tebes katak ba partido FRETILIN nian lideransa, libertasaun da patria hanesan sira nian misaun kumprida ponto final. Nune'e FRETILIN nian lideransa sira nian aktu no atitude ses dok tebes husi prinsipio movimento revolusionariu, hanesan insultus ba ex-kombatentes sira ho lia-fuan fuk naruk la fase, hanaran populasoins nebee susar ai-han ho naran fahi-krekas, bolu nian adversario politikus hanesan ho manu-rade, konsidera formadus sira iha Indonesia hanesan supermi mamar etc.etc., hirak ne'e hotu hatudu atitude mediokre nebee lideransa FRETILIN hatudu iha sosiedade Timor nian laran, atutude nebee la tuir partido ida nudar revolusionario. Iha mos aktus oi-oin husi lideransa FRETILIN nebee hatudu maibe la'os lisaun nebee merese Povo Timor louva, ao kontrario merese kondena no kombate husi Timor oan hotu, liu-liu povo terus na'in sira. Aktus hanesan forma milisia ho objektivu atu elimina adversarios politikus...
    Husi aktus no atitudes aat hirak ne'e hotu povo seidauk hetan responsabilidade nebee diak no loss husi autores sira.
    Ne'eduni FRETILIN nudar partido historiku nebee naran boot, ninian ema liu-liu lideransa sira tenke kumpre uluk sira nian dever no responsabiliza ho diak no los lai mak bele reklama direito. Se la'os nune'e mak não vale a pena cantar mais a designação lendária "frente revolucionária" porque pode ser que um nome de uma lenda já sem carácter e alma.

    Muito Obrigado !

    Victor Tavares
    Editor FH

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.