VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20081011

12 DE OUTUBRO NO REFLEKSAUN IDA

Filipe Rodrigues Pereira
Ita tomak nia memoria politika sei fresco? Se ita hotu nia memoria politika sei fresco maka ita sei la haluha loron aban. Aban halo 19 anos ba'a primeira manisfetasaun politika nebe'e publikada iha cidade Dili no mundu exterior. Manifestasaun politika nebe'e sai nudar cikal-bakal baa manifestasaun politika iha cidade Dili hodi hasoru okupasaun Indonesia. Primeira manifestasaun politika frontal mosu depois de missa nebe'e lidera husi Amo Papa, João Paulo II iha Tasi Tolu, Dili. Manifesaun politika nebe'e haburas no habelar movimentus politika klandistina husi foho tama mai cidade.
Hakerek'nain foti manifestasaun politika 12 de Outubru 1989 hanesan artigu baa loron ohin tamba hare Nai-Ulun, elit politikus e nune'e mos ho sosiadade Timor-Leste lakon hanoin baa loron ida aban, loron nebe'e hamosu istoria politika da resistensia hasoru okupasaun Indonesia iha cidade. Loron 12 de Outubru 1989 loron ida importante teb-tebes baa akasaun no movimentus politika iha cidade laran tempu neba'a. Ho no liu husi 12 de Outubru maka movimentus politika sai habelar no haburas a'an diak liu tan iha vida politika sosiadade Timor-Leste nian. Hakerek'nain hakarak dehan, se'karik la iha aksaun 12 de Outubro maka dalaruma sei la mosu mos manifestasaun politika 12 de Novembro 1991, masakre Santa Cruz nebe'e fanu mundu tomak hodi tau atensaun politika no moral a'as ba'a Timor-Leste nia resistensia da luta. Liu no mai husi 12 de Outubru, maka kuda esperitu politika ukun a'an mais forte iha jovens sira nia hirus-matan-nurak hodi funu hasoru invasor no okupador politika, Indonesia.

Hakerek'nain hakarak fo'o hanoin, antes mosu 12 Outubro 1989 jovens iha cidade Dili fahe-malu baa grupos barak bazeia baa hela-fatin, eskola no arte-marciais. Iha suku Vila Verde-Bairo Pite, iha suku Mascarenhas, Bekora, Bidau nebee mak sempre hamosu konflitus entres jovens. Jovens iha cidade Dili tempu nebaa dalaruma mos sei hanoin katak iha mos grupu jovens nebee hanaran a'an Granat (Gerakan Anak Tentara = Movimento Forsas Armadas nia O'an) nebee iha Asrama 744 Komoro. Granat nebee hari husi Forsas Armadas Indoneisa nia O'an sira mos conhecido nudar grupu nakar-ten iha Dili laran, grupos jovens Timor-oan seluk reseiu teb-tebes grupu ida ne'e tamba sira nia aman elementu TNI. Maibe 12 de Outubro mosu sai nudar loron unifikasaun entres jovens nebe'e mak nakar iha cidade Dili nia laran. Ho no liu husi aksaun 12 de Outubro iha Tasi Tolu konsege muda no tau jovens tempu neba'a ninia pozisaun no hanoin ba iha konsiensia, sintimentu, esperitu no distinu politika ida, funu hasoru invazor no okupador politika, Indonesia hodi dada fila Timor-Leste ninia estadu ukun a'an mai povu no rai doben Timor.

Aksaun krimi entres jovens tempu neba'a transforma a'an ba'a aksaun politika nebee limitadu. Limitadu ho ideias, finansial maibe riku ho lian nebe'e gosta hakilar hodi loke espanduk tun-sa'e no ho barani se'e hirus-matan-nurak hasoru kilat musan militar Indonesia. Liu husi 12 de Outubro nebe'e hamosu no lori esperitu unidade entres jovens, jovens Timorense sai forte, forte hasoru militar Indonesia no hodi forsa unidade nebe'e mak iha dudu baralha grupu Granat nebe'e mak ninia elimentu husi TNI nia o'an sira. Liu husi 12 de Outubro 1989 maka mosu inkarnasaun politika husi parte juventude Timorense nebe'e hahorik aksaun bo'ot 12 de Novembro 1991 iha Cemiterio Santa Cruz, Dili.

Bazeia ba'a prefasiu badak no ninia impaktu nebee Hakerek'nain esklarese simples iha leten, saida mak ita bele foti no ku'u husi esperiensia husi juventude tempu da okupasaun no tempu da resistensia? Uluk tempu da resistensia hasoru okupasaun Indonesia, ita hotu iha inimigu politika ida, Indonesia. Hot-hotu ho objetivu ida dudu-sai forsa politika Indonesia husi rai doben Timor-Leste. Ohin loron, depois Timor-Leste hetan fali ninia ukun-a'an, mosu fali aksaun krimi entres jovens, entah aksaun ne'e ema balun mak politiza ou aksaun ne'e murni krimi. Depois de Timor-Leste hetan fali ninia ukun a'an Nai-Ulun, jovens no sosiedade buka liu atu fahe-malu, buka loke-luan liu divergensias de ideias politika no sosiais nebee mak iha entres sira, du que buka atu habelar no haburas persamaan nebee mak iha. Diferensas de ideias politika admite iha kada nasaun demokratika maibe ita labele iha hanoin atu hakiak no transforma diferensas de ideias politika no sosial sai ba'a konflitus. Tamba wainhira mosu konflitus politika e sosial nebe'e kroat maka objetivu ukun a'an ba'a povu no nasaun sei la bele alkansa iha tempu ida que badak no lais.
Iha tempu prezente, tempu Timor-Leste hetan fali ninia ukun a'an, Nai-Ulun, elitu politikus, jovens no sosiedade Timorenses presiza deside no tau problemas hanesan kiak no beik sai hanesan inimigu nasaun ne'e nian, atu nune'e komponenti hotu-hotu bele esforu a'an makas atu dudu-ses povu no nasaun ne'e husi tali kiak no beik nebe'e hakas metin hela povu nia kakorok-talin. Liu husi funu hasoru problemas kiak no beik maka Nai-Ulun bele liberta no lori povu no rai ne'e ba'a naroman, atu nunee povu rai ne'e la sinti ninia a'an sai atan ba ema seluk iha ninia propiu nasaun. Nai-Ulun no elitu politika sira ninia funsaun la'os atu liberta deit klan ida ka grupu ida iha nasaun ida ne'e. Tamba nee maka atu alkansa nasaun ida ho prosperiedade ida a'as, kada governu presiza fo'o esperansa baa ninia povu katak nasaun ne'e sei to'o no alkansa objetivu ukun a'an nian iha tempu oin mai. Atu alkansa objetivu ukun a'an nebe'e maka governo tenki trasa ninia planu, halo diak ninia sistema de governasaun, implementa no buka realiza ninia programa nebe'e mak trasa ona.

Uluk, iha tempu da resistensia Lideransa da Luta sira ho sira nia limitasaun nebe'e mak sira iha husi aspektu barak maibe sira fo'o esperansa no garantia ba'a ninia jovens, sira ninia povu katak ita sei to'o ba'a iha etapa politika ukun rasik a'an. Ho limitasaun politika, ekonomika no finansial nebe'e mak iha tempu neba'a, lideransa sira konsege lori duni povu rai ne'e to'o mai iha portaun bo'ot ukun rasik a'an. Tamba sa'a mak agora labele?! Tempu agora ita iha soberania nudar nasaun, iha osan, iha Presidente da Republika, iha Presidente do Parlamento e distintos deputados/as, iha Primeiro Ministro, iha Ministros/as e Sekretario Estado barak, iha Embaixadores nebe'e namlekar iha nasaun barak, iha estrutura governo husi nivel leten to'o iha kraik, maibe atu fo'o esperansa no garansia baa povo nebe'e provolta de 1 milhão de habitantes sinti ba susar teb-tebes. Ema ki'ik iha kraik dehan, lideransa sira iha tempu ida ne'e hatene deit mak buka kria no husik instabilidade, injustisa politika no ekonomi ba'a ami, povu maibe atu realiza objetivu ukun rasik a'an ba'a ami, povu ki'ik sira kala dalaruma sei presiza tan 20 e tal anos.

Saida mak falta wainhira ita halo komparasaun tempu da resistensia ho tempu agora?! Karik dalaruma horas ne'e lideransa sira falta de konsiensia no esperitu atu halo buat ida diak ba'a nasaun ne'e?! Lideransa sira dalaruma mos presiza atu ku'u esperiensia diak husi jovens gerasaun 1989 nebe'e mak tempu neba'a fo'o liman ba'a malu hodi funu hasoru okupasaun Indonesia. Ohin loron povo Timor-Leste moris iha nasaun ida demokratiku nia laran, moris iha nasaun demokratiku não quer dizer ita hotu bele halo buat ida sem hare ba'a ninia proporsionalidade. Uza valor demokrasia la'os atu hamate no empata progresu politika no ekonomia povu nian, maibe ita uza valor demokrasia atu buka respeita malu, haber no hadoras vida politika no ekonomia povo rai ne'e hodi take off iha tempu ida mais proporsional.

Hakerek'nain espera katak, ita hotu buka atu uza loron 12 de Outubro sai hanesan loron ida ba'a ita hodi halo refleksaun klean, e nune'e hein mos katak ba'a ema tomak nebe'e mak uluk hare maibe la sinti, no ba'a ema sira nebe'e mak uluk sinti maibe la hare buka haka'as a'an nafatin atu la haluha ba'a loron aban. Ba'a maluk sira nebe'e mak uluk sinti katak participa iha aksaun 12 de Outubro 1989, por exemplu hanesan irmão José Manuel Fernandes no irmao Pedro Klamar Fuik nebe'e tempu neba'a reprezenta Extranato São José, Clementino Faria Breok no Chiquito nebe'e representa grupu Bemori no Kuluhum, iha Guilherme Audian, no maluk sel-seluk tan nebe'e mak agora ita hotu la buka atu hatene sira nia paradeiro, bele hakbesik a'an ba'a malu hodi halo mos refleksaun iha sira nia grupu pasadu nia laran. Hakerek'nain hanoin katak senhor distinto deputado, José Manuel Fernandes iha liu kbit atu bele buka hodi hetene ninia companheiro 12 de Outubro sira, no mos hein katak iha tinan oin (2009) ita hotu iha hanoin atu komemora 20 anos da Inkarnasaun Juventude Politika iha Cidade, Dili. -End-

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.