VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080824

Hili ida nebe: Fahe Kilat ka Fahe Foz?

Lia uluk

Ciniku: Antero Bendito ka Nito lalika bolu senhor, expresaun senhor ne´e uja iha Nito ninia hakerek hatudu momos ne´e «ciniku», tamba kuando ciniku, tuir Timor nia lian karik «foti maibe husi kotuk fai dolar didiak». Importante laos ida ne´e, maibe maka konfronto ideias ho argumentus.

Kontra Fretilin ka kontra Politika faksaun Fretilin Mari Alkatiri

Tuir Nito ninia hakerek katak “«Naikoli toman ona ataka FRETILIN (Hare iha Antero ka Nito ninia hakerek, Forum Loriku, 22/08)»“. Buat nebe maka Nito dehan ne´e laos novidade, tamba ne´e sai ona hanesan diskursu oficial ba Fretilin grupo Mari Alkatiri, nebe kuda ona iha hanoin sira jerasaun foun Fretilin nian hanesan mos Nito. Waihira sira husi Grupo Fretilin Mudanças (FM) kritika ba politika no rumo grupo Fretilin Mari Alkatiri nian, hatan ba sira FM ninia kritika maka ne´e “Sira ne´e hakarak sobu Fretilin”. Waihira oposisaun kontra Governo Mari Alkatiri nian, hatan maka ne´e “oposisaun mesak beik-ten deit, Mari Alkatiri maka mesak matenek”. Waihira sira formadus ka intelektuais sira hetan formasaun kultural ho akademika husi Indonesia nian litik ka kritika ba Mari Alkatiri ho ninia grupo husi Maputo, hatan maka ne´e “Mesak Maufehuk ho supermi deit”. Waihira sira antigos kombatentes ba Libertasaun Nacional husu respeitu ba sira ninia papel iha Funu, hatan maka ne´e “Fuk mesak la fase”. Waihira sira uluk servisu ba Frente Klandestina reklama katak sira mos kontribui ba Funu, hatan maka ne´e “La hatene saida maka caixote”. Neduni Nito ka Antero Bendito ninia hanoin oan ne´e, hola parte diskursu oficial ida, nebe ninia idologo identifika ona, maka Mari Alkatiri. Nito ninia hanoin ne´e laos original husi nia, maibe ema seluk maka kuda hela iha ninia ulun.

FAHE KILAT

» Kontra Ukun Fuan Inan (UFI)

Tuir Ukun Fuan Inan (UFI) rai sira demokratiku, kilat estado maka iha knar hodi uja kilat, ninia fins ba defende interesse nacional. Materializasaun ne´e liu husi autoridade estado hanesan «Força Defesa ho Força Segurança» maka iha knar hodi kaer kilat.

» Kilat ne´e hodi defende ba integridade territorial no soberania nacional

Tuir Ukun Fuan Inan (UFI) RDTL nian iha ninia artigos 146º konaba «Forças Armadas» no artigo 147º konaba «Policia e Força segurança». Iha artigos rua (2) ne´e defini lolos konaba funsaun no meios nebe maka sira uja hodi defende ba «integridade territorial» no «estado soberano». Kilat FD ho FS maka iha knar hodi kaer ba defende: integridade territorial, independencia nacional no estado soberano.

» Kilat ne´e estado nian ka povo nian

Iha estado demokratiku, kilat ne´e estado nian ka povo nian. Neduni kilat uja hodi defende ba interesse povo no estado. Waihira kilat nebe estado no povo nian, uja hodi atingi meius seluk nebe laos ba estado no povo nian, ne´e krimi. Harii Milicia no fahe kilat Estado Nian, hanesan iha Governo Mari Alkatiri maka mosu grupo milicia hanesan: Railos iha Liquisa no Lima Lima iha Ermera no seluk tan. Mosu grupo Milicia armados sira ne´e ho misaun klaru no objektivu ida. Misaun maka oinsa maka «elimina grupo oposisaun interna no externa». Ninia objektivu oinsa maka «Ukun to´o tinan lima nulu».

FAHE FOZ

* Reserva Estrategika

IV Governo Constitucional (IV GC) iha ninia plano, kria reserva estrategika ida ba hahan hodi hatan ba problemas sira hanesan: Ida (1) Folin sae, Ai-han iha Merkadu Internacional; Rua (2); Escasses iha produsaun. Identifika ba problema rua ne´e maka IV GC hatan liu husi kria «plano Reserva estrategica». Husi Fundo ne´e hodi sosa foz. Atu sosa foz, IV GC precisa tan osan hodi hola. Osan ne´e mai husi «Orçamento Ratificativo (OR)». OR Parlamento Nacional (PN) aprova ona no Fretilin kontra no husu ba Tribunal Rekursus (TR) detekta iha «Inconstitucionalidade» iha Diploma konaba OR. Maibe Diploma ne´e molok TR hola decisaun envolve polemika ho Presidente Republika (PR), tamba deit PR assina no promulga Diploma ne´e hodi autoriza ninia secretariado haruka ba publika iha «Jornal da República». Molok PR ba tuir cerimonia iha jogos Olimpico Beijing, nia haktuir ba media katak: “ninia indikasaun ba gabinete klaru, hein to´o TR hola decisaun maka foin bele prmulga ka lae diploma konaba OR ne'e" (in Lusa,06/08). Hatan ba polemika ne´e dirasaun partido Fretilin nian liu husi Presidente Francisco Lu´olo, husu atu investiga ba gabinete Presidente nian (Hare ba Komunikadu Fretilin,10/08). Fretilin litik tamba iha kontradisaun iha PR Ramos Horta ninia deklarasaun no gabinete ninia hahalok. TR hola decisaun katak “La hare hetan inkonstitucional iha diploma TR nian ne´e (in TP i STL,16/08)”. Wainhira PR fila husi Filipina, halo deklarasaun ba media katak “Nia maka autoriza duni ba gabinete hodi haruka ba JR hodi publika konaba diploma OR”.

* Laos fahe deit

Foz laos fahe deit hanesan propaganda no kritiku sira ba gestu IV GC nian ne´e. Tuir sira be kontra ho medida nebe IV GC nian ne´e, bele kria mentalidade dependencia no to´o uja expresaun «neokolonialista». Ne´ e koresponde ba «Plano reserva estrategica», oinsa maka bele konsidera kria mentalidade dependencia no neo-kolonialista, se estado ninia dever no obrigasaun ba satifaz necessidade povo nian. Só argumento ridiculo maka konsidera medidas ida ne´e hanesan pratika neo-kolonialista.

* Foz ho Folin tun

Tuir IV GC ninia plano ba reserva estrategica, foz ne´e hola hodi estado nia osan, foz laos fahe deit maibe fan ho folin tun. Klaru iha ne´e estado servisu hamutuk ho empresario sira maka sosa foz hafoin estado re-embolsa ka fo fila fali osan nebe maka sira gasta ba sosa foz ne'e.

Lia ikus

Antero Bendito, ninia hakerek ba foti autores bot-bot ka matenek nain sira hanesan J. Galtung ninia teoria no sira seluk. Atu dehan deit katak atu hatan ba Nito ho D. Filomena de Almeida, lalika hakas-an, tamba iha kestaun nebe soe maka ne´e. Hili ida nebe: Fahe kilat ka fahe foz?

Fahe kilat nian maka sai hanesan lia hun krise Politika no Militar iha tinan 2006. Ninia konsekuencia maka: iha deslokasaun interna, iha Peticionarios, iha krise Lorosae vs Loromonu, etc.

Fahe foz ninia konsekuencia saida? Hatan ba necessidade povo nian; hatan ba folin Ai-han nian aas iha Merkado Internacional no escasses ba produsaun foz iha mundo no nacional.

Ba Antero Bendito ho Filomena maka ne, fahe kilat la perigo ida, ne´e kompreende sira nia posisaun, tamba tenke defende sira nia partido no sira nia Camarada sira nebe envolve iha fahe Kilat. Fahe kilat faktu ida no esqudrão da morte ou milicia pro-Fretilin ne´e realidade. Faktu, tamba se fahe kilat maka eis-Ministro Interior (MI) no eis-Vice Presidente Fretilin hodi hetan kondenasaun husi Tribunal. Realidade, tamba ninia intensaun klaru, elimina oposisaun politik no koresponde ba objektivo politika ida oinsa maka Ukun to´o tinan lima nulu (50). Tuir Presidente Fretilin, Francisco Lu´olo dehan katak “Laos Fretilin maka fahe kilat, maibe Governo maka fahe (in STL,23/04/2008)”. Iha ne'e, Lu´olo rekonhece katak buat fahe kilat ne´e faktu no realidade.

Ba Antero Bendito ho Filomena, perigo liu maka ida fahe foz, tamba kria mentalidade ida «dependencia» no loke dalan ba neo-kolonialismo.

Lisboa, 24-08-2008

António Ramos Naikoli

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.