VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080411

Fulan rua tiha, segunda negra 11.02.08

Hosi: Celso Oliveira*

Fulan rua tiha ona. Hafoin tiha akontesimentu iha segunda negra 11.02.08 liu ba, buat barak maka muda ona. Presidenti da Republika, José Ramos Horta, nebe hetan tiru iha segunda negra 11.02.08 liu ba, oras ne’e komesa rekupera-an ona (física e mentalmente) iha sidadi Darwin, Austrália. Problemas petisionarius ho deslokadus, konsidera hanesan problema seriu i komplikadu, oras ne’e dau-daun iha faze solusaun nia laran, -alias- governu AMP iha interesse (boa vontade) atu resolve problemas rua ne’e. Veteranus funu nain sira, ferik-katuas sira komesa simu ona osan hosi governu. Reuniaun doadores (negara2 donor) nebe foin hotu iha 29.03.08 liu ba, promete tulun governu AMP duranti sira nia governasaun. Gastão Salsinha ho nia grupu seidauk rende. Maibe, hau iha esperansa katak hodi naran “lei i ordem”, loron ida, grupu ne’e sei entrega-an ba autoridadi timorense, signifika: kuandu Gastão Salsinha ho nia grupu armadu rende ba autoridadi timorense, entaun, PAZ i DEZENVOLVIMENTU sei mosu iha Timor Lorosa’e. Sekretariu jeral Fretilin, Mari Alkatiri, kontinua ejiji eleisaun antesipada iha 2009. (Hau sujere, em vez de ejiji halo eleisaun antesipada, diak liu halo maka konsulta popular, signifika fo poder ba povo hodi husu uluk lai ba povo hakarak ka lae ou presija ka lae eleisaun antesipada iha 2009). Se karik halo konsulta popular, entaun, hau sei vota kontra. Tuir hau nia hare: laiha razaun forti atu halo eleisaun antesipada iha 2009, tamba hafoin tiha atentadu iha segunda negra 11.02.08, ita hare katak Presidenti da Republika estável, Governu estável, Parlamentu Nasional estável, Tribunais estáveis, Forsas Armadas i Polisia Nasional kumpri lei i ordem. Maibe, importanti atu kontinua mantein vijilansia ba seguransa i defesa nasional.

Governu AMP, Governu Unidadi Nasional

Será que governu AMP bele auguenta to’o 2012? Depende interesse politiku hosi partidus sira nebe hamutuk halo koligasaun, ou forma governu AMP. Se partidus ida-ida senti katak diak liu sobu tiha governu AMP, hodi halo eleisaun antesipada atu nune hatudu ba povo katak se maka iha liu poder politiku, entaun bele sai nune. Maibe, desde prinsipiu, kuandu partidus politikus hamutuk halo koligasaun “molok i hafoin” tiha eleisaun lejislativu 2007, laos ho objetivu atu halo lakon partidu Fretilin iha eleisaun lejislativa 2007 deit. Maibe, koligasaun ou governu AMP mosu ho objectivu atu hadia povo Timor nia moris, ekonomikamente. Hakarak halo desenvolvimentu nasional. Ne’e duni, laiha necessidade, atu partidus sira nebe hamutuk forma governu AMP, fahe malun. Fahe malun signifika kria instabilidadi, kria sofrimentu ba povo Timor.

Governu AMP hanesan mós governu Unidadi Nasional. I, Timor Leste iha faze ba liberta povo hosi kiak (hasai povo hosi moris kiak), presija governu ida ho karakter Unidadi Nasional. Só lori Unidadi Nasional maka bele salva nasaun Timor hosi kiak, injustisa, analfabetismu, desempregu, etc.

Krisi sociedadi, krisi moral

Revelasaun hosi Prokurador-Jeral da Republika, Longuinhos Monteiro, konaba grupu Alfredo Reinado nian nebe konsumo droga, marijuana, ganja molok halo assaltu iha Presidenti da Republika, José Ramos Horta nia uma, iha segunda negra 11.02.08, tuir hau nia hare, dada ita nia atensaun hodi koloka kestaun “moral” iha sociedadi nia moris.

Hosi revelasaun ne’e, loke ita nia visaun foun konaba “oinsa ita (ema Timor) moris iha mundu pos-modernu”. Alias – iha parti ida ita (ema Timor) defende povo Timor, iha parti seluk ita (ema Timor) maka haburas droga i prostituisaun iha Timor Leste.

Ne’e duni, kuandu ita koalia konaba sociedadi nia moral, ou edukasaun, automatikamente ita sei koalia konaba politiku sira (os políticos) nia edukasaun, ou moral.

Dala barak maka hau hare katak politiku Timor (os políticos timorenses) sei kontinua halo debate konaba assuntu estatuto politiku, enkuantu iha moris real, povo presija mudansa radikal iha vida ekonomika, iha sira nia mentalidadi, iha sira nia moral.

Ohin loron, hau konsidera, krisi moral, krisi edukasaun iha sociedadi nia moris, hanesan problema ida seriu. Ne’e duni, laos responsabilidadi governu AMP nian. Maibe, hotu-hotu nia responsabilidadi.

Ita bele koloka perguntas:

Oinsa papel hosi Estado Timor atu kombate droga i prostituisaun nebe, oras ne’e sircula iha povo nia le’et?

Oinsa papel hosi Igreja Katolika Timor atu kombate droga i prostituisaun nebe, oras ne’e sai hanesan konsumo sociedadi nian?

Será que Igreja Katolika Timor ho Estado Timor, husik deit atu droga ho prostituisaun sircula iha sociedadi krista nia moris?

Será que droga i prostituisaun signifika evolusaun hosi Timor oan nia mentalidadi?

Igreja Katolika Timor ho Estado Timor tenki servisu hamutuk, hodi bele kombate droga ho prostituisaun nebe, oras ne’e sircula iha sociedadi nia moris. Tamba, tuir hau nia hare, krisi sociedadi-krisi moral, ita hotu-hotu tenki assumi parti hosi responsabilidadi hanesan autor moral.

Akontesimentus iha segunda negra, 11.02.08, kontra Presidenti da Republika ho Primieru Ministru, iha ligasaun ho ema Timor nia mentalidadi, hanesan povo ida nebe moris sekulu ba sekulu iha funu nia laran. Ne’e duni, iha tempu pos-modernu, importanti atu ita kombate ou halo reforma ita nia mentalidadi.

*Poeta i hakerek nain (escritor) Timor oan, hela iha England

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.