VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080307

UDT (União Democrática Timorense)

Hosi: Celso Oliveira*

UDT (União Democrática Timorense), partidu historika nebe moris iha tinan 1973, oras ne’e presija halo mudansa bo’ot iha estrutura nia laran, atu nune bele prepara-an ba eleisaun 2012. Se lahalo nune, entaun UDT nia futuru sei sai fraku liu tan ou sei lakon iha panorama politika Timor nian.

UDT hanesan partidu historiku ida, nebe iha 1975 UDT nia militanti barak mate iha “Funu Maun-Alin (Guerra Civil) tamba sira defende demokrasia, tamba sira anti-komunismo”, maibe iha eleisaun lejislativa 2002 i 2007, UDT lakon fali ho partidus sira seluk nebe foin moris, hanesan PD, PSD, i, CNRT, Por exemplu: iha 2002, UDT hetan deit deputadu nain rua (2) i iha 2007, UDT tun liu ba zero (0).

Realidadi ida ne’e hatudu katak UDT moris iha krise nia laran: krise lideransa, krise orsamental i krise partidária. Buat sira ne'e hotu representa krise iha sistema partidariu.

Ne’e duni, ho derrota iha eleisaun lejislativa 2007, tuir hau nia hanoin, laos lori koligasaun ho partidus sira seluk (partidus kiik sira nebe lakon iha eleisaun lejislativa 2007) maka atu nakfilak fila fali UDT nia existensia, hosi lakon ba manan, ou, hosi a’at ba diak. Koligasaun bele koligasaun, ou bele muda naran União ba fali Liga, ou, naran seluk tan, maibe, se la muda figura antiga (ho pensamentu antigu), hau hanoin UDT sei lalao ba oin. Ne’e duni, tuir hau nia opiniaun, atu halo UDT moris fila fali, presija mudansa interna –alias- mudansa radikal iha UDT nia laran.

João Viegas Carrascalão, aktual presidenti UDT, tenki entrega poder ba ema seluk. Tamba, 1. UDT oras ne daudaun iha krise nia laran. 2. Tamba UDT presija figura ou líder foun, ho hanoin foun i sempre prontu atu halo mudansa partikularmente iha UDT, i, em jeral iha povo nia moris.
Atu ita transforma ita nia sociedade hosi sociedade violenta ba sai sociedade ida demokratika, nebe respeitu ba valores demokratiku, entaun importanti ita muda uluk estrutura iha paridu sira nia laran. Tamba, se karik ita lakonsege hadia ou hari’i valores demokratiku iha ita nia partidu, entaun sei difisil atu ita hari’i valores demokratiku iha ita nia povo.

Liu hosi Kongressu Nasional, UDT, tenki prontu atu muda estrutura UDT nian i trasa planu foun ba hasoru eleisaun 2012. Tenki hatudu ba povo (liu-liu militanti i simpatizanti UDT nian) katak: UDT sei iha i atu UDT sai forti liu tan, presija halo mudansa iha UDT nia laran, komesa oras ne’e daudaun.

Se karik iha kongressu UDT nian, lahalo mudansa iha UDT nia estrutura i latrasa planu foun hodi hasoru eleisaun iha 2012, entaun, diak liu hakoi tiha UDT, i, lalika hanoin tan katak povo sei vota filafali ba UDT. Tamba, povo mos baruk tiha ona ho partidu antigu sira nebe kontinua ho figura i hanoin (pensamentu) tuan.

Se karik iha kongressu UDT nian, UDT lahusu ba IV Governu Konstituisional, lideradu hosi Primeiru Ministru Xanana Gusmão, hodi rekonhese UDT nia militanti sira nebe mate durante funu maun-alin (guerra civil) iha 1975, hanesan herói nasional, entaun, diak liu povo haluha tiha deit UDT.

De faktu, militanti UDT nebe mate iha 1975 (guerra civil) laos traidor, maibe (tuir diskursu Xanana Gusmão ba povo no ba lideres i membrus Fretilin nian, iha loron 22 fulan Junho tinan 2006, nune: Em Maio de 2000, a FRETILIN convidou-me a falar na sua Conferência, no GMT [Ginásio], neste momento rebaptizado GAT. Pedi três coisas à FRETILIN:

- primeiro, rever, reavaliar o caso de Xavier do Amaral, porque ele não é um traidor na nossa terra, apenas porque não aceitou a ideologia adoptada pelo Comité Central, em Laline, em Maio de 1977.

- segundo, para limparem o nome de todos os que a FRETILIN assassinou porque os considerava traidores, mas que não eram traidores, apenas não aceitavam a ideologia marxista-leninista, e para que as suas famílias possam estar descansadas.

- terceiro, que a FRETILIN pedisse desculpa ao Povo, sobretudo aos familiares das vítimas.)
Bom sucesso ba UDT.

*Poeta i hakerek nain (escritor) Timor oan, hela iha England

7 comentários:

  1. Hau berharap Fretelin aban bairua sae mos hanesan UDT agora nee! Partidu sira uluk buka para soran ema hodi oho malun (liu2 Fretelin, UDT no Apodete).

    DIAK LIU AGORA BA OIN PARTIDU SIRA NEBE HARI IHA 1975 NIAN TENKI HATAMA HOTU BA MUSEUM ONA. NEE PARA LALIKA "SUKIT2" BUAT NEBE ULUK SIRA HALO NEBE HALO SUSAR TEBES POVU TL TOMAK!!!

    ResponderEliminar
  2. Partido sira nebe 1975, partido historico .Luta ba Ita nian Independencia comeca ho sira. Diak ka at sira maka hakilar uluk Ukun Rasik An. Buat ne be partido sira ne halo sala ka diak ita tenke julga iha tempo irak nebe acontecimento sira ne moco tamba decisao ho accao balo moco conforme situacao partido sira ne enfrenta. Nacao ida mos tem que iha ninian historia labele apaga deit. Quando ita laiha historia ita laiha identitade. Partido ida hatu moris ka atu taka so membros , filiados sira maka bele hola decisao ne. Quando membros partido sira ne luta ba ita nian Independencia balu fo tan nia vida Aikameli ne sidauk tau fralda. Quando hakarak halu comentario politico tem que iha base ho fundamento lahos hakerek tun sae deit la respeito ita nian heroi sira. Tamba quando ita la respeito matebian funu nain ita mos la respeit ita nian an tamba ne maka iha Timor oras ne iha ema barak hanessa Aikameli nune duni ita nian rain laiha paz tamba narquista sirac ne.

    ResponderEliminar
  3. UDT sei moris ka???? haahhahhahhah hahhaha hahahhahahhaaa ne buat ida komik liu ona mak hau rona.... Celso Oliveira afinal laos deit poeta maibe comediante diak ida mos....... parabens.

    tuir lolos buat komik hanesan ne hatama mos iha ami nia grupu komic iha

    http://groups.yahoo.com/group/regador/

    hahahhahahahhaah

    ResponderEliminar
  4. Difisil atu ita muda mentalidadi povo Timor nian, tamba partidu politiku kontinua ho figura i penasamentu antigu. Tanto UDT i Fretilin iha problema ida deit, maka lideransa. Joao Viegas Carrascalao, lakohi sai hosi UDT. Mari Alkatiri, lakohi husik Fretilin, tinan 30 liu tiha ona. Kuandu ita kuda has, entaun, ita sei ku duni has. Komiku, klaru que komiku. Ne'e duni, duranti tinan 33 nia laran (1975-2008), ita kuda violensia iha povo Timor nia moris, ohin loron violensia kontinua alimenta povo Timor. Ne'e duni, partidus antigus presija halo reforma iha partidu nia laran. Ou, existe hanesan simbolo deit.

    Sertorio Manuel hatama hela komiku ne'e ba imi nia site. "Besik loron paskoa, Katuas ho labarik ida lao sae foho Matebian -alias- proseisaun/jalan salib. Iha dalan klaran, katuas dada iis labele i husu atu labarik oan ne'e para uitoan. Maibe, labarik oan ne'e dehan nune: hau bele para mas, tio tenki konfessa uluk lai sala nebe tio halo iha tinan 1975 mai hau".

    ResponderEliminar
  5. Hau sente matebian sira nebe "heroik" duni luta para nasaun TL nee ba oin, sira sei aseita para "atribut" sira nebe agora ema "oportunista no mau lambe" sira uja para hetan poder para ba sira nia group nia gostu deit atu hatama tiha ba iha museum.

    Agora nee povo TL perjisa atu moris hakmatek, hetan servicu, edukasaun, laos ona konta istoria hela deit.

    Biasanya ema "barukten" sira nia gosto mak lor-loron konta hela deit istoria. Resultado konta istoria nian mak, TOLOK MALUN, BAKU MALUN I OHO MALUN!!!

    Hau bele dehan, uluk Fretelin uluk iha 1975 LA UJA FAHAM KOMONISTA IDA KARIK, AMERIKA NO AUSTRALIA SEI LA "HARUKA" INDONESIA TAMA IHA TL.

    Hakarak fo hatene deit ba Sr mano fuick, katak hau mos hare ho hau nia matan no kaer ho hau nia liman oinsa militar Indonesia tama iha TL no halai iha ailaran durante 1975 - 1979. Mai rende iha tentara Indonesia nia liman iha Vemasse iha fulan Oktober 1979 tamba "Pahlawan Komonista TL balun" iha ailaran "LA TAHAN ONA" atu defende nia povu.

    Iha militar Indoneisa nia tempo (1984 ba leten), hau mos hetan baku tebe husi ABRI tamba supporta FALENTIL. Wainhira ABRI baku tebe hotu sira dehan KAMU INI KAN BERAGAMA KENAPA KAMU DUKUNG Fretelin yg komonis itu?! Hau dehan ba sira saya bukan dukung Fretelin tapi FALENTIL karena sejak Falintil dibawa komandan Xanana mereka bukan komonis lagi. Saya setuju dengan bapak bahwa Fretelin itu memang komonis sehingga saya tidak dukung Fretelin!!!

    ResponderEliminar
  6. Bukti saida mak hau dehan Fretelin nee komonista? Durante halae iha ailaran 1975 - 1979, hau hare ho hau nia matan i kaer ho hau nia liman oinsa lider Fretelin sira obrigra povu sira para lalika fiar Maromak. Sira dehan Maromak nee la iha. Sira dehan se imi hakarak reja entaun reja ba fatuk ho aihun deit.

    Hau mos hare ho hau nia matan no kaer ho hau nia liman wainhira lider Fretelin Zona nian haruka sira nia elementu ba kaer Padre ida tan deit nia sei reja nafatin ho Tersu, ba hatama iha komarka raikuak.

    Uluk (sekitar 1982 ba leten) mak Sr Xanana la muda ideologia Falintil nebe komonista tuir Fretelin ba non partisan no non komonista, hau sente Amerika ho Australia sei la aseita Indonesia atu fo referendum ba TL iha 1999.

    ResponderEliminar
  7. komentariu hirak iha leten ne´e mosu tan deit ba hakerek nain no poeta Celsio Oliveira. Ninia hakerek ne´e tuir hau nia haré laos deit alerta UDT atu hadi-an maibe fo hanoin mos ema hotu nebe to´o agora dehan Fretilin mak partidu antigu iha Timor. Partidu antigo seluk mak hanesan Apodeti, Trabalhista e ASDT nebe hanoin "75" nian sei forte teb-tebes. Foin sae sira nebe submete ba partidu hirak ne´e ita hotu nia chamda de atensaun, foi hanoin sira katak iha ona seculo XXI nia laran. Democracia nebe uluk ema barak defende ho sira nia vida no fakar-an ohin loron hetan fila fali ona ameasa bo´ot ida tan, haré husi tiru nebe Presidente Ramos Horta no Primeiro Ministro Xanana Gusmão hetan iha 11 Fevereiru 2008.

    Hadia partidu, muda mentalidade ne´e importante tebes. Partidu nebe la valoriza Democracia hanesan Horta ho Xanana precisa hela ba kotuk ona. Husik foin sae sira halekar buat foun. Para ona ho konta história. Ita mos iha ona professores história, balun doutorado tan maibe político sira "75" mak sei okupa hela sira nia fatin...!

    Ita rai ki´ik, se partidu balun mate tan laiha kondisaun polítika ka finansieru, entaun taka tiha, loke fali assosiaun ruma nebe ajuda estadu ka governu hamate analfabetismu, kiak no muda mentalidade ho aksaun konkreta...Ita precisa alinha ho Celso ba hanoin diak ne´e!

    Félix de Jesus

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.