VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080225

Tempo ba Diálogo, Amnistia no Eleisoins Antesipadas

Tempo ba Dialogo, Amnistia no Eleisoins Antesipadas

Husi : Victor Tavares

Atentado ba PR Ramos Horta ho PM Xanana Gusmão iha loron 11 fulan Fevereiro tinan 2008 liu ba sai hanesan loron ida ba dala ikus (ultimo dia) ba dialogo kona ba kazu mediatiku nebe konhesidu ho “kazu grupo major Reinado”.
Kazu ida nebee ex-major Polisia-Militar nee dada ba nian an, kazu ida nebee nia prega metin iha nian farda nudar militar no vanguarda ba justisa ba nian povo, kazu ida nebee mos nia suku metin iha nian boina oin, atu sai hanesan fitun ida hodi leno justisa ba nian kamaradas sira nebee hetan susar no iha nakukun laran, liu-liu kazu ida nebee iha nian objektivu atu harii no defende tesi lia los ba povo Timor LoroSa’e.

Maibe, infelizmente kazu nee karik mate seit ona, no fitun iha major Reinado nian boina oin mos kala lakan la to’o kalan tomak, hodi nunee la konsegue leno justisa ba nian kamaradas sira no ba nian povo. Responsabilidade nebee major Alfredo Reinado dada ba nian an husi fulan Maio tinan 2006 to’o ultimu minutu major Alfredo Reinado, involutariamente foti nian boina Polisia Militar (PM) nian ba dala ikus, iha Metiaut hodi hakru’uk ba aman-maromak nian bolu. Nunee kazu “major Reinado” nian kapitulu remata ho major Alfredo Reinado Alves nian mate, hodi nune, buat nebee nia (AR) ho nian ema defende no buat nebee grupo Reinado buka, karik mate no hakoi hamutuk ho matebian Alfredo Reinado ho nian elemento ida Leopoldino.

Hahu husi biban nebee major Reinado dada nian is ba dala ikus, situasaun muda no mosu kazu seluk-seluk nebee loke pajina foun ba autoridades kompetentes sira, muda orgauns estado ho instituisoins estado nian ajenda ba kazus selu-seluk nebee mosu mai, hodi nunee kazu semelhantes ka kazus hirak nebee iha ligasaun ho revoltozus sira, la iha tan ona dalan ba dialogo. Basa, orgauns soberania hirak, instituisoins estado no mos autoridades kompetentes sira la bele lakon tempo demais ho problema oin ida deit, tanba problemas selu-seluk nebee mos prioridades no urjentes hein hela atu rezolve.

Iha biban nebee ulun boot sira, responsavel maximu ba estado ho nasaun nian, orgauns soberanos sira esgota mekanismus hotu-hotu atu rezolve kazus revoltozus sira tuir dalan pasifika, maibe infelizmente maun-alin sira nebee hakarak buka justisa ba sira nian kazu, atu hetan solusaun ba sira nian situasaun ho dalan dialogo nebee diak, maibe sira hakarak atu impoin sira nian ejizensia ba orgauns soberanos sira hodi halo tuir sira nian hakarak, maibe hahu husi biban nebee grupos sira buka hamosu fali instabilidade mak la iha tan ona dialogo.

Estado ho instituisoins estado nian ho lejitimo no iha lejitimidade atu obriga movimentu ka se se deit atu hakru’uk ba lei no ordem publika hodi salvaguarda estabilidade nasional, atu povo bele moris hakmatek no mos la tau perigu ba kualker sidadaun nian vida ho sira nian sasan. Basa, responsabilidade nebee estado iha la’os ba ema ida ka rua, la’os ba grupu ida ka rua, la’os ba organizasaun ida ka rua, maibe nasaun tomak no ba povo tomak nian vida, ba problemas bara-barak no ba susar oi-oin povo hasoru.

Major Alfredo nian mate sai hanesan lisaun boot ida, liu-liu ba sira nebee iha konflitu nian laran no lisaun boot hanesan referensia ida oin sa konsekuensia ba sira nebe kaer kroat no envolve iha kazus sosial ka militar no konsekuensias ba povo nee oin sa.

Atentado ba PR, PM no major Alfredo Reinado ho nian elemento nian mate hamosu kestoins oi-oin : tanba sa ataka atu oho ka rapta PR ho PM ? Tanba sa ataka PR nian uma no halo emboskada hodi ataka PM ? Tanba sa major Alfredo Reinado ho nian elemento tenke mate iha Metiaut iha dader san neba ?

Hipotezes atu hatan ba kestoins hirak nee, karik nem ema ida bele hatene hatan, karik major Reinado mesak mak hatene hatan, maibe nia mos mate tiha ona. De resto, investigasaun husi komisaun nasional ka internasional atu apura responsabilidade, karik mos bele la konsegue hatan kestoins hirak nee tuir lolos.

Ema Timor tomak hatene, nunee mos karik mundo tomak mos bele hatene motivu nebe lori ex-komandante polisia-militar nee ho nian elementos sai husi sira nian kuartel iha fulan Maio tinan 2006. Iha biban nebee ex-major Alfredo Reinado (matebian) ho nian elementos sira abandona sira nian kompanhia, nia (mj.AR) afirma nian an nudar polisia-militar nebee defende justisa ba militares sira nebee hetan expulsaun sem justa kauza, no iha biban nebaa matebian Alfredo Reinado akuza PM biban nebaa hanesan kriminozu no responsavel ba soldados sira nebee governo duni sai husi fileiras militar nian.

Akuzasaun husi ex-major PM nee muda iha fulan tolu ka hat ikus nee, publikamente major Reinado hatudu liman ba Sr. Xanana Gusmão aktual Primeiro-Ministro no akuza nia nudar autor ba krize nebee, mundo tomak hatene katak hahu husi orgaun defesa F-FDTL nian leet. Akuzasaun no mudansa pozisaun husi major Alfredo Reinado nee halo ema hotu hakfodak no hamosu kestaun tanba sa ?

Desde AR muda nian akuzasaun, karik ema Timor tomak la rona lia fuan ida husi matebian ex-komandante PM nian ibun, kontra lideransa Fretilin ka temi Mari Alkatiri nebee nia (AR) konsidera ona autor ba krize bainhira hahu revolta, maske kala Sr.Mari Alkatiri nian naran kala hamos (apagado) tiha ona iha major Reinado (matebian) nian lista, hodi tau fali Sr. PM Xanana Gusmão nian naran iha nian fatin.

Grupo major Reinado hahu halo kampanha kontra Sr. PM Xanana Gusmão, no atu reforsa sira nian akuzasaun ba Sr. PM, sira produz no reproduz video hodi fahe lemo-lemo iha povo nian leet, halo divulgasaun nebee boot tebes. Akuzasaun husi grupo Alfredo Reinado nee mos hetan reasaun makaas husi partido Fretilin, liu husi Sekretario Jeral, presidente no mos representantes sira iha PN. Reasaun forte ho preokupasaun boot husi dirijentes partido Fretilin hanesan fali sira hatene ona atu mosu atentadu kontra orgauns soberano ka instituisoins estadu nian. Ao mesmo tempo Mari Alkatiri renova hikas nian desejo atu Xanana resigna an husi PM, husu atu PM Xanana Gusmão esplika iha Parlamento no hakarak atu halo eleisoins antesipadas.

Maibe partidos hirak seluk, governo no PM Xanana Gusmão rasik la fo importansia ka la halo reaksaun nebee hanesan ho partido Fretilin, karik iha motivu atu la preokupado tanba la iha razaun ruma nebee justifika atu akontese situasaun anormal ruma.

Relasiona ho kampanha kontra PM liu husi produsaun video, nem ita hatene grupo revoltozus sira hetan fasilidades husi nebee no se mak suporta ho materias lazer ho finansiamentu ? Basa, ita hotu hatene katak desde Maio 2006 (grupo Reinado) no Março 2006 (grupo petisionasirus) sira la simu tan ona sira nian vensimentu mensal to’o ohin loron.

Ho mudansa pozisaun, kazu major Reinado hanesan ponto virajem ba sira nian kazu, maibe mudansa nebee la’os aselera ba solusaun ba sira nian problema ho fasifika, ao kontrario hamosu situasaun triste no mos hanesan aselera Alfredo Reinado rasik nian vida remata iha mundo ida nee.

Tuir lolos problema grupo revoltozus sira la to’o ba ponto ida nebee ohin loron hetan, tanba orgauns soberanos sira, instituisoins estado nian halo esforsu nebee boot atu hetan solusaun nebee ekilibriu, solusaun nebee diak ba parte hotu-hotu, maibe grupos hirak nee la iha tan ona pasiensia. Militares sira nebee halo parte revolta kala la iha ona espiritu pasiensia hanesan iha tinan rua-nulu liu ba durante okupasaun.

Kazus petisionarius ho major Alfredo Renado nian mos la hanesan, embora iha inisiu kazu grupo major Reinado mosu tanba kazu presedente grupo petisionarius sira, maibe major Reinado nian kazu iha ligasaun direto ho prosesu penal, enkuantu kazu petisionarius iha relasaun ho prosesu aproximasaun ba solusaun nebe justa ba sira nian kazu.

Ex-major PM instrumentaliza grupo petisionarius sira hodi dada ba nian sorin kontra estado, iha nee tenente Gastão Salsinha la iha argumento atu defende nian kazu (petisionariu) liu dalan nebee proporia, la iha korajem atu lori sira nian kazu hodi ses husi grupo major Reinado, hodi nune Gastão Salsinha ho nian grupo hakru’uk ba instrusoins nebee major fo ho sem reserva i konsidera kazu grupo major Reinado ho grupo petisionarius hanesan deit, konsiderasaun nebee uniformiza ba kazu rua nebee la hanesan halo membrus petisionarius sira konfuzaun liu tan.

Ohin loron major Reinado mate tiha ona, nian ema sira atu hakarak ka la kohi tenke hakru’u ba tenente Gastão Salsinha nian komando, se sira sei hakarak kontinua duni tuir nafatin buat nebe sira buka. Maibe se sira hanoin no tetu didiak, tuir hakerek na’in nian hanoin dalan diak liu ba sira mak rende ba justisa. Basa, hakerek na’in fiar katak iha estado de direito la iha tribunal ida mak bele hatun sentensa masal ba revoltozus atus nen resin (+600), ida nune la iha, la iha mos tribunal sei la halo uniformizasaun iha desizaun kona ba kazus hirak nebee oin seluk.

Neduni, karik seidauk tarde ba ex-militares sira atu grupo petisionarius ka grupo matebian Alfredo Reinado Alves (major), atu deziste husi imi nian aksaun hodi koopera ho autoridades seguransa sira ka entrega imi nian an. Tanba se imi maioria sente an la sala tanba sa mak imi tenke ta’uk ba justisa, tanba sa imi hakarak eskolha funu, imi funu hasoru autoridades sira atu hetan sa ida no funu hasoru se ?

Uniku dalan diak liu ba grupo petisionarius mak para ho aksaun revolta hodi entrega imi nian kazu ho didiak ba justisa, tanba la iha tan buat seluk nebee imi bele hetan husi imi nian aksaun kontra ordem publika iha Timor laran, imi nian aksaun kontra ordem publika no autoridades kompetentes so halo susar imi nian moris, tanba povo la bele sai vitima dala ida tan ba aksaun violensia, populasaun mos baruk ona ho moris la hakmatek, Rain Timor mos lakon barak ona nian ema tanba oho-malu no mos ema seluk bele aproveita imi, uza imi hodi dudu imi ba tama rai kuak ba sira nian intereses. Imi nian aksaun revolta no hakat dalan violensia so aumenta deit povo nian sofrimento, pior liu tan mak imi nian an rasik mak sofre, la moris ho hakmatek ka bele mate saukati.

Se Sr. tenente Gastão Salsinha hanoin hakarak funu, lakohi rende, hanesan nia deklara tiha ona, mak diak liu sira seluk la bele tuir, husik nian mesak hakat tuir dalan violensia, imi sira seluk bele entrega imi nian kazu ba justisa. Tanba se la entrega imi nian kazu ba justisa, hahu husi loron atentado ba PR no PM, nudar orgauns rua aas liu instituisaun estado nian liu ba, karik buat dialogo nee hipoteze nebee ki’ik liu ka la iha tan ona dialogo.

Amnistia

Kuriozamente ema ka ita hotu hakfodak bainhira Mari Alkatiri mosu iha televisão, la to’o oras 24 depois de atentado kontra PR Dr. Ramos Horta ho PM Xanana Gusmão, katak major Reinado ho nian grupo sei hetan amnistia. Mari Alkatiri koalia amnestia ba grupo rebelde hanesan nia (MA) mak Presidente da Republica no koalia hanesan lolos halo anunsiu amnestia ba grupo Reinado hanesan buat formal ruma.

Tuir los buat aministia nebe iha realidade seidauk iha nian formula ho termos ba aplikasaun nebe mos seudauk defini lolos la bele fo sai hanesan buat tasak ida. Pior liu tan mak hato’o ba publiku amnestia nebee karik atu aplika ba major Reinado ho nian grupo iha biban nebee major Alfredo Reinado rasik ho nian elemento ida mate tiha ona.

Halo anunsio kona ba perdaun ba ema ruma nebe envolvido iha prosesu penal, divulga intensaun atu fo amnestia ba ema nebee nian kazu iha prosesu justisa, no kazu nee rasik seidauk tama iha tribunal hodi prosesa, hanesan kria presedente nebe la diak ba futuro atu harii justisa tuir dalan lolos. Tanba, ikus mai sidadaun ida-idak ka grupo ruma nebee iha nian kazu semelhantes hakarak hotu tratamentu nebe hanesan, nunee, enkuantu estado la hatun amnistia ba ema ka grupo nee mak sira sei buka prolonga sira nian kazu, hamsou problemas oi-oin, kria desestabilizasaun hodi bolu atensaun ba autoridades ka estado atu atende sira hodi fo amnistia.

Sekretario Jeral Fretilin nian la iha autoridade, la iha lejitimidade no la iha direito atu koalia amnestia ba kazus hirak hanesan major Reinado nian. Tamba Mari Alkatiri la’os autoridade judisial, la’os Presidente da Republica no la’os PGR, la’os mos presidente Tribunal Rekursus nian.

Halo anunsio ba publiku kona ba amnistia ba kazu grupo major Alfredo Reinado depois de ex-major PM nia mate hanesan xoke boot ba nian familia, amigos ka simpatizantes sira, liu-liu ba nian seguidores sira. Halo ema revolta, tanba sa la hateten sai antes intensaun diak nee hodi grupo revoltozus sira bele hakbesik an ba esforsu dialogo no evita la’o tuir dalan violensia.

Sa ida mak ema sira nebee halo parte major Reinado nian vida nudar militar ka vida sosial no mos sira nebe prinsipio hanesan hanoin kona ba orgauns soberanos sira, instituisoins estado nian no mos ba autoridades kompetentes sira ?
Ema sira bele hanoin katak boot sira goza ka halimar ho ema nian mate, ema boot sira koalia atu fo amnistia bainhira ema mate tiha, enkuantu ema sira (mj. AR) ho nian ema sei moris boot sira la temi amnistia. Direta ka indiretamente orgauns soberanus sira, instituisoins no autoridades kompetentes sira lakon konfiansa husi sidadaun no mos sidadauns sira bele kestiona kredibilidade altos responsaveis sira estado nian.

Eleisoins Antesipadas iha 2009

Seidauk to’o oras 24, depois de atentado ba PR nian uma no tiru atu mate Presidente Dr. Ramos Horta, no mos atake ba PM Xanana Gusmão, Sr.Mari Alkatiri, aproveita iha momento nebee ema hotu triste, populasoins hakfodak no tauk tanba atentados hirak nee, Sekretario Jeral Fretilin nian renova hikas ninian hakarak atu halo eleisoins antesipadas iha 2009. Ho razaun katak iha loron tolu liu antes de atentado, boot sira hakotu ona iha reuniaun nebe hala’o iha PR nian uma iha Metiaut, atu halo eleisoins antesipadas iha tinan oin.

Sidadaun ida-ida bele husu ka hato’o sira nian kestaun oi-oin :

Eleisoins antesipadas iha 2009?

Tanba sa ?

- Sr. PM Xanana Gusmão, hetan defisiente fizika ka mental nebee impede nia hala’o nian funsaun ka mate ona iha atentado dia 11/02/2008 nee ?

- Orsamento de Estado nebee aprezenta iha Parlamento Nasional sumba dala rua tui-tuir malu ona ?

- Iha ona mosaun de sensura ba governo AMP nebee hetan aprovasaun husi maioria iha Parlamento Nasional ?

Seidauk !!!

Seidauk akontese situasaun nebee justifika, tuir lei inan konstituisaun RDTL atu bele konvoka eleisoins antesipadas antes de 2012.

Nune’e mos lei iha konstituisaun RDTL nebe vogora to’o ohin loron seidauk iha mudansa no seidauk mos halo revizaun kona ba aplikasaun lei iha artigo 112º alinea c), artº. 112º alinea d), no artº.112º alinea f) iha konstituisaun RDTL.

Basa, se halo eleisoins antesipadas la’os tanba faktor tolu iha leten, maka la iha orgaun soberano iha estado RDTL nian ida mak iha lejitimidade atu deside hala’o eleisoins antesipadas iha 2009.
Se ema ruma iha intensaun atu halo eleisoins antesipadas maibe la’os tanba faktor tolu iha leten nee bele konsiderado esforsu tentativa atu derruba governo AMP liu husi dalan ilegal no inkonstitusional. Tanba nem Presidente, nem lideransa partidaria ruma, nem se se iha lejitimidade atu deside halo eleisoins antesipadas iha situasaun nebee la justifika ba aktu ida nee.

Mari Alkatiri koalia eleisoins antesipadas iha 2009, tanba dehan katak Presidente Ramos Horta mak hakarak atu antesipa eleisoins ba parlamento ho presidensiais. Maibe, intensaun PR nian nee so Dr. Ramos Horta rasik mak bele konfirma bainhira nia rekupera husi nian kanek. Karik ba Mari Alkatiri sorumutu informal nebee iha entre PR ho lideres partidarios balun iha Presidente nian uma nebee mos konfirma husi presidente PSD Sr. Mario Carrascalão, sai hanesan razaun ida atu koalia hikas buat nebee Mari Alkatiri hakarak no buka durante nee.

Se Presidente Ramos Horta mak iha intensaun atu renunsia husi kargu iha 2009, nee la afekta funsionamento orgaun ezekutivo i eleisoins antesipadas mos apenas presidensiais, la’os lejislativas. Nune, karik PR renunsia husi nian kargu hodi halo eleisoins 2009, mak tuir lei artº.81º numero 3, Dr. José Ramos Horta la bele rekandidata ba kargu Presidente da Republica iha 2009 nem 2014.

Maibe haree husi forma de sorumutu (klandestinu), haree mos husi partisipantes sira iha sorumutu klandestinu nee la iha representatividade husi partidos hotu nebe iha asentu parlamentar. Ne’eduni karik intensaun atu halo eleisoins antesipadas nee husi PR mos la iha baze legal tanba além de situasaun ba aktu eleitoral nee la justifika, mos sorumutu la’os formal, nem representativa nem konsensual.

La’os novidade ba ema ruma Mari Alkatiri koalia eleisoins antesipadas, la’os novidade ba ema ruma Sr. Mari Alkatiri hakarak hatun Sr. Xanana Gusmão husi PM, la’os novidade ba ema ruma Mari Alkatiri hakarak hatun governo AMP liu husi dalan oi-oin. Tan Mari Alkatiri ho direksaun Fretilin nunka rekonhese governo AMP no nunka simu desizaun PR hodi konvida Xanana Gusmão forma governo depois de eleisoins lejislativas 2007 liu ba. Ne’eduni se durante nee iha buat ruma nebee la diak akontese iha Timor, karik kualker sidadaun iha direito atu kestiona será ke la’os Mari Alkatiri nian hahalok ?
Tanba desde krize 2006, la’os ema Timor deit mak hatene katak iha Mari Alkatiri nian ukun, ninian membro governo forma para-militares (milisias) no fahe kilat ba ema sivil atu elimina lideres opositores sira, situasaun ida nebee mos koinside ho situsaun atentado ba PR Dr. José Ramos Horta ho PM Xanana Gusmão iha loron 11 liu ba, iha nebee sira na’in rua nee hanesan opozisaun potensial ba partido Fretilin iha Mari Alkatiri nian lideransa.

Ema Timor oan sira mos kuriozu atu hatene tanba sa mak Mari Alkatiri iha duvida boot kona ba Sr. PM Xanana Gusmão bele eskapa husi emboskada no atakes ho kilat bara-barak ?
Sa mak Mari Alkatiri hanoin hodi hateten sai ba agensia Lusa:
“Sobre o ataque a Xanana Gusmão, Mari Alkatiri sublinha parecer estar-se perante um "filme de ficção" porque, garante, numa "emboscada com espingardas- metralhadoras naquela curva, ninguém sairia vivo".

"Montagem! Quem o teria feito? Parece que estamos um pouco num filme de ficção", disse Mari Alkatiri ao recordar que nenhum dos veículos da comitiva do chefe do Governo tem alguma protecção especial de blindagem”.

Nia (MA) atu dehan katak atakantes sira halo emboskada no tiru kontra karavana PM nian naton, ba Mari Alkatiri hanesan deskonfia karik Xanana ka ema ruma mak halo montajem deit. Nunee mak PM bele eskapa husi razadas kilat metralhadoras bara-barak.
Sa mak investigadores husi NID ho NID husi UNMIT fo sai:
“A resposta da escolta internacional de Xanana Gusmão permitiu que o primeiro-ministro timorense "escapasse" do sítio em que foi emboscado, segundo um relatório confidencial obtido pela Lusa”.
“O primeiro relatório do Departamento de Investigações Nacionais (NID) da Missão Integrada da Organização das Nações Unidas (UNMIT) sobre a emboscada a Xanana Gusmão, a 11 de Fevereiro, concluiu que a resposta da escolta internacional "permitiu ao primeiro-ministro escapar do local do ataque".
“O documento refere também que a escolta internacional que respondeu ao ataque usou uma espingarda que não lhe pertencia.Xanana foi emboscado pelas 7h35 a cerca de 500 metros da sua residência, em Balibar, na estrada sinuosa que desce das montanhas a sul de Díli para a capital”.
“Segundo o relatório do NID dedicado a esta emboscada, um dos documentos confidenciais da UNMIT a que a Lusa teve acesso, a caravana do primeiro-ministro foi atacada quando o carro da frente, com a escolta timorense, tinha passado uma curva para a direita e o segundo carro, onde seguia Xanana Gusmão, fazia ainda a mesma curva”.

“Atrás das duas viaturas seguia a viatura da Polícia da Organização das Nações Unidas (UNPol), com uma escolta de reserva ao primeiro-ministro."Quando o carro de Xanana Gusmão fazia a curva, um (elemento da CPU-Unidade de Protecção Pessoal da) UNPol viu um homem de pé com uma metralhadora disparando contra o carro" do primeiro-ministro”.
“Os seguranças da UNPol pararam e um deles saiu do carro e respondeu ao fogo do atacante, disparando na sua direcção."Nesse momento, o atacante virou-se e disparou contra a posição dos UNPol, permitindo ao primeiro-ministro escapar do local", apurou o NID na sua investigação ao incidente”.
Relatorio husi NID nee hateten katak PM eskapa husi atake iha emboskada nee tanba PM nian eskolta husi polisia internasional tiru hasoru atakantes sira no iha biabn nebee atakantes sira tiru malu ho eskolta mak PM konsegue halai. Tanba, tuir relatorio haktuir katak viatura nebe PM Xanana Gusmão sa’e naton iha klaran, kareta eskolta iha oin no mos kareta UNPol nian ikus.

Nee’duni se Mari Alkatiri hanoin katak Xanana Gusmão ka ema ruma mak trasa eskenario halo montajem afavor ba XG, atu taka falta kona ba atentado ba PR Ramos Horta nee hanesan obra Xanana nian mos Mari Alkatiri tenke kaer razaun ho lojika nebee tama ulun.

Tanba PM sai husi nian uma iha Balibar atu ba nian servisu fatin iha Dili mos la’os hanesan ho Sr. Xanana Gusmão ka Mari Alkatiri ba haris fatin nebee la presiza eskolta.

Tuir lolos, se Mari Alkatiri ema ida iha moral, iha nian lisan no mos iha sentimentu nudar humanu karik, nia (MA) mesmo la hateten sai koitado ba imprensa kona ba atakes atu oho PR ho PM maibe uza linguajem ka termos nebee korresponde iha situasaun nebaa. Se mak hatene, karik Mari Alkatiri la satisfeitu ( la puas) ho Sr. PM Xanana nebee la sofre kanek ruma ka mate iha atakes iha dia 11 liu ba.
ºººvtººº

11 comentários:

  1. HO MODALIDADE TOLU XANANA PROJETA NIA NARAN DIAK

    Primeira Modalidade ne’ebé Xanana iha husi tinan 1983 tó 1999.
    Loron 25 de Abril 1974, nuudar Tinan Revolução dos Cravos ne’ebé harahun ditadura iha Portugal, Lori mai Timor-Leste servisu ba mobilizasaun no organização ba povo maubere loro 20 de Maio de 1974 funda ASDT (Associação Social Democrata Timorense) ne’ebé defini auto-determinação ho independência ba Timor-Leste.
    Husi nukleo ida kiik ho naran ASDT iha 11 Setembro 1974 transforma ba FRETILIN, hodi deklara independensia Unilateral iha 28 Novembro 1975, husi CCF iha tempu ne’eba Xanana sei nuudar estudante jornalista iha Australia, liu tiha deklarasaun mak nia sei fila.
    Deklarasaun independensi interompe husi invasor militar Indonesia mai Timor-Leste, iha 7 Dezembro 1975, ne’e duni dirasaun Comete Central hakotu atu resiste funu liu husi Gerilla, tamba ne’e iha 1975 tó 1983 lideransa barak husi Fretilin mak mate tamba ne’e iha tinan 1983, lider foun diak ida mak Xanana, iha tempu defisil nia laran ho kapasidade tomak Xanana hamutuk ho lider Fretilin sira sei bele moris luta no organiza funu tó tinan 1992 hafoin Xanana hetan kapturasaun husi militar Indonezia no lori nia ba kastigu iha Cipinan no fila mai Timor-Leste iha 1999 bainhira Timor-Leste manan eleisaun ba referendum hodi hili ukun-rasik-an.
    Iha Tinan 1983 tó 1999 Xanana konstroi nia naran diak iha nasional ho internasional sakrificio ne’ebé nia dedika ba rai Timor-Leste hodi lori Timor-Leste ba tó ukun-rasik-an ema ida la nega no nia bele hetan naran diak hanesan segundu Nelson Mandela iha Timor-Leste.
    Segundu Modalidade ne’ebé Xanana iha husi tinan 1999 tó 19 Maio 2002
    Husi tinan 1999 tó 19 Maio 2002 Xanana nia lideransa hatudu momos hanesan Soekarno iha Timor-Leste hakarak hari rekonsiliasaun ho autonomista sira, lori hikas milisi sira no hakarak atu ema hotu moris iha estadu ida demokrátika, hamaus ema hotu hodi tanis no hakoak tamba ne’e halo povu hotu simpatia ba nia, hodi lori nia ba eleisaun prezidencial Xanana manan ho 83% modalidade ne’e mai husi povu hodi fo kanfiansa toma ba nia atu kaer ukun hanesan xefe estadu ba rai doben Timor-Leste.
    Iha tempu Xanana asumi knar nuudar xefe estadu naran diak ne’ebé hanesan Soekarno nian komesa lakon husi nia hanoin, buat ne’ebé mosu mak hanesan ambisaun ba poder liu-liu nia hamrok poder ezekutivu, nia iha hahalok egocentrita “ hakarak buat hotu sentraliza iha nia, hakarak ema hotu hakruuk ba nia hanesan Maromak no hakarak iha Timor-Leste la iha tan ema seluk maibe Timor-Leste mak nia/Xanana “ atetude obriga nia sai husi prinsipiu konstitusionis nian.
    Xanana hatene katak Konstituisaun RDTL defini sistema Governu Semi Prezidencial liu husi fahe poder ba orgaun haat (4) mak hanesan; Prezidente Republika Xefe do Estadu no Komandante A’as liu forsa Armada nian, Parlamentu ho knar halo Lei, Fiskaliza ezekusaun orsamentu do estadu husi Governu no foti dezisaun Politika, Governu mak orgaun a’as liu atu hala’o polítika Geral no orgaun superior ba Administraun Publika no ikus liu mak Tribunal ne’ebé responsabiliza ba implementasaun lei nian.
    Maske nia hatene prinsipius kontitusionais ne’ebé iha, ninia hakarak ka ambisaun ne’ebé aas liu nia kapasidade mak bainhira nia sei Prezidente Republika nia la konsegue hala’o nia funsaun hanesan xefe estadu, maibe nia sai fali opozisaun hasoru governu ida ne’ebé sai husi eleisaun ida demokrátika liu husi asaun sira hanesan tuir;
    1. Governu Fretilin simu pose 20 Maiu 2002, 28 Novembro 2002 Gusmao nuudar Prezidente Republika nia hasai diskursu katak Governu Fretilin fulan neen(6) ona la halo buat ida, “ Orasa ne’e nia rasik sai xefe Governu fulan hirak ona la halo buat ida nia dehan iha dezenvolvimentu bosok matan momos ”.
    2. Diskursu ne’ebé refere nia resultadu mak hamosu akontesimentu 4 Dezembro 2002, resulta jovens rua mate hetan tiru husi PNTL ikus mai dun fali ba ema seluk.
    3. Akontesimentu 4 Dezembro 2002, liu tiha iha 2003 Xanana influensia veteranus liu-liu maun boot L7 hodi halo manifestasaun iha palacio Governu nian.
    4. Bainhira eventus sira iha leten la fo inpaktu ba Governu mak Xanana influensia Hierarqui Igreja Katolika hodi halo manifestasaun durante loron 19 nia laran lori estatua tun mai Dili laran hodi hakilar, reza, hananu, tolok no foti insultu ba DR Mari Alkatiri katak ema sapeo metan labele ukun rai ne’e akontese iha tinan 2005 nia laran.
    5. Manifestasaun loron 19 ne’ebé organiza husi Hierarkia Igreja Katolika ladun forte maka isu mai tan ba Jose Alexandre Gusmao bele uja hodi hatun Governu Fretilin liu-liu PM DR Mari Alkatiri nia aproveita aktus diskriminasaun ne’ebé akontese iha F-FDTL nia laran hodi hatun Governu Fretilin liu-liu nia infrakese instituisaun F-FDTL maske oras ne’e F-FDTL kesi ikun nafatin ba nia hodi halo ameasa ba populasaun hahu husi lorosae to loromonu, maske iha tempu ne’eba Jose Alexandre Gusmao rasik hanesan komandante a’as liu forsa defesa nian problema ne’e la resolve tamba nia rasik mak la iha kapasidade.
    6. Liu husi petisaun ne’ebé koordena husi Tanente Gastaun Salsinha no Taur foti dezisaun bainhira Jose Alexandre Gusmao ba visita oficial iha Eropa no nia fila husi Eropa 23 Marsu 2006 nia halo diskursu ba nasaun hodi kritika hasoru “ dezisaun Taur nian hasai soldados injustu no foti hanoin katak lorosa’e mak Baucau, Viqueque no Lospalos, Loromonu maka hahu husi Manatuto tó Oe-cusse mesak milisi no la halo funu, iha kalan ne’e duni sidadaun parte Leste nia uma sanulu resin sia (19) mak hetan estragus.
    7. Iha 23 Marsu 2006 ne’e mos Paulo de Fatima Martins nuudar Xefe PNTL nia hasai kilat hodi distribui ba Aileu, Ermera ho liquica la hetan koñesimentu husi xefe armajen kilat nian no kilat sira ne’e mak PNTL uja hodi oho fali UIR Lorosa’e oan iha Gleno 8 de Maiu 2006 iha Gleno Ermera.
    8. Tamba Petisionariu sira hetan kbiit husi Jose Alexandre Gusmao maka iha 28 Abril 2006 petisionariu sira halo asaun kontra Governu tamba bainhira Petisionariu sira husu atu para ona sira nia asaun Gusmao hateten “ Ahi ne’ebé lakan ona labele rega be atu nia mate maibe fui tan gasolina atu nia lakan diak liu tan “, no nia rasik deklara katak iha 28 Abril 2008 iha masakre iha Tasi-Tolu ema nain neen nulu (60) maka mate, maske investigasaun Independente Internasional la hetan masakre ida iha Tasi- tolu.
    9. Bainhira lao besik fulan ida situasaun atu kalma fila fali maka iha 6 Maiu 2006 Jose Alexandre Gusmao influensia Mjr. Alfredo Reinado hodi abandona kortel hafoin iha kalan nia Gusmao halo diskursu ba nasaun liu husi TVTL katak Mjr. Alfredo Reinado abandona kortel laos halai maibe atu ba tau seguransa iha parte loromonu tamba F-FDTL husi lorosa’e atu oho mos hotu populasaun husi parte loromonu.
    10. Abandona Mjr. Alfredo Reinado husi kortel la fo inpaktu mak iha loron 17-19 Maiu Fretilin halo Kongresu ba daruak nian iha Genacio Dili.
    11. Hare katak kongresista sira fo nafatin konfiansa ba “ Lu-Olo atu sai Prezidente Fretilin no DR. Mari Alkatiri asumi nafatin Secretariu Geral Fretilin nian, maka iha 23 Maiu 2006 Mjr. Alfredo Reinado ho nia Grupu ataka F-FDTL iha fatu ahi hetan Filmazen husi Jornalista David O’Shea Televisaun Australia nian ida naran SBS hetan mos katak deputadu Leandro Isak mos hola parte hodi Leandro deklara katak se iha bomba automika mos nia kaer atu oho.
    12. Atu kria situasaun grave liu tan maka iha 24 Maiu 2006 Reinadu asalta Taur nia uma, nune,e mos kortel Tasi-Tolu hetan atake husi Grupu Petisionariu ho Grupu Railos nian, situasaun ne’e halo polisia sira halai sai husi sira nia postu Distritu Dili no hela deit ema nain sanulu resin lima (15).
    13. Hare katak akontesimentu 24 Maiu 2005 seidauk kria paniku ida ne’ebé aas maka iha 25 Maiu 2005 Jose Alexandre Gusmao manda PNTL sira ne’ebé Paulo de Fatima Martins lidera no halai sai ba hotu Balibar residensia Jose Alexandre Gusmao nian, mai asalta kortel F-FDTL Kaikoli-Dili tamba ne’e F-FDTL hanoin katak PNTL sira iha kortel PNTL mak tiru F-FDTL mak akontese tiru malu entre F-FDTL ho PNTL, tamba ne’e iha loron ne’e duni Primeiru Ministro DR. Mari Alkatiri hetan samada husi Prezidente Republika hodi dada kompetensia Defesa no Seguransa ba Prezidente Republika mak kaer hotu tamba tuir Gusmao katak nia bele kria fila fali estabilidade ba nasaun tamba ne’e Gusmao nudar Prezidente Republika husu ba Prezidente Parlamentu Lu-olo husu presensa forsa Australianu nia atu apoiu nia halo golpe hasoru Governu Fretilin liu-liu hatun DR. Mari Alkatiri.
    14. Situasaun 24 ho 25 Maiu 2006 obriga Gusmao reuni Konsellu de estadu hodi deklara estado Emergensia atu kontrola situasaun maibe aat liu fali, bainhira Gusmao kaer defesa no seguransa ho mos presensa Forsa Australianu nia halo ameasa ba Kuadros, militante no simpatezantes Fretilin nian, maske sei dauk hetan gravidade Gusmao hakarak infrakese Governu Fretilin nia halo diskursu husu atu PM DR. Mari Alkatiri tenke demiti Secretario do Estado ba Defesa Roque Rodrigues ho Ministro Interior Rogerio Lobato, maske oras ne’e Gusmao ninia Governu Ministro Defesa ho Seguransa inkompetente no inkapasitadu halo to Prezidente Republika hetan Atentadu/kanek nia/Gusmao la husu ninia Secretario do Estadu Defesa ho Seguransa atu demiti-an.
    15. Hare katak ho presensa GNR nian atu hari fali estabilidade no implementa situasaun ba krize Gusmao influensia Mjr. Tara ho grupu MUNJ kordena husi Agusto Junior halo manifestasaun ho ema besik 500 ba palacio no Gusmao hasoru hodi hateten imi tenke mai doko nafatin ami bainhira ami sala, iha loron 6 Junho 2006.
    16. Atu iha kbiit liutan hodi obriga DR. Mari Resigna-an husi kargu PM maka iha 8 Junho 2006, Gusmao uja Railos ne’ebé oan sarani Gusmao nia (Railos maka Lialos ne’ebé oras ne’e sai ayam Potong iha kadeia) halo deklarasaun falsu ba televisaun Australia nian ABC nia (Railos) simu kilat husi Rogerio Lobato hetan koñesimento hus PM DR. Mari Alkatiri atu oho hotu lider opozisaun sira maske iha realidade lider opozisaun ida lamate no lahetan kanek ema Fretilin mak sai vitima.
    17. Atu infrakese liu tan Governu Fretilin liu-liu DR. Mari Alkatiri mak iha 9 Junho 2006 Ramos Horta deklara katak se Fretilin konvida nia, nia prontu atu sai PM.
    18. Atu halo valansu ba kontrolu ba seguransa iha loron 15 Junho 2006 Governu husu presensa forsa sapeo azul maibe forsa Australia rejeita, no iha 16 Junho forsa Australianu sira ba simu kilat ne’ebé intrega oficial husi Reinado hodi mai tau iha Gusmao nia residensia maibe liu husi kotuk Gusmao intrega fali ba Reinado hodi ameasa populasaun labele vota ba “Lu-Olo” ho Fretilin iha Liquica, Same, Aileu, Ermera, Bobonaro, Suai, Dili ho Ainaro.
    19. Iha 19 Junho 2006 Programa four corneers liu husi canal televisaun australia nian ABC hatudu fila fali akuzasaun Railos nian ba Rogerio Lobato ho DR. Mari Alkatiri bazeia ba deklarasaun Railos nian.
    20. iha loron 20 Junho 2006 Gusmao haruka surat oficial ba PM DR. Mari Alkatiri katak bainhira ita hare tiha VCD programa four corneers nian maka hau lakon konfiansa ba Primeiru Ministro tamba ne’e hau husu atu o Demiti-an hau hein resposta 17 horas se o la demiti-an maka hau mak sei demitian. Atu kompleta ninia akuzasaun ba PM reuniaun konsellu do estadu 21 Junho 2006 husu demiti nia-an, tamba ne’e iha loron ne’e duni DR. Mari Alkatiri konvoca Reuniaun CCF konsulta Comete Central no Comete Central fo nafatin konfiansa ba DR. Mari atu kaer Governu.
    21. Rona tiha resultado reuniaun CCF nian fo nafatin konfiansa ba DR. Mari Alkatiri mak iha 22 Junho 2006 Gusmao sai ho diskursu ba Nasaun hanesan Prezidente Republika maibe konteudu diskursu hanesan labarik sira kaer fali nia te husi nia kidun hodi kose ba nia ibun, hodi hateten katak “ deputadu sira Fretilin mesak beik-ten fotin liman hodi fo-han feen ho oan, DR. Mari hein Koellu iha Mozamvique, Kongresu Fretilin nian iligitimu, no delegadus sira simu kilat lima-lima husi DR. Mari Alkatiri.
    22. Atu evita ran fakar barak liutan tamba Gusmao nia hamrok-ran maka iha 26 Junho 2006 DR. Mari Alkatiri deside demiti-an bazeia ba karta pedido mai husi Gusmao datada 19 Junho 2006.
    23. Situasaun lao nafatin ho alegasaun oi-oin hanesan iha loron 11 Julho 2006 Railos intrega kilat oficialmente iha Liquica ho presensa Dr. Longinhos Monteiro, PM. Jose Ramos Horta ho D. Alberto Ricado ( no D. Ricardo hasai Diskursu katak Railos maka lialos no oras ne’e Railos sai ayam potong iha kadeia aman sarani sira lakon tiha) no atu garante sirkulasaun ida libre hodi intimida militante Fretilin ho populasaun em geral atu labele partisipa kampaña Fretilin nian no mos labele vota ba Fretilin maka Gusmao hasai Gui Demarcha ba Railos.
    24. Atu alkansa objetivu Gusmao nian hodi ba kaer Governu maka iha tempu kampaña Presidensial Gusmao kandidata Horta, no PD ne’ebé kandidata Lasama hetan suporta husi Reinado ho Petisionariu kampaña kontra Horta Mistisu, Lu-Olo Lorosa’e maske nune’e Lasama la liu ba segunda ronde tamba ne’e Lasama asina akordu ho Horta atu Horta manan eleisaun maka nia tenke tau matan ba Reinado atu fila fali ba kaer pasta Mjr. PM nian situasaun ne’e lao leet deit horta sai prezidente la konsegue resolbe problema petisionariu iha tempu ida badak nune’e mos Reinado la fila ba Polisia Minitar to Lasama rasik mak ba nomeia Komandante Polisia Militar foun hodi subtitui Mjr. Reinado
    25. Iha tempu kampaña eleitoral Partido CNRT ho PD uja Railos iha Liquica, Mjr. Reinado ho Petisionariu iha Ermera ho grupus apoiante PD ho CNRT nian hodi halo intimidasaun ba militante Fretilin iha Distritu rua ne’ebé refere atu populasaun labele ba vota ba Fretilin, nune’e mos Gusmao iha kampaña la uja tempu kampaña hodi hato nia programa governu maibe nia buka maka atu insulta deit maka Fretilin maske sira organiza Violensia oi-oin hasoru Fretilin eleisaun Geral hatudu katak Fretilin manan Elisaun.
    26. Bainhira Gusmao ho nia aleadu somatoriu sira forma tiha Governu lao fulan hita ona nia laran komprimisu ne’ebé nia deklara katak atu resolve problema hotu iha fulan tolu nia laran la hetan nia susesu, no nia dada-an husi Mjr. Reinado tamba ne’e Mjr. Reinado hasai VCD ida iha fulan dezembro 2007 nia laran hodi deklara katak autor krize 2006 maka Gusmao.
    27. Tamba ne’e husi tempu ba tempu Gusmao halo planu oinsa maka atu hasai Mjr. Reinado nia vida maibe tenke liu hosi dalan ida ne’ebé Reinado ninia militante sira labele halo reasaun hasoru nia/Gusmao nia Governu no nia hetan duni dalan atu oho Reinado liu husi Reinado nia hakbesik ba Prezidente Republika.
    28. Ita hotu hatene katak antes Reinado atu hetan mate planu ne’ebé halo maka hanesan; Haruka delegasaun ida kompostu husi deputadus; Fernando Dias Gusmao (PSD), Francisco de Araujo (ASDT) ho Adriano do Nacsimento (PD) sira ba hasoru Reinado hodi lasu Reinado tun mai Dili iha loron Quarta 6 Fevereiro 2007 iha Gleno Ermera.
    29. Quinta 7 Fevereiro 2007entre partidos politikus husi AMP ho Fretilin hasoru malu iha Residensia Horta nian, hasoru malu ne’e Horta Deklara katak presisa hari komisaun Alto nivel atu resolve problema Petisionariu, Reinado ho Deslokados tamba AMP mesak sei la resolve, no Horta konkorda ho proposta Fretilin nian atu halo eleisaun antisipada iha 2009 tamba Horta rasik deklara katak membro Governu AMP nian mesak beik-ten, inkompetente no inkapasitadu.
    30. Hare ba resultado reuniaun ne’ebé refere la favorese ba AMP maka iha loron Sabado 9 Fevereiro 2008, Gusmao organiza Retiru ida ba polisia sira iha Dare, ita lahatene objetivu retiru ne’e mak sa maibe nia resultadu maka iha 11 Fevereiru 2008, mosu atentado ida (tebes ka bosok) hodi hakanek Prezidente Republika, no hamate Mjr.Reinado iha residensia Horta nian hodi akuza Reinado halo asaltu ba residensia Prezidente Republika, no iha mos dklarasaun katak ema asalta Primeiru Ministro iha dalan Balibar mai Dili maske ita hare ne’e ema ida foer no kanek.
    31. Bazeia ba evidensia sira iha leten maka ita bele dehan Reinado nia mata planu husi Governu AMP no liu-liu PD ho PSD; tansa mak sai nune’e dalauluk atu halakon Gusmao nia-ain fatin Krimi nian ne’ebé nia komete iha 2006 liu husi deklarasaun Reinado atraves husi VCD, daruak laiha tan ema ruma mak atu book sira tamba sira atinzi ona sira nia objetivu ba tuur iha governu, dalatolu Prezidente PD bele iha dalan atu sai Prezidente Republika nune’e sira iha ona opsaun atu tau Mario Carascalao ba Vice-Primeiru Ministro tamba uluk Horta maka la konkorta atu tau Mario Carascalao ba Vice Primeiru-Ministro nune’e ho Reinado nia mate no Prezidente Republika nia kanek sira bele halo ona sa mak sira hakarak tamba Lasama mak Prezidente Interino no sei lori tempu mak Horta sei bele asumi fila fali nia knar nuudar Prezidente Republika, maibe la muda ona buat ne’ebé sira tau tiha ona.
    32. Povu doben Loro-monu sira buat ne’ebé ami foti iha leten mak faktus ne’ebé akontese durante krize to Reinado nia Mate, nuudar Loromonu oan hamrik ba hodi koalia lialos ba publiku tamba ita hotu sai vitima ba interese politika AMP nian, no keta husik atu sira duun sala ne’e ba ita nia petisionariu sira loromonu-oan atu nune’e sira bele aproveita Forsa rai liur sira hodi oho hotu ita nia petisionariu oan sira, Petisionariu sira iha direito ba moris iha rai ida ne’e, Lia Loromonu ho lorosa’e ne’ebé uluk sira uja ita halakon tiha maibe ita buka unidade hodi luta kontra kriminosu, autor krize, otonomista, oportunista sira ne’ebé oras ne’e hamutuk iha Governu AMP.
    Terceiru Modalidade ne’ebé Xanana iha mak sai ona Primeiru Ministro
    Modalidade tolu ikus ne’e mak diak liu husi daruak ne’ebé ami hateten tiha ona iha leten, tamba nia bele gasta osan ne’ebé nia hetan husi Governu DR. Mari Alkatiri buka hela, nia bele halo ona buat ne’ebé governu anterior labele halo hanesan mensiona iha modalidade daruak, nia bele kaer ona forsa F-FDTL ne’ebé uluk nia hateten mesak ema lorosa’e hodi oho Mjr. Reinado ho Petisionariu sira hodi halakon nia sala sira ne’ebé nia halo hamutuk ho Mjr. Alfredo Reinado, Petisionariu halo hasoru Governu Mari Alkatiri iha Tinan 2006.
    Petisionariu sira hetan ona preseguisaun hodi konsentra ona sira ne’ebé la partisipa iha politika Xanana nian, ba kampo servisu ruma hodi alivia sira nia hanoin mak nia sei halo tan preseguisaun ba intelektuais, politikus, ho simpatezantes sira ne’ebé tuir nia atu ema hotu hakruuk ba nia no nia ukun tó rohan ho ditadura ne’ebé nia tau atu buka osan ba nia oan sira ne’ebé sei kiik no hadiak nia naran iha publiku katak nia mak loos liu iha Timor-Leste, nia deit mak bele halo buat hotu tamba ne’e nia duni mak bele resolve buat hotu.
    Xanana iha serteza katak nia sei hetan susesu ba nia governasaun maibe modalidade ne’ebé nia hetan husi nia sai xefe ba Governu mak “ Titulo Soeharto nian “ ne’ebé ukun nakonu membro Governu ne’ebé oportunista, otonomista, milisia, kriminozu, karuptor, no liu husi atetude Xanana nian ne’ebé fahe povu atu nia ukun, sira ne’e hanesan “ Tali ida ne’ebé nia rasik tau ba nia kakorok no tali rohan iha povu nia liman, loron ba loron povu hahu istika tali rohan ninia modalidade hahu diminui to loron ida nia rasik monu la prezisa ema tun halo manifestasaun boot-boot mai Dili “ .
    Xanana iha kapasidade diak lidera resistensia tó rohan maibe, nia la iha saida ida ne’ebé diak ba nia-an rasik liu-liu tamba nia ambisaun ne’ebé boot liu nia kapasidade halo nia lakon prestiziu resistensia iha povu nia leet tamba ne’e nia sei hetan naran diak ida hanesan Nelson Mandela iha Timor-Leste maka “ Xanana lider Resistencia ida diak maibe destroidor ba nasaun “

    ResponderEliminar
  2. Ba rai-los,

    Tanba sa Xanana Gusmão muda nian pozisaun ???

    Se la'os tanba OPORTUNISTA MARI ALKATIRI entaun sa fali ???
    Se la'os FRETILIN nian ambisaun atu kaer ukun tinan 50 entaun sa tan ?
    Se la'os tanba Mari Alkatiri uza Fretilin atu dekapita politikamente Sr. Xanana Gusmão hodi nunee nia (MA) bele goza poder iha tinan barak, se la'os tan ida nee entaun tanba sa Xanana muda nian pozisaun ?
    De faktu rai-los ema Fretilin ida nebee REKONHESE Xanana Gusmão nian RESULTADO durante funu to'o 1999. Maibe rai-los mos ema Fretilin ida nebee hakarak atu Xanana Gusmão mantem ninian atitude uluk hanesan Soekarno ho Mandela Timor-Leste nian hodi nunee, FRETILIN ho Mari Alkatiri bele dudu ses nia liu husi estratejika no ATITUDE GROSSEIRA atu elimina Xanana Gusmão husi politika aktiva.
    Lae, rai-los SE ENGANA GROSSEIRAMENTE !!!
    To'o tempo nebee Xanana hasoru aktus nos atitudes husi Fretilin nian lideransa nebee hatudu OPORTUNISMO POLITIKU atu NEGA momos Xanana Gusmão nian MÉRITO no grosseiramente atu dudu ses nia husi proceso politico iha era reconstrução, mak Xanana Gusmão mos la'os kuda burro atu sai atan ba Fretilin nia (nian mérito).
    Ne'eduni atitude XG nian nee normal hasoru atitude Fretilin ho Mari Alkatiri nian atu hakoi nia (XG) politikamente.
    Aida bem que foi assim e assim seja, se lae, Rai Timor sai oin sa ? rai-los tenke halo avaliasaun nebee kompleto no objektivu, la bele HATEKE deit parte Xanana Gusmão maibe TAKA matan ba HAHALOK nebee Mari Alkatiri halo ba Xanana Gusmão. Lojikamente ema ida hanesan Xanana Gusmão la admite OPORTUNISTAS sira goza nian mérito no povo nian sofrimento no mate ho fasilidades. Xanana Gusmão sei la husi OPORTUNISTA sira nebee mosu tun hanesan parakedistas sira hodi kanta katak sira mak halo buta hotu. Xanana Gusmão la permite atu OPORTUNISTAS SIRA nebee nem susuk ida tata iha ai-laran goza povo nian mate iha poder.
    Em fim, rai-los defende ema nebee mosu depois de ukun an hodi buka poder enkuantu ema sira funu na'in lakohi halo sira kaer poder ?
    Xanana Gusmão la'os "sato padre" nebee tan hanoin atu tama lalehan bainhira nian mate ne'eduni Mari Alkatiri ho Fretilin "bosa" nian hasan sorin, se mos hasan sorin seluk ba Mari Alkatiri ho Fretilin basa tan.
    La'e !!! Xanana Gusmão nian akto ka atitude hanesan reaksaun ba aktu ka atitude ruma.
    Se ema hanesan Mari Alkatiri mak hakarak dudu ses Xanana husi politika, ba Xanana la iha eskolha seluk, no mos Xanana encara desafio nee ho nian métudo, ho nian matenek, ho nian estrategia no ho ninian dalan nebee nia (X) konsidera proprio atu responde desafio.
    Ne'eduni, ha'u fiar katak, iha Timor, mesmo to'o bainhira, enquanto Xanana Gusmão sei ho vida, no Mari Alkatiri sei activo iha politika, mak politika sei la'o la ho pasifika. Razão obvia, Xanana Gusmão la bele rende ba oportunista Mari Alkatiri...
    Se Xanana Gusmão hakarak retira husi politika entaõ akontese tiha ona iha biban nebee segundo mandato presidensial remata liu ba. Mas agora susar, quanto mais desafio nebee nia hasoru hanesan "atraktivu" demais atu halo nia enkara ho serio.
    Factor Xanana vs Alkatiri está em jogo...
    "Guerra arterial" nebee transforma politica não-pasífica só acaba com a retirada de ambos da cena política e os actores política serem da nova geração. Só assim Timor poderia encontrar caminho à um bom porto...

    Victor Tavares

    ResponderEliminar
  3. "RAI-LOS" BA ALKATIRI AND "RAI-SALA" BA XANANA.

    Mai ita hotu hare se mak defende liu interese nasional, Alkatiri ka Xanana.

    ResponderEliminar
  4. Haree simples maibe faktu deit...
    Mari Alkatiri nian matan-been seidauk suli tanba povo nian terus no mate, maibe Mari Alkatiri nian matan-been suli deit tanba nian uma ema sunu iha 2004. Mari Alkatiri seidauk hakoak malu ho tia-ho tiu toos na'in sira iha foho leet hodi tanis tanba hanoin ema sira nebee mate tanba funu...
    Maibe Xanana Gusmão, iha buat simples no emosional hirak nee deit mos ita kompara ho Alkatiri la hetan...
    Mari Alkatiri nian matan been suli atu kasa koitado hanesan lafaek nian matan-been, tanba ema sunu ka destroi nian uma, maibe Xanana nian matan been suli tanba nian fuan moras duni haree ema nian terus no mate...
    Kuantu mais koalia sobre intereses nasional nian entaun kompara la hetan liu tan...
    Haree deit faktus, durante Mari Alkatiri kaer ukun, eih ha'u to'o baruk atu temi Mari Alkatiri nian defende intereses Povo Timor nian to'o nebee. Fahe fali buat estado nian hanesan fali apa fahe rabisadu ba oan sira...
    La hatene kaer ukun, la hatene hala'o programa, kala programa la iha, hakribi ema funu na'in (ex-kombatentes) sira hanesan hakribi ular mate, em fim, agora dehan fali Dr. Mari Alkatiri mak diak liu Xanana Gusmão. Mari Alkatiri mak halo politika mos, no Mari Alkatiri mak hatene kaer ukun, hanoin ida diak deit, salvador da patria, hanoin povo, hadomi povo no hahii as sofrimento ho povo nian terus iha intereses selu-seluk nian leten ?

    Kompara Xanana ho Mari la hetan !!

    Ikus nee Fretilin nian presidente nebee mos saksi hidup terus iha ai-laran oin sa, dehan Xanana Gusmão nian merito mos hanesan José Manuel Fernandes....

    Komik fali !!!

    Victor Tavares

    ResponderEliminar
  5. Belun Victor Tavares, hau 1000% apoiu ita nia opinioun konaba Sr Alkatiri. Hau sente Ita boot lee buat barak nebe hau fo sae konaba Sr Alkatiri kuaze tinan ida ona hau komesa tuir forum ida nee.

    Hau agora sae la kumpriende, nusa mak ema sira nebe fo suporta maka'as ba Mari Alkatiri sei fo sae nafatin informasaun hodi "ko'us" sira nia bos Mari Alkatri husi buat ida nebe ke labaraik TK oan sira moss bele kompriende.

    Ne'ebe ba ema sira nebe fo komentario supporta Mari Alkatiri, hau baruk ona atu responde ba sira ho dadus ke klaru. Mari Alkatiri nia pendukung sira nee, hau sente sira "han ka hemu" ona "buat diak" ruma husi Mari Alkatiri. Ita hare buat hirak nebe kontra Mari Alkatiri ba nia mau lambe ka supporta nain sira "LA RONA I SIRA UJA FALI LIAN BARATU OAN SIRA" hodi dehan Mari Alkatiri maka loss hela deit.

    Ejimpul, LA LOJIK LIU!! KA LA TAMA IHA EMA NORMAL NIA KAKUTAK!!, ema hanesan Aniceto Guteres, David Dias Ximenes, no seluk2 tan agora SAE FALI Mari Alkatiri nia supporta/pendukung nee. WAH... ini sudah GILAAA!!!!

    Hau Kontenti tanba Sr Xanana agora nee komesa "keras" ba Mari Alkatiri no nia mau lambe sira.

    ResponderEliminar
  6. Report husi Hafuhu Nain (HFN)
    Autor: Bereliku Aileten


    Koalia konaba envolvimentu autores iha Atentado 11/02

    Iha atentado 11/02,hasoru Presidente Ramos Horta,iha nia hela fatin no liu oras ida emboskada hasoru PM Xanana Gusmao iha Balibar. Iha periswtiwa triste ida ne, halo kanek Presidente Ramos Horta,nebe oras ne toba iha hospita The Royal Darwin Hospital (RDH), Australia. Mos Tenente Celestino Gomes nebe maka hetan kanek todan mos toba iha RDH. Liu tiha semana ida, ita nia Prokurador Geral nebe kaer knar hodi ba buka sira nebe maka tuir iha krimini hasai lian hodi ba kaer Angela Pires,nebe nudar adviser ba juridika Alfredo Reinado nian.Angela Pires mos iha ninia CV uluk servisu ho Prokurador Geral Republika.

    Tuir HFN hetan lia tatoli husi sira nebe maka halo inqueritu ba Angela maka haktuir katak,nia mos iha ligasaao ho Jose Teixeira (Deputado Fretilin). Jose Teixeira ho ninia team maka prepara Gravasao ho Alfredo Reiando iha tinan kotuk 2007. José Teixeira hetan tulun husi ninia maluk sira balun servisu ho nia. Oras ne dadaun,HFN sei buka hatene se se maka servisu hamutuk ho Jose Teixeira iha parte dokumentasi hodi prepara probaganda kontra Perdana Menteri Xanana Gusmao. Iha loron 21/02, team husi PNTL ba iha Jose Teixeira nia uman, HFN mos tuir pantau situasi,fofoun Jose teixeira lakohi ba pos-PNTL nian,maibe PNTL sira insiste hafoin Jose Teixeira ba pos-Polisi iha tuku 19:00 WTL. Aksi PNTL nian hanesan persuasi deit,tamba iha inquerito nebe maka halo ho Angela Pires,iha referencia barak ba Jose Teixeira. Tuir lian tatoli nebe HFN hetan katak Jose teixeira atu halai ona ba Australia,neduni aksi PNTL nian hanesan jogo psikologika deit atu prevene ninia fuga ba Australia.

    Iha segunda (25/02) mai entrega ba Policia PBB nian, elemento nebe maka hola parte ba atake kontra Presidente Ramos Horta,lalika dehan naran lolos maibe ho naran samaran iha report ida ne «Nakukun». Tuir Nakukun dehan sira simu ordem husi Komandante Alfredo Reinado dan ninia sub-komandante Gastao Salsinha ba tuir operasi nebe hasai naran «SABOTAGEM»,Sai husi ermera grupo fahe ba rua (2), grupo ida ba Metiaut,ida ba Dare. Operasi «Sabotagem» ninia koordenador maka JF,nia koordena iha Dili laran, lori sira grupo rua ne ba Dili,tau iha nebe,hela iha nebe,kareta nebe maka lori. Elementu nebe Angela Pires identifika maka responsavel ba Osan nian maka JT nebe servisu hamutuk ho ninia maluk balun husi Australia neba hodi prepara Gravasao e divulga liu husi CD,hakerek ba Bulitim ho lian Ingles,…ne depoimentu husi Angela Pires nian. Tuir Angela Pires,JT ne ema importante tamba nia maka kaer osan ba operasi «Sabotagem»,tamba maka hetan osan barak iha Governo Mari tamba nia maka kaer Mina Rai.

    Tuir Nakukun dehan iha tinan kotuk,sira ba simu kilat hamutuk hitu nulu (70),marka FNC (silu) husi fronteira, nebe trek ida maka tula mai fahe iha Ermera (la dehan fatin nebe hatun kilat), kilat ne iha Timor balun mos Indonesia oan ida maka mai hamutuk fahe kilat. Indonesia ona ne,tuir HFN ninia maluk seluk dehan nia servisu ba Mari Alkatiri. Indonesia oan nebe los maka servisu ba Mari Alkatiri,oras ne sei buka hela dados konaba nia. La kleur HFN hetan dadus ninia ona.

    Iha tempo seluk maka HFN hatou tan report ruma ba le nain sira,…
    Bereliku Aileten

    Hafuhu Nain

    ResponderEliminar
  7. Hamenta tan, tuir sumber HFN nian,Alfredo reinado mos hetan osan lubung ida iha nia bolso,tHP e iha sincard tolu,nebe iha Prokurador Geral nia liman hodi investiga.Alfredo simu sms husi se se molok atentado,fo ordem ba executado operasi «sabotagem»,dll.

    Bereliku Aileten

    HFN

    ResponderEliminar
  8. Mari Alkate ne´e kose foer ba Timor oan barak ona hodi hare malu ladiak. Nia naran ida Mari (Martelo = o kolia hasoru nia orsida Martelo dere o ulun), Alkat (Alkate = hodi habit o nia ibun se karik hodi martelo baku o la nonok) no Katiri (kateri = hodi tesi o nia kakorok se karik o tebe rai nafatin hodi kolia hasoru nia, maski alkate habit ona o nia ibun). Jadi, nia naran ne´e hatudu ninia karakter aat ne´e. Nia liafuan sira sai ba ne´e baku deit, sunu deit, hatauk deit, tesi deit... Nia la usa maneira diak ida hodi kolia nudar ema matenek nebe haraik-an maibe foti-an sae to´o lalehan neba. Ninia personalidade ne´e tos hanesan nia ran terorista Arab nian nebe halo Timor oan sira nebe tama iha CCF neba nonok lakon. Nia hanoin aat duni ba nasaun no povo Timor, oportunista. Ne´e normal, nia la´os Timor oan tamba la´os ran Timor nian... Ita Timor oan sira mak tenki matan kroat no neon nain ho aten brani atu hasoru nia. Nia mak crise ne´e nia abut. Jose Teixeira mos mata fuan boot ba osan sai mau lambe ba Alkatiri hodi estraga nia maluk Timor oan sira.... Cuitado....

    ResponderEliminar
  9. Bolu atensaun ba leitores Forum_Haksesuk, husu imi hotu nian konprensaun atu evita hato'o lia-fuan diskriminasaun rasial, husu favor boot ida !!!

    Obrigado wa'in !

    fh

    ResponderEliminar
  10. Belun Bereliku Aileten "Hafuhu Nain", obrigado ba ita boot nia reportagen sira nee. Ba hau nebe agora hela do'ok husi rai doben TL, ita boot nia hasil "hafuhu" oan nee cukup "mengegarkan".

    Hein nafatin Hafuhu Nain nia hasil hafuhu.

    ResponderEliminar
  11. Report Hafuhu Nain (HFN),parte 2

    Autor:Bereliku Aileten

    Tenente Celestino Gomes maka Salva Presidente José Ramos Horta

    Dadersan 11 Fevereio, Presidente José Ramos Horta, halo hela ginastika iha Taci Ibun besik nia hela fatin, Metiaut. Waihira Matebian Alfredo Reinado ho ninia elementus ho kareta rua desloka ba executa plano husi operasi «Sabotagem». Plano pertama, Matebian Alfredo Reinado ho Leopoldinho habsesik ba Pos Polisi Militer (PM) nebe fo keamanan ba Presidente, sira hetan anggota Polisi Militer nain rua, sira kaer futu metin iha kadeira, maibe iha anggota PM ida maka ba hela iha kotuk, balun dehan ba hemu kafe,balun fali dehan ba soe foer (Sintina), anggota PM ida ne,fila mai uma laran hetan Alfredo Reinado ho Leopoldinho nia tiru hasoru kedan, Alfredo Reinado ho Leopoldinho mate iha fatin. Iha ne mosu tiru malu, tamba Alfredo ninia elementus sira nebe maka hein iha kotuk mos tiru ba Pos –PM.

    Presidente Ramos Horta, quando rona tiru nia dere telefone ba autoridades sira seluk, nia lao ba oin hodi hare,quando Alfredo nia membros sira seluk hare nia balun mos se kilat ba arah Presidente hodi tiru,Presidente Ramos Horta monu kedan,hetan kartus musan rua tama iha nia isin. Maibe Presidente la mate tamba,teki teki deit mosu kareta ida mai Tenente Celestino Gomes, grupo Alfredo nian nebe tiru ba Pos-PM ho Presidente Ramos Horta, hakfodak tamba sira hanoin F-FDTL cerka ona iha Metiaut,neduni kilat hotu-hotu se ba kareta ne, tenente Celestino Gomes hetan kanek todan.Tamba ninia kanek mos todan lori ba halo tratamentu iha Hospital The Royal Darwin Hospital (RDH) hamutuk ho Presidente Ramos Horta.

    Iha pertanyaan barak maka mosu,liliu konaba taktika no plano militar kuando atu halo atake ida. Atake Alfredo Reinado ho ninia grupo ba Presidente Ramos Horta, ba ema sira nebe iha experiência iha funu hasoru Indonésia dehan ba HFN katak,militar nebe maka matenek no génio labele halo operasi ida ne,tamba ne hanesan «aksi bunuh diri». Tama Metiaut, sai fatin ladiak, fatuahi ho Becora taka metin sai ladiak. Idan tan, iha operasi sira ho risku bot hanesan ne, komandante Laos nia maka ba oin,hakat uluk ba Pos-PM nian,tuir lolos Alfredo iha retaguarda,kontrario fali Alfredo ba oin nia maka mate uluk. Iha taktika militar,ida komandante buka atu labele mate uluk tamba nia maka kakutak ba operasi nian. Fakta seluk,iha operasi,lori fali osan barak iha bolso ba halo saída,bele lori witoan deit ba hanesan reserva, se lori osan barak iha bolso,hanesan Alfredo lori bele sai hanesan elementus esencial ida ba investigacao,Alfredo Reinado Laos ona Militer aktif,nia hetan osan barak husi nebe?Se iha osan barak, se maka financia operasi ne?Iha ne hatudu Alfredo ne génio iha militar ka aventureiro ida hanesan iha film Cowboy sira karik.

    HFN ninia tugas balun hanesan hatou ona iha Report ida uluk,atu hafuhu nafatin lhubungan JT (bendehara operasi «Sabotagem») ho se maka ninia hubungan. HFN mos buka hatene hela, ema Indonésia oan ida nebe servisu ho Mari Alkatiri lori Kilat husi Fronteira ba fahe ba Grupo Alfredo reinado sira, kilat hamutuk husi Indonésia besik ba 70. HFN hetan dadus konaba se se maka lao hamutuk ho JT, sira hasoru malu iha nebe,sira halo saída?JT ho ninia maluk sira nebe servisu hamutuk,dala barak sira hasoru malu iha Hotel, iha Restaurante balun hodi han hafoin diskuti ba halo plano. Sira nia plano ida maka,halo gravasaun ba VCD ho Alfredo Reinado,depois sira halo kopy barak fahe iha Timor laran tomak hahu husi fulan Oktober,Nopember,Desember fahe ba Timor laran tomak. Fulan Jeneiro,sira nia klimaks ba aksi ida ne. Husi sira nia servisu,hein katak hetan respon aktif husi massa atu tulun ba probaganda ida ne hodi mobiliza ba «marcha ba paz» nebe atu halo iha Janeiro 2008. JT ho ninia grupo maka halo gravasaun ho Alfredo Reinado, sira maka fahe,sira maka hakerek ba publika iha Bulitim probaganda, sira maka fahe iha Internet liu husi blogs sira hanesan:Tatoli,Timor-online,Timorlestenaçao,ne meios nebe suporta ba probaganda servisu JT ho ninia grupo. Sira nebe maka servisu hamutuk ho JT oras ne, identifikadu hotu ona. Besik ba JT maka ninia belun balun husi Austrália,sira maka iha ligasaun direkta ho Ângela Pires nebe Alfredo reinado ninia assesora juridika.

    Se maka Indonésia oan ida nebe lori kilat ba fahe ba Grupo Alfredo reinado sira?Tuir sumber HFN nian katak ida besik ho Mari Alkatiri,balun fali dehan nia husi Sumatra, balun dehan Sumatra maibe uluk eskola iha Jawa. Balun fali dehan nia besik ba Mari Alkatiri liu husi família Alkatiri sira,nia ema Sumatra maibe koalia hanesan ema Batak. Oras ne HFN ho autoridade sira sei tuir hela ninia ain fatin. Tamba kilat sira ne hatama husi Sumatra ba liu husi fronteira Timor. Alfredo Reinado rasik iha fulan Janeiro laran dehan atu harii pasukan foun ida hodi protege populasaun husi parte Loromono,nia la dehan sira atu hetan kilat husi nebe. HFN hatene sira hetan kilat besik 70,Indonésia husi Sumatra koalia hanesan ema Batak,nia maka tulan hatama kilat ba Timor-Leste liu husi fronteira. Alfredo Reinado sira ba lamas osan iha nebe,hodi sosa kilat?Se maka fo suporta?Investigasaun lao dadaun, Ângela Pires maka personil kunci, JT maka besik liu ba Ângela Pires, se maka kaer operasional maka JF,se maka kakutak nain?Se hetan loron ida. HFN mos sei hafuhu nafatin, Malae feto Portuguesa oan ida, nebe ninia nick name iha Timor-online naran «Margarida ou Malae azul»,nia ne se?Uluk servisu iha perusahaan Be (H2O) nian, nia kria problema iha neba sai. Ikus mai servisu iha Gabinete PM,Mari Alkatiri/Estanislau da Silva ninia gabinete.Iha Krise 2006, Margarida ou malae azul ninia servisu makas iha probaganda kontra Xanana. Margarida/Malae azul kordena servisu ho JT ho ninia amigos sira husi Austrália,ida uluk servisu ba gabinete Lu´olo iha Parlamento, balun tan husi Melborn neba. Sira ninia servisu, oinsa maka dehan aat imagem Xanana, lidier AMP sira. Sira halo probagandamaks hodi hamonu,sama bar ai líder Xanana ba rai.

    Tuir HFN ninia hafuhu iha CCF, iha pertemuan CCF nian membros balun foti hanoin konaba oinsa maka bele halo eleisaun antesipada, Mari Alkatiri dehan labele, se halo eleisaun antesipada oras ne,seidauk bele fo garantia ba FRETILIN atu manan,tamba saída?HFN hakbesik ba membro balun husu sira nia hanoin,sira dehan Mari dehan atu halo eleisaun antesipada,maibe koalia iha CCF laran dehan lae,ne tansaida? HFN hetan fali hanoin seluk husi membro CCF ida dehan, Mari Alkatir hatene katak Xanana ne obstakulo bot ida ba FRETILIN,nia sei moris povo FRETILIN sei hare ba nia hanesan FRETILIN tamba Xanana terus tamba FRETILIN. Ikus mai kuando mosu atentado 11-02-2008, HFN fila koalia fali ho membro CCF balun koloka pergunta ba sira, tansa maka kontra Ramos Horta ho Xanana?Hatan sira, Ramos Horta dala ruma la tama iha eskema ida tiru nia ne, tama lolos eskema ne maka Xanana tenke mate iha operasi «Sabotagem» ne. Se Xanana Mate,husu Ramos Horta bele konvoka ona eleisaun antesipada.
    Ohin HFN ninia hafuhu iha ne lai,sei ba hafuhu mai halekar ba belun sira seluk.
    Matan Moris no Néon Nain,Hafuhu nain sei hafuhu nafatin ema aat sira ninia servisu.

    Bereliku Aileten

    Hafuhu Nain

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.