VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080121

Teoria konaba “Kauza i Efeitu”

Hosi: Celso Oliveira*

Ita hotu sei hanoin konaba artigu nebe Xanana Gusmão (aktual Primeiru Ministru Timor Leste) hakerek iha STL, iha fulan Novembru tinan 2006. Artigu ho titulo: Teoria konaba Konspirasaun, Xanana Gusmão explika konaba "kauza" hosi Krisi Politika Militar (KPM) iha tinan 2006. Hau sei limita-an hodi hakerek filafali konaba KPM iha tinan 2006, tamba autor hosi artigu Teoria konaba Konspirasaun, hakerek klean tebes konaba krisi ida ne, nebe to’o ohin loron povo Timor sei senti hela. Maibe, hau buka haklean uitoan konaba teoria "Kauza i Efeitu".

Antes, hau hakarak fo'o hanoin katak "Konstituisaun Timor Leste garanti liberdade da expresaun". Ne'e duni, laiha ema ida ou instituisaun ida maka bele bandu ou halo sensura konaba ema ida nia hanoin (ideia), koalia ou hakerek.

Kauza buat ida relasiona ho efeitu. Efeitu hanesan resultado ou funan hosi kauza ida. Kuandu (bainhira) kauza ida mosu, sempre iha ninia efeitu. Efeitu mosu depende hosi dominiu tempu, bele mosu iha tempu badak ou bele mós mosu iha tempu naruk/dok. Efeitu bele mosu iha momentu mosu kauza, ou, efeitu mosu kleur los tiha depois de (hafoin) mosu tiha kauza. Efeitu, bele diak mós bele ladiak. Por exemplu: kuandu ita han, entaun ita sei bosu. Kuandu ita han veneno, entaun ita sei moras ou mate.

Agora, mai ita halo tok ligasaun entre teoria konaba "Kauza i Efeitu" ho popularidadi Major Alfredo Reinado nian? Tansa maka Major Alfredo Reinado halai sai hosi nia quartel ho elementus i kilat barak, i, to'o ohin loron kontinua moris hanesan guerrilheiru?

De faktu, se karik la mosu kazu petisionariu nian, ou, se karik laiha manipulasaun hosi I governu (iha tempu eis primeiru ministru Mari Alkatiri nia ukun) ba iha estrutura F FDTL i PNTL, ou, se karik lahasai petisionariu origem loromonu hosi kuartel F FDTL, entaun, Major Alfredo Reinado sei la halai sai hosi nia komando.

Tuir artigu Teoria konaba Konspirasaun, aktual Primeiru Ministru Timor Leste, Xanana Gusmão, hakerek nune: “Iha mundu modernu, ita mós asiste (haree) teoria barak kona-mós ba konspirasaun, ne'ebé Governu no Nasaun barak inventa atu habosok no halo nakfila tiha sira nia sidadaun rasik sira nia laran no neon, atu nune'e bele husik sira halo buat aat ruma ne'ebé dala barak ba haterus duni sira nia sidadaun rasik i dala balu halo aat ba sidadaun hosi rai seluk.

Teoria konspirasaun moris hosi kakutak hirak ne'ebé la produz ( lahakiak ka lahalo buat ruma), hosi kakutak hirak ne'ebé bele hanoin maibé hanoin laloos, tanba sira hanoin katak buat hirak ne'ebé sira hanoin maka siénsia (buat mesak matenek) ne'ebé ema labele muda. Teoria konspirasaun dala barak halo ema sente fali katak ida ne'e maka teoria "lialoos" nian liuliu ba ema sira ne'ebé kalan-loron pasatempu, inventa rasik duni teoria hirak ne'e, tanba teoria hirak ne'e maka nu'udár realidade ba sira nia moris no hanoin loro-loron nian.”

Hosi neé, ita bele hare rasik katak hafoin tiha mosu KPM tinan 2006, Xanana Gusmão fo responsabilidadi ba iha governu anterior (iha eis-primeiru ministru Mari Alkatiri nia ukun).

Tansa maka mosu kazu petisionariu iha tinan 2006 ? Primeiru pontu, tamba: I Governo Konstituisional koloka petisionariu hanesan problema ou obstakulu bo’ot ida ba iha sira nia governu. Em vez de buka solusaun ba petisionariu sira nia problema, pelo a kontrariu, governu (iha tempu Mari Alkatiri) abandona exijensia hosi petisionariu i torna problema petisionariu ba sai KPM ou krisi nasional iha tinan 2006. Segundu pontu, tamba relasaun entre I Governu Konstituisional (lideradu hosi eis-primeiru ministru Mari Alkatiri) ho Prezidenti da Republika (iha momentu neba Xanana Gusmão), i, Igreja Katolika no mós sociedadi civil, ladiak/laharmonia.

Tamba governasaun ladiak iha I Governu Konstituisional, to’o ohin loron povo Timor sei senti nafatin nia konsekuensia.

Ne’e duni, ita bele hare rasik katak: ohin loron Major Alfredo Reinado kontinua moris hanesan guerrilheiru hodi ejiji justisa social, liu-liu iha kazu petisionariu nian, tamba Major Alfredo Reinado senti katak nia iha razaun. Razaun ho sentidu katak kuandu (bainhira) mosu problema ida tenki iha ninia “kauza i efeitu” ou “sebab akibat”.

Agora, iha poder rua hanesan figura sentral iha panorama Timor oan sira. Ida, poder Governu maka Xanana Gusmão. Ida seluk, poder arma/kilat maka Major Alfredo Reinado.

Rekomendasaun

Governu aktual, ou, IV Governu Konstitusional, tenki trata kazu Major Alfredo Reinado halo didiak, ho kuidadu, i, uza natureza politika, moral i kultura timorense. Importanti atu ita hotu hare i hatene katak: oras ne’e iha problema ida atu resolve. Kazu Major Alfredo Reinado ho petisionariu sira laos hanesan problema ba Governu aktual maibe, liu-liu hanesan solusaun ba Governu AMP.

Ne’e duni, Xanana Gusmão, hanesan líder hosi Governu AMP, presija mantein dialogo (tuur hamutuk hodi koalia) ho Orgaun Soberanu sira seluk, no mós hamutuk ho Igreja Katolika Timor Leste, NGO i sociedadi civil hodi resolve problema Major Alfredo Reinado nian. Atu nune efeitu seluk nebe governu aktual la hakarak, sei la mosu.

Skema teoria konaba “kauza i efeitu” iha kazu aktual iha Timor Leste

Kauzas:

1. I Governu Konstituisional hakarak manipula F FDTL i PNTL. 2. Relasaun ladiak/laharmonia entre Governo ho Presidenti da Republika, Igreja Katolika, ONG i sociedadi civil. 3. Korupsaun i Nepotismo. 4. Hahalok arroganti (foti-an) hosi eis PM Mari Alkatiri. Por exemplu: licenciatura Timor oan iha Indonésia, bolu SARJANA SUPERMI, ou CAIXA bolu CAIXOTE, etc. (seluk-seluk tan)

Efeitus:

1.Mosu Problema Peticionario

2. Mosu Konflitu Lorosae vs loromono

3. Hadau malu (konkorensia) ba poder politiku entre partidos politikus Timorenses iha eleisaun lejislativa tinan 2007.

4. Lori Xanana Gusmao ba Poder Governo
Lori Major Alfredo Reinado ba Poder arma /kilat

Solusaun:
Dialog/tur Hamutuk

Resultado:
Precessu desenvolvimentu iha Timor

* poeta i hakerek nain (escritor) Timor oan hela iha England
Versaun PDF: teoria_konaba_kauza_i_efeitu (iha ne'e bele hare kona ba tabela kauzas i efeitus)

2 comentários:

  1. Buat sira ita boot koalia ne'e iha razaun duni mais keta haluha katak ita dudu dialogu ba oin mais labele haluha mos justisa. Dialogu bele lao nafatin ba oin mais justisa mos tenke lao ba oin mos. Karik ita ijiji deit dialogu entre Governo AMP no Alfredo no peticionario sira sem iha justisa signifika katak ita halimar ho povu no moris iha lei nia leten.

    Ita tenke distingui mos katak problema petisionario no Alfredo reinaldo ne'e buat rua nebe la hanesan. Problema petisionario mosu tamba iha akuzasaun ba ulun boot F-FDTL nian katak iha diskriminisaun no divisionismo regionalismo iha instituisaun F-FDTL nian laran nebe mak to'o ikus (28 ABril 2006) mosu crise nasional nebe hahu husi divisionimo regionalismo entre ema Timor oan sira. Problema Alfredo ne'e mosu depois de halo atakasun iha fatuhai 23 Maiu 2006. Nebe dala ida tan keta mistura problema petisionariu ho Alfredo nian.

    Hakarak mos dehan deit katak iha divisionismo regionalismo entre loromonu no Lorosa'e tamba ulun boot F-FDTL, Governo I, Presidente da Republika, no Parlemento Nasional laiha hanoin diak atu rezolve problema ne'e tuir nia dalan. Laiha hanoin diak signifika katak komponente sira nebe temi hanesan iha leten iha tempo nebe la hanoin interese nacional mais tau interese privado no grupo iha interese publiko nia leten. Ida ne'e akontese tamba orgaun soberano Governo no Estado I (Permeiro Ministro, Parlemento nacional no Presidente da Republika), laiha moral no inkapsidade. Petisionariu sira mos laiha nasionalismo nebe diak atu buka dalan nebe justu hodi resolve problema nebe mak iha. Laiha nasionalismo nebe diak tamba tau interese sira ni grupo iha interese publiko nia leten. Karik iha tempo neba ema sira ne'e la egoista karik hau hanoin probolema ne'e bele resolve tuir dalan nebe mak iha.

    Hanoin mos katak petisionario sira laiha matenek nebe sufisiente entaun ema politiko nain sira bele aproveita sira hodi halo rungu-ranga hodi nune'e bele iha razaun katak Governo I (Governo Fertilin) inkapsidade. Alfredo mos beikten hanesan petisionario sira tamba ninia matenek la sufisiente entaun ema politiko nain sira mos bele aproveita no dulas nia hodi halo eskalasaun krise ne'e aumenta tan.

    Buat sira ne'e akontese tiha, depois politko nain sira ne'e fase liman hodi hatudo ba povu katak sira hanesan anjo ida nebe mak perfeito liu, laiha sala, no too ikus dun malu hanesan labarik kiik oan sira hadau malu sasan halimar nian.

    Kauza i efeito nebe ita boot halo iha leten ne'e hanesan hatudo liman ba ema ida ou grupo ida deit, hau hanoin ne'e la justo ida tamba hatudo momos katak ita inklina ba grupo ida no iha tempo hanesan ita fo sala ba grupo seluk. Sei justu liu kuando liu husi justisa mak ita bele hatene semak sala no se mak los. Ita labele hare'e problema ne'e tuir ita nia gostu deit tamba deit ita gosta grupo ida ou adora hela figura ida tamba hetan vantajen ruma, ne'e mos buat ida nebe ita persija kestiona.

    ResponderEliminar
  2. Bom, belun sira ida ne forum ida diak para ita bele hato'o ita nia ideas ba malu, buka halo analise ida que justo, e realistica ba situacao actual iha ita nian rai doben....
    tuir hau nia hanoin no quando refere ba teoria causa e efeito,....par atu resolve problema saida deit, ita tenque hare fali ba kotuk kona ba cronologia problema ne e depois halo identificao ida que claro ba saida deit mak sai causa prima problema ida nian.
    e ne so baseia ba realidade ne be mak relevante e rasional sem iha especulacao e tendencias oi oin, fara mais obriga atu hatama ideas sira ignorancias par provoca debate estupides ne be bahasa indonesia dehan " Debat kusir "....
    se refere ba crise iha timor ne, apesar de iha argumentos oi oin kona ba tan sa mak crise ne mosu, mais, tuir hau nia hanoin buat ne erupto husi hahalok discriminnacao ida iha instituicao FDTL nia laran que involve ema e grupo "mau fak " balu mak lori rasa firaku nia naran par descrimina maluk kaladi sira e cria divisionismo iha neba. Rumores e lamentos kona ba ida ne laos novidade foun ida mai be, maluk sira membro FDTL husi parte kalade ne sempre lamenta buat ne desde iha aileu ate to buat ne mosu em forma de PETICAO ida.
    e depois de ida ne como bot sira iha FDTL laran hakfodak ona la hatene atu halo saida, e mau beik sira foin sae ne por exemplo capitao neves husi lospalos ( ne be mak derepente deit sae tena ba major iha crise ne nia laran ) ho hahalok ambisioso e ignorante, hakarak hadau devisa halo agrava liu tan situuacao ne hodi tiru halo tauk maluk peticionario sira nebe mak iha momentu ne tenta atu fila fali ba quartel metinaro par bele resolve problema ne internalmente.
    entao iha ne quando situcao comeca descontrolado ona peticionario sira decide par mai halo manifestacao bot iha dili, atu espreca saida mak acontese ba sira e buka lia los. E depois de ida ne mak ita foin hare situcao ne sai at.E iha parte seluk ema sira iha arogancia mais, tapado e beik ten liu hanesan "marie alkatiri " devia halo calma situcao lae, mai sadik e trata at fali ema nebe sofre tan ninia direitos humanos violado hanesan peticionario sira que tenta par atu resolve buat ne ho meus diak ida tan hadomi nafatin rai doben ne.
    Maibe, ...ita tenque hatene que hakarak duni buat ne acontese e nia aproveita agita crise ne par sai bot hodi ne bele sai novidade ida em nivel local to'o internacional para atu taka tiha ninia foer sira halo KKN iha governacao FRETILIN nian ne hodi foti hotu osan projecto sira ho tender ne ba ninia familia nebe sira hamutuk susu povu maubere nia bokur e lori rico soi sira ne mai toba iha hotel ba hotel iha indonesia ho rai seluk em quanto povo kiik lakon nia sasan,moris iha lona okos e fakar ran to mate .
    sim iha mos rumores barak nebe espalha katak xanana mos tenta sunu para halo crise ne sai bot e oposicao balu mos iha scenarios ne nia kotuk mais, sala sempre fila fali ba "marie bin amud osama bin laden alkatiri" tan se nia la hatudu ninia beik ten ne'e, maka ema mos la aproveita situacao para halo monu governo FRETILIN.
    politica hanesan joga poker iha mate uman ida se ita la matan moris neon nain e joga sai karta arbiru deit mak ema bele halo monu ita hodi halimar.
    tempo to'o ona............. ba camarada buibere ho maubere terrus nain no povo tomak ne be mak hadomi rai doben timor para atu labele fiar bebeik ema ida arogante mais tapado hanesan alkatiri ga..... arogante,fingido, bosok ten e maulambe dor ba autonomista sira hanesan xanana.
    ita tenque buka lider ida que sei "fresh", relativamente mo'os husi traicao ba povu e la estraga povu nia fe ba maromak hanesan alkatiri halo, ga la nega povu terrus nain nian luta iha historia ba libertacao e respeita sira nia capacidade atu tur iha governo.
    laos hanesan agora xanana ho horta hodi fali traidor autonomista sira hodi susu povu ne nia bokur e nega povu e joven terrus nain sira ne be mos iha capacidade diak liu e sevico ho espirito nacionalismo ne be provado tiha ona durante luta laran ne.
    iha parte seluk ita hare fali ba fenomena ida kona ba individu ida hanesan Rogerio Lobato.
    nia mosu ho accao ida fahe armas ho argumento ida par salva nacao ho povu ida ne be ameacadao, mai be no fim tribunal prova katak nia interpreta e usa sala poder ho ninia implementacao hodi nia tenque simu sentensa iha kadeia.
    masque todan mais nia simu duni hanesan cidadao ida que cumpri lei nebe que vigora iha ita nia nacao ne.
    e agora preguntas bot ida halo nusa mak ema ida hanesan Rogerio bele simu buat sira ne hotu que lo los nia mos sai vitima deit ba proceso sira ne hotu quando refere fali ba cronologia crise ne ??!
    e no mesmo tempo halo nusa mak senhor bot sira hanesan comandante falur nebe mak nia naran sai bot tan sai hanesan ema ida nebe iha FDTL nia laran hamutuk ho Lere anan ga sira seluk tan ne be morris ho ideias "Rurais" e primitivo, katak parte firaku deit mak funu e kaladi traidor nebe no fim hamosu crise ne e sira sei moris livre nafatin e la ba hatan ba proceso ida, e halo nusa mak xanana ida que alfredo halo alegacao ba nia katk nia mak sai autor crise ne la brani fo resposta ida mais usa falli manobra diplomacia oi oin hodi taka ga desvia tiha proceso legal e halo malahok publico ninian hanoin?
    licao poltica ga hahalok atu cumpri lei ida ne mak ita atu hanorin ba ita nia geracao sira tuir mai ne ?!! keta mehi maluk sira !! ida ne ran sei fakar ba bebeik.....!!!
    lalika fo sala liu ba major alfredo, ga labele dun sala ba policia ho FDTL sira nebe mak no fim involve iha confrontacao militar ne, tan ninia autor mak bot sira be sira ninia naran mencionado iha ne, tan deit sira nia beik ten, tapados ho ambicao bot ba poder e rico soi mak ohin loron povu kiik nia ran fakar nune'e......
    solucao ida deit mak ne..........limpa mos marie ho ninia ideas e plano atu kuda ATEISMO ho MARXISMO iha timor,
    limpa mos traidor atunomista, ho milicia sira agora lambe malu ho xanana ne.....
    rasta FDTL nia ulun bot sira hamosu crise ho hahalok discriminacao ne ba kadeia, e hari metin fali lia los e unidade firaku kalade, tasi feto, tasi mane, iha rai timor ....
    so ida ne mak crise bele para iha ita nia rai doben e iha garante ba futuro nabilan ida, se lae ??? ran mak sei fali udan ba ita nia natar e matan ben mak sai mota ba ita nia historia......
    VIVA A FRETILIN......
    VIVA IGREIJA CATOLICA...........
    VIVA O POVU MAUBERE
    VIVA FALINTIL
    VIVA OS VETERANOS E OS COMBATENTES
    VIVA OS SAUDOSOS DAS FRENTE CLANDESTINA,DIPLOMATICA, E OS COMBATENTES NA FRENTE ARMADA.........
    VIVA A UNIDADE NACIONAL...

    ABAIXA E ERADICACAO TOTAL DOS TRAIDORES, OPORTUNISTAS , AUTONOMISTAS E OS MILICIAS ...............

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.