VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080122

Governo AMP nian Susesu Difikulta Fretilin Fila ba Poder

GOVERNO AMP NIAN SUSESU SEI DIFIKULTA FRETILIN NIAN ESFORSU ATU FILA HIKAS KAER UKUN IHA KURTU PRAZU.

Husi : Victor Tavares


To'o ona fulan lima ho balun IV Governo Constitucional forma husi Aliança Maioritaria Parlamentar-AMP, hala'o knaar ho poder ezekutivu. Halo mos fulan lima ho balun Fretilin nian esforsu atu impede Governo hala'o nian knaar ho tentasoins oi-oin atu hatun Sr. Xanana Gusmão husi Primeiro-Ministro hodi hamonu Governo ida nee.
Maibe la iha sinal diak ruma mosu hanesan “ luz no fundo do tunel” husi Secretario Geral ho partido Fretilin nian esforsu hodi bele hetan lalais susesu iha tentasaun hirak nee. Secretario Geral Fretilin nian lori partido nian naran hahu hala'o aktividade impeditiva atu trava Governo nebe lidera husi Sr. Xanana Gusmão hahu husi loron nebee PR Dr. José Ramos Horta konvida lider husi partido opozisaun segundo partido mais votado iha eleisoins lejislativas 2007 liu ba. Fretilin hahu ho hola pozisaun oposta ba PR nian desizaun konvida Xanana forma IV Governo Constitucional liu husi koligasaun CNRT, PSD/ASDT no PD.

Partido Fretilin nian diresaun lidera husi Dr. Mari Alkatiri – SG marka partido Fretilin nian pozisaun no mos radikaliza iha diskurso katak PR nian desizaun la konvida Fretilin, nebee de faktu hetan votus numerikamente barak liu iha eleisaun hodi forma governo nee inconstitucional no ilegal. Razaun nebe Fretilin kaer hanesan fundamento ba rekuza rekonhesimentu governo forma husi AMP ho baze ba artigo numeru 106 no 85 iha Constituisaun RDTL, kona ba PR nian desizaun atu konvida PARTIDO ida nebee hetan votus barak liu ka KOLIGASAUN husi partido balun iha PN atu forma governo. Fretilin hakarak obriga PR atu hatudu mak Fretilin hodi forma governo tanba de faktu Fretilin hetan votus barak liu kompara ho partidos hirak seluk, maibe SALA mak Fretilin nian maioria nee la sufisiente atu forma IV Governo Constitucional mesak. Maske nunee, PR mos la ansi hola desizaun hodi hein semana ida resin atu Fretilin halo koligasaun ho partidos balun.

Maibe, akontese de faktu, partido Fretilin la konsegue halo koligasaun ho partidos hirak hanesan CNRT, PD, ASDT ka PSD, nem partido ida husi partidos hat nee Fretilin konsegue dada ba nian sorin (konkista) hodi halo koligasaun. Faktus hirak nee SG ho Presidente Fretilin konsidera oin sa ? Presidente da Republica Dr. José Ramos Horta mak kuda burro ? Hanesan Fretilin nian ex-ministro justisa nian Domingos Sarmento dun Presidente José Ramos Horta la hatene interpreta lei no konstituisaun. Lae, Dr. Alkatiri ho Lu Olo, de faktu Fretilin LA IHA DUNI kondisoins atu forma governo iha biban liu ba, tanba Povo Timor la fo fiar (la fiar) ba Presidente ho Secretario Geral Fretilin nian hodi nune'e rezultado nebee Fretilin hetan iha eleisoins 2007 sai deit metade (nanotak) husi rezultado nebee Fretilin hetan iha 2001. Para ke imi obriga an hala'o misaun ida nebee susar tebes atu realiza ? Karik opsaun diak liu ba Fretilin mak sai hanesan opozisaun, opozisaun nebee forte, kredivel MAIBE responsavel no sentido de estado hanesan palavra de ordem.
Se la'os nune'e mak ulun boot na'in rua husi Fretilin em vez de halo politika ba nesesidades Povo ho Rain Timor nian husu, maibe DESKREDIBILIZA deit partido Fretilin nudar institusaun demokratika ho imi nian vizaun nebee klo'ot no EGO partidraio. Liu ona fulan lima ho balun, Povo Timor hanoin katak Dr. Mari Bin Amuden Alkatiri siente ona ho faktus hirak nee no muda ona Fretilin nian pozisaun nebee SALA, infelizmente Mari Alkatiri sei iha manu-aman Fretilin nian leten, sei duni tuir nafatin ninian imajinasaun atu kaer ukun to'o tinan lima nulu.

Fretilin nian Secretario Geral seidauk dejiste husi ninian esforsus atu HATUN Sr. Xanana Gusmão husi PM no hamonu Governo AMP hodi bele hetan lalais segunda no ultima oportunidade kaer ukun. Esforsus no tentasoins hirak nebee hahu kedan iha biban nebee AMP forma governo, husi neba mai to'o ohin loron Fretilin APROVEITA hotu situasoins hirak hotu nebee Fretilin konsidera bele dudu Sr. PM Xanana ba rai kuak, aproveita hotu situasaun nebee impropria politikamente no moralmente reprovavel mos Fretilin nian SG aproveita hotu, até dun ex-PR Xanana halo konspirasaun hodi hatun Mari Alkatiri husi PM.

Ema hotu hatene Dr. Mari Alkatiri ho Fretilin nian desejo atu la kohi haree PM Xanana halo politika nee la'os mosu teki-teki deit lae, desde Timor hetan ukun-an rezultado husi referendo Agosto 1999, sira hakarak atu Sr. Xanana Gusmão husik hela tiha nian naran Kay Rala Xanana hodi nune'e hela deit ho naran nebee Sr. PM Xanana simu husi baptismu, José Alexandre Gusmão. Sa ida mak iha em Fretilin sira balun nian ulun laran, ha'u hanoin la'os ha'u mesak mak bele hatene ka sik nebee besik los, maibe ema matenek sira hatene mos sa mak Dr. Mari Alkatiri ho nian grupo hakarak. Pelo simples faktu katak Xanana nian prezensa iha politika hanesan obstakulu boot ba ema balun iha Fretilin atu realiza sira nian desejo, sira nian ideais, atu konkretiva sira nian mehi. Faktu nee faktu duni no Xanana Gusmão halo parte faktu konsumadu, katak se la'os Xanana nian habilidade iha estratejia hasoru inimigo, mak la iha sala ha'u mos bele dehan katak ukun an nebee Rain no Povo Timor hetan husi referendo 1999 sai estado soberano ohin loron nee, karik seidauk to'o mai ka la to'o mai karik. Faktu mos leno lakan mai ita hotu nian matan laran katak Partido FRETILIN, liu-liu lideransa sira HAKAT pasu nebee dok demais bainhira halo interpretasaun ba ukun an ida nee. Fretilin sinti an hanesan mundu nee iha sira nian liman laran, no halibur ema atus rihun nian matan been, susar, terus no mate ruin namkari, sira hotu sai hanesan partido Fretilin nian riin ho kakuluk hodi tane no tuba ORGULHO partidario.

Pekadu mortal nian kuit nebee sei buis nafatin to'o ohin loron mak Fretilin nian EGO ka EU nebee boot demais hodi estimula ema no fo vontade nebee boot tebes atu lideransa iha Fretilin realiza sira nian iluzaun, halo sira hakat nebee dok demais husi realidade.

Iha biban nebee partido Fretilin hakat ba dok maibe sira nian ain hakat la ba, tanba espasu ki'ik demais, Rain Timor klo’ot demais atu lideransa Fretilin sira hakat liu faktus ho ambisaun partidaria. Fretilin la bele halo finji katak iha tempo funu erro grosseiro iha estratejia militar, nebee mak dala ruma enfrakese resistensia nee la’os ideolojia partidaria, no mos hanoin katak ema Timor oan sira seluk nee ignorante ba faktus hirak nee. Lae, se ita Timor oan sira kontinua ho partidos hodi hasoru potensia Indonesia nian militares, se resistensia la tau ba kotuk insteresses partidarius no se Xanana Gusmáo la transforma luta partidaria ba luta popular tanba deit FRETILIN hanesan ORGULHO Revolucionario, hodi nunee ita reklama ukun an nee vitoria Fretilin nian mesak, hanesan babain lideransa husi Fretilin hatudu iha atitude, diskurso no halo propaganda hirak nee, mak resistensia bele la resiste to’o anos ’90 hodi nune’e Timor-Leste nian integrasaun ba Indonesia nee inevitavel no inkontestavel, no Portugal mos bele reve hikas nian politika diplomatika kona ba lejitimidade jurisdisaun Timor nudar territorio “não autónomo”, nebee mos bele fo konsekuensia iha nivel internasional iha ONU. Nunee ukun an nebee ita hotu konkista iha loron 30 fulan Agosto 1999 nee karik la to’o mai ita.

Buat faktus sai sasin ba nian an no mos sai sasin iha historia. Ne’eduni mak lideransa husi partido Fretilin la bele buka hanorin ka manipula historia funu nian nebe SALA ka konta historia funu Timor nian nebee LADUN LOS ba jerasaun nebee foin mosu mai ka tuir mai iha loron aban. Basaa, funu durante besik tinan rua-nulu resin nee sai ona historia viva iha Povo Timor nian moris. Se Fretilin la rekonhese Xanana Gusmão nian merito, ninian kontribuisaun ba ukun an ida nee no mos ninian sakrifisiu nebee mos boot tebes, mak nudar partido “historiku” Fretilin viola prinsipios ho valores historia funu nian rasik.

To’o ona tempo atu ema sira Fretilin dispensa orgulho partidario no ruptura ho hanoin SURA KOLEN tanba funu atu bele oferese partido FRETILIN ba servi Povo Timor-Leste iha ukun an ida nee. Tanba nudar partido historiku, FRETILIN la bele sai refem (dadur) ba ninian militantes sira nian orgulho partiradio rasik, no mos to’o ona tempo atu Fretilin reorganiza an hodi hakbesik an ba realidade aktual. Povo Timor presiza atu Fretilin servi nia ho neon ho laran, la’os ho ibun tutun, basaa, ho ibun tutun Soeharto nian ema halo hotu ona, até Soeharto nian esforsu halo aproximasaun ba Povo Timor nudar ema (manusia) mos barak mak fo fuan nebe diak. Nunee mos Timor oan sira seluk nebee durante okupasaun servi Povo Timor, tuir ordem okupantes sira nian haruka, maibe ohin loron ita hamutuk iha ukun an nian laran, nudar ema sira mos la ses husi neon salak maibe sira la’os ema seluk, sira mos hanesan ho ita sira seluk, Povo Timor nian oan hotu.

Iha biban nebee Rain Timor nian oan sira hasa’e sira nian bandeira rasik no hahu husi biban Timor nudar Nasaun nebee foin sai husi ahi-kla’ak laran, devia ita mosu ho ESPIRITO oin seluk ho passado. Mosu ho espirito nasionalismu nebee forte no hatene an katak ahi manas seidauk tun, maibe ita haluha rain, lideransa Fretilin sira komesa tebe rai, no hakilar baku hirus matan, katak AMI mak nee !

Se karik iha biban nebaa Fretilin la klaim hanesan buat hotu nian hun ho abut hodi forma governo ida Unidade Nasional nian, mak ohin loron situasaun bele oin seluk. Katak Governo ida nebee konstitui husi reprezentantes sira husi partidos politikos ho asentu/tur fatin iha PN no mos personalidades ka intelektuais/teknokratas sira hotu atu bele evita divisionismu no ruptura ho kultura pasadu nian. Maibe, Fretilin hakat sala no fo pasu nebee dok demais, la haree katak dalan nebee hakat ba iha ai-tarak barak nune'e, hakat mos la ho ekilibriu hodi hetan sidi nebee mos la'os uitoan do ke pasus hetan progresu ba oin.

Bainhira Assembleia Constituinte transforma ba I Governo Constitusional, Timor ona barak nebe sensivel ho situasaun no mos sensivel ho Povo nian terus hato’o sira nian kritika makaas ba lideransa Fretilin nian atitude, inklui ha’u rasik mos hato’o indignasaun hasoru atitude irresponsavel no arrogante husi Fretilin nian SG nebee transforma nian an hanesan patraun iha ukun an nian laran. Maibe lideransa Fretilin la liga no indiferente ho situasaun nebe frajil tebes.

Tanba, lideransa Fretilin sira sai tiha hanesan hananu ida iha anos '70 nunee : “O beik teen hateten o la rona o hodi o nian ulun tos ba buka sa mak o hakarak, la'o ba la'o mai kose-kose hela maibe o la hetan, bainhira o hakfodak buat nee liu tiha ona...”. Ne'ebe maluk sira husi Maubara mos simu tutan : “
Ko bago lele, bali kote pli'i ...!!!”

Orgulho de ser da Fretilin ho Egosentrismu Fretilin, koduz Mari Alkatiri TRANSFORMA Assembleia Constituinte ba I Governo Constitucional Nasaun Timor-Leste Independente. Hahu husi nebaan konsentra BUAT HOTU iha Dr. Mari Alkatiri nian liman, sa'e ba PM la liu husi sufrajiu universal, direito de voto Povo nian, hanesan hala'o sabotajem ida ba direito de voto Povo Timor, akumula pastas tolu PM, Ministro da Economia no mos Ministro da Enerjia e rekusus naturais. Foti nian alin rasik ba kargu nudar embaixador Timor nian iha Malasya, entrega konsorsiu negosiu estado nian ba nian alin ida seluk, atu foti tan nian kaben atu sai embaixadora Timor nian iha Moçambique. Estado RDTL nian sorte, Povo maioria tebe monu lalais Dr. Mari Alkatiri husi tronu nudar PM, se lae rejime ditadura, nepotismu, konluio no mos korrupsaun nian abut bele metin iha Timor durante tinan lima nulu resin.

Ohin loron, mesmu partido Fretilin sai tiha hanesan partido ki'ik oan ida maibe ema Fretilin nian Orgulho seidauk tun husi leten as ba, hakarak ukun tinan lima-nulu de repente hakfodak poder mos dok tiha ona, maibe sei kanta nafatin Fretilin mak Povo Timor no Povo Timor mak Fretilin, la fo valor ba partidos politikus hirak seluk, nunka konsidera ema sira iha partidos seluk hanesan adversariu maibe hanesan inimigo, ema seluk nee la hatene buat ida dehan sira mak hatene buat hotu etc. Iha tempo kaer ukun entre sira hadau malu poder, litik no kritika malu tanba balun la hetan fatin, foin Mari fo fatin ba balun nebee kritika tanba la hetan fatin de repente deit nonok la lian hasoru nian boot, fila oin lalais ba ema sira iha partidos seluk hodi hatudu sira nian siak makaas tebes, hanaran an “asu siak maputu ba lalos” oras ida temi formados sira iha Indonesia sarjana supermi ba la los. Dun Xanana ho RH ambisaun ba poder ba la los, oras ida dun Xanana-Horta-La Sama halo politika selu kolen ba malu...etc.etc.

Buat hirak nee hotu tanba sa ? Tanba lakon poder no sinti an ona katak poder ukun rain bele la fila iha loron badak, ne'eduni nudar opozisaun Fretilin ho nian lideransa buka halo kampanha nebee makaas atu trava progresso nebee Governo AMP bele hetan iha mandatu ida nee. Basaa, se la buka impede ba governo aktual, hodi husik Xanana ho nian governo hala'o ukun nebe diak, hatudu ba Povo rezultadu ba sira nian ukun nebe diak liu kompara ho Fretilin nian ukun durante tinan lima, mak 2012/2017 mos Fretilin bele la kaer ukun.

Halo komparasaun governo Fretilin nian liu ba ho governo AMP, aktual governo iha fulan rua ka tolu resolve problema nebee governo Fretilin la halo iha tinan lima nian laran. Ezemplu boa vontade Governo AMP hanesan – Tributo ba veteranos da guerra sira nebee nian direito reservadu iha Constituisaun RDTL kona ba valorizasaun resistensia nian. Halo lei no aprova lei ba atribuisaun subsidiu ba ferik ho katuas idozu sira, ministerio balun hala'o ona sosializasaun ninian programa no tama iha pratika dadaun kazu konkreto hanesan Ministerio da agrikultura ho peska nebee foin simu posse fulan rua halo espozisaun agrikultura iha Dili liu ba halo populasaun entuziasmadu, ba kuda ai-kameli iha enklave Oecusse. Nee hanesan buat ki'ik oan hirak nebee Fretilin la halo iha tinan lima nian laran, maibe Mari Alkatiri kontinua ho ninian politika destrutiva, halo esforsu boot oin sa hatun Sr. Xanana Gusmão husi PM, aproveita kazu Major Alfredo Reinado nebee iha justisa nian liman hodi ataka PM, dramatiza Alfredo Reinado nian akuzasaun ba PM Xanana nebee nian fundamento duvida boot sai hanesan kazu prioritario liu fali nasaun nian intereses seluk. Nee kala iha ninian uma hamulak kalan ho loron hodi husu ba maromak atu maromak tesi lalais Sr. PM Xanana Gusmão nian vida.

Maibe ha'u nudar sidadaun no Timor oan nebee mos halo parte Povo Timor, husu ba Dr. Mari Bin Amuden Alkatiri atu la bele halo demais aproveitamento polítiku no mos la bele politiza kazu hirak ho karakter justisa nian. Husik ba autoridades kompetentes sira hala'o sira nian servisu, karik sira nian forsa la to'o atu rezolve problemas justisa nian mak Dr. Mari Alkatiri bele fo ita boot nian kontribuisaun ba solusaun kazu nee. Tanba problemas nebee mosu tan krize nee tanba ita boot nian inkompetensia, klaru !

Dr. Mari Alkatiri hanoin ona ka iha ona argumento seluk alem de esforsus atu hatun PM Xanana liu husi fomenta boatus, kampanha difamasaun, komentariu sem fundamento no mal espekulasaun ba Povo Timor, karik Governo AMP mak la monu tinan oin ka tinan rua mai ita boot nian esforsu tuir mai sa ida tan ?

Nusa la hanoin halo kampanha oin sa desenvolvimento sustentavel no autosubsistensia ba ita nian Povo maioria agrikultor nebee hetan difikuldades boot, ba países hirak nebee ita boot sama ain ba, em vez de hateten fila-fila Xanana nian governo monu tinan oin ka tinan rua tan ?
Prepara hela golpe de estado karik...!

Ita boot nian rasiosiniu oin sa mak dehan katak Governo AMP oho-an ho OE ida nebee boot, iha biban nebee OGE nian aprova iha PN foin lalais liu ba ?
Fretilin mos la iha moral atu kritika governo AMP tanba seidauk rezolve hotu problemas deslokadus sira. Basaa, populasoins deslokadus sira nee la'os tanba ema seluk maibe tanba ita boot Dr. Mari Alkatiri nian inkapasidades kaer ukun.

Tanba ita boot nian arrogante iha tempo nebee tur iha kargu nudar PM, halo jovens sira nebee la gosta ita boot nian atitude mediokre hodi sempre sadik malu bebeik no halo violensia hasoru sira nian maun-alin sira seluk nebee tuir Fretilin. Violensia mos mosu tanba imi dirijentes sira iha Fretilin sempre halo imi nian diskursu radikal no kontraditoriu ho realidade, má fé ka la iha vontade atu hanoin tulun Povo. Ami Povo ki'ik mesmo ita boot konsidera ami beik teen maibe, ami la haluha Sekretario Jeral Fretilin Dr. Mari Alkatiri nian deklarasaun, iha biban hirak liu ba katak : Fretilin kria estabilidade no Fretilin kria instabilidade ka vise versa. Ami mos hatene kompara se mak arrogante, nepotismo, korruptor no anti demokratiku ho se se mak lae, ami hatene kompara. Ami mos hatene kompara se se mak iha meritu durante funu liu ba ho se se mak ninian kontribuisaun ki'ik ka la iha liu, nee mos ami hatene. Povo Timor matenek haree se mak lohi teen no se mak koalia lia los, tanba durante okupasaun
Povo aprende buat barak, sa ida mak jenerais indonesios sira la halo atu konkista Povo nian fuan, midar ho sin Povo Timor koko hotu ona.

Hanesan lia fuan sabia ida nebee funu na'in Falintil ida uluk durante okupasaun hanorin Povo Timor, filozofia kona ba moris iha biban neba oin sa : “A nossa luta é a arte de conviver com o inimigo”. Filozofia moris iha funu laran ida nee nian autor ema ida deit, funu na'in indiscutível e inegável no mos único iha mundo tomak rai klaran, nebee mundo konhese. Filozofia ida nee nian persepsaun no sentido la'os deit iha estratejika militar, maibe mos iha vida sosial, politika, ekonomika, no mos psikolojika.
a) Iha estratejia militar, oi sa mak resistência bele aproveita inimigo nian lojistika funu nian ho buat seluk atu suporta guerrilheiros hodi kontinua resiste etc.
b) Iha vida sosial, oin sa Povo bele moris hamutuk iha sistema nebee okupantes sira implanta, adapta uzo kostumes, ka atitudes nebee la atrai inimigo nian atensaun espesial.
c) Iha ekonomia, oin sa populasoins suporta rekursus ekonomikus no finanseirus hodi suporta resistensia, aproveita okupantes sira nian rekursus hodi populasoins bele tuba sira nian moris, maibe rai iha fuan buat seluk. Sira nebee hetan osan ka sasan ruma husi okupantes sira, fo mos ba gurrilheiros sira.
d) Iha política, oin sa prepara futuro, liu husi edukasaun, aproveita administrasaun lokal ka sentral direta ka indiretamente halo sa ida mak okupantes halo Timor oan sira mos halo tuir, sai administrador, sai xefi repartisaun, halo tuir buat nebe ema halo hodi aprende.

Ezemplo konkreto : Sr. Eng. Mario Carrascalão nebee servi ba intereses Jakarta nian maibe nia konsegue loke dalan nebee luan ba Timor oan sira atu kontinua estuda iha ensinu superior iha ilhas indonesia nian. Kria oportunidade atu Timor oan sira aprende buat barak liu tan nebe mos indiretamente prepara Timor oan ba ukun an.
Hodi nunee mak ohin loron ukun an maibe rekursus humanos la falta, falta deit mak hasa’e liu tan profisionalismo.

Relasiona ho hanoin nebee mais ou menus politika ba futuro, ha'u sei lembra Eng. Mario Viegas Carrascalão nian lia fuan balun, bainhira nia ba vizita estudantes Timor oan sira iha Bali iha tinan 1993, iha biban nebaa estudantes balun husu kona ba iha posibilidade Timor sai ukun an. Sr. Governador naton la’os hatan perguntas hirak nee maibe nia husu hikas ami nunee : kriteriu atu rai ida ukun an mak sa sa deit ? Imi iha rain ka lae ? Iha Povo ka lae ? Iha rekursus naturasi ka lae ? Iha ema bele kaer ukun ka lae ? Depois nia ho lian kraik hateten nunee ba ami, imi mesak universitários nee'duni imi mak hatene rasik !

De faktu mos Eng. Mario Viegas Carrascalão halo esforsu atu Timor oan sira bele kaer mesak administrasaun iha Timor, tan nee mak loke projektu ba Timor oan sira hodi fo bolsa de estudu husi estado hahu husi tinan 1984/1985. Embora karik iha biban nebaa Sr. Mario hala'o Jakarta nian estratejia atu konkista Povo Timor nian fuan maibe indiretamente kontribui ba preparasaun rekursus humanos iha Timor durante iha biban nebe nia hetan oportunidade sai governador. Maibe nee nia rasik mak bele esplika katak nia ho laran 100% hala'o programa indonesiasaun timorenses ka lae, nee nia mak bele klarifika.

Se la'os ninian kontribuisaun mak ohin loron Timor karik la iha ema atu harii ka loke universidades hodi forma ema, la iha profisionais iha area justisa, la iha advogados, la iha ema atu hanoin oin sa mak bele dezenvolve agrikultura, la iha ema ruma mak bele sai ministro, karik seidauk iha professores sarajana supermi sira, la iha mestradus ruma no pior liu tan karik la iha Timor ona ida mak hasai doutoramente. Ne’eduni realidade ohin loron iha situasaun presedente ruma, Timor oan sira ohin loron tur iha uma fukun PN hodi servi Povo la’os balada atan sira, la’os mos monu tun husi lalehan. Nune’e mos ho partido politikus sira, karik Sr. Fernando La Sama Araújo mos la kaer Instituisaun Fukun ba Povo nian moris hanesan dadaun nee.

e) Iha psikolojia, povo Timor mesmo moris hamutuk ho ema okupantes sira, iha susar ka terus, hasoru sofrimento boot tanba repressaun tanba guerilheiros sira nian aktu ruma mos, populasoins sempre nega resistensia no hatudu kooperasaun ho okupantes, atu ema la bele oho ka kastigu maibe iha sira nian laran rai odiu nebee boot ba okupantes sira. Halo populasoins sira fiar metin liu tan kona ba ukun rasik an. Balu nebee ema kaer no hasoru inkeritu sira sempre koalia tuir inimigo nian hakarak atu satisfaz inimigo maibe iha laran oin seluk.

Ne’eduni mak to’o ona tempo atu halo reflesaun, hodi nunee bele soe ba kotuk buat nebee pertense passadu hodi hateke ba loron oin, futuro ba jerasaun tuir mai.
Timor LoroSa’e Rain ida deit, Povo ida deit, ita mesak Timor oan deit. Hanoin sakat malu la bele buka les halo luan, maibe ho neon kluan tur hodi rezolve iha uma laran. La bele mos uza politika atu fahe Povo ka fahe jovens sira hodi soran malu no hamosu violensia.

Se ita la para ho funu entre ita mak ita nunka hakat ba oin, susar no terus mos la dok husi ita, ita mos la toman povo sira husi rai seluk, tanba povo sira husi rai seluk nebee hakat tiha ona dalas sanulu iha ita nian oin sai dok liu tan.
Ohin loron era teknolojia nian, rai barak nian ema, labarik sira moris mai hasoru makinas teknolojias mak iha sira nian oin, kalan ho loron buka domina mak makina tanba ita ema moris iha mundo nee kada vez depende ba makina, la’os tuda malu ka sunu uma ba malu.

Ha’u atu hateten ba maun-alin foin sa’e sira nebee tau neon ba partidos politikus ka apoia partidos ruma katak, adepto ba partido ka simpatia ba partidos politikus ruma la’os atu halo violensia. Politika nee husik ema matenek sira mak halo politika, ita ki’ik sira hein biban atu hala’o ita nian direito mak halo. Se servisu seluk la iha diak liu ita buka kuda ai-han ruma ka hakiak animal ruma hodi fa’an ba hetan doit metan oan ruma hodi sosa buat ki’ik ona ruma mai ita, duke ita mete politika maibe sai fali instrumentu ema matenek sira nebe halo politika ka ema uza ita halo violensia, oho ita nian maun-alin ka estraga maluk sira seluk nian sasan.

Tanba iha mundo nee la iha ema politiku ida mak sai riku ka milionariu, la iha. Maibe iha nasaun balu nebee ninian ukun na’in korruptor, la iha demokrasia, ho sistema autoritario, ema politiku ida bele sai milionariu, maibe uza ema seluk nian kosar been, ema seluk nee mak Povo ki’ik sira. Sai adepto ba partido politiku mak la hatene buat politika nee mak sa ida, entaun ita sai fali ema seluk nian kuda hodi ema politiku na’in sira sa’e ita hodi duni sira nian ambisaun pessoal.

Ita dada malu ba kotuk demais liu ona, balun nebee hakarak servisu ho laran ita buka dada sira ba kotuk. Nusa ita la husik ema nebee hakarak duni servisu diak husik sira halo servisu ba oin ? Tanba sa mak Sr. Xanana Gusmão hori-bainhira seidauk hahu hala’o nian funsaun nudar PM, Sr. Mari Alkatiri hakarak hatun ona ? Governo AMP seidauk hala’o servisu maibe Fretilin ho nian Sekretario Jeral dehan ona Governo AMP monu tinan oin ? Hirak nee atitude IRRESPONSAVEL no POLITIKA DESTRUTIVA...nee tanba sa ?

To’o ona tempo atu lideres sira halo diskurso optimismu, hato’o diskurso esperansa ba Povo.
To’o ona tempo atu lideres partidarius sira, Presidente da Republika, Governo no mos Parlamento Nasional kuda konfiansa ba Povo Timor, atu Povo bele fo fiar ba lideres sira, atu bele fiar ba Partidos Politikus, atu reestabelese konfiansa ba instituisoins estado nian no Povo bele deposita hikas nian fiar ba Estado RDTL nebee lakon fiar.

Partidos politikus nian membros ka militantes sira mos la bele hanoin atu sai hotu ministros ka deputados. No mos la bele koloka ambisaun pessoal ka grupo iha interesses Nasaun nian leten. Nasaun ho Povo Timor PRESIZA liu mak Partidos Politikus hirak nian Programas nebee AMBISIOZU ba nesesidades Rain no Povo nian.

Rain Timor ki’ik maibe la’os kiak, nian Povo mak sei kiak tanba riku soin nebee ita nian rain seidauk explora hotu hodi fahe lolos. Agora depende ba ita Timor oan sira oin sa bele ke’e sai no fahe riku soin nee lolos hodi nunee ita bele sai husi lista nudar país pobre iha mundo.
Ita mos tenke matenek atu jera riku soin hirak nee tuir prinsipios nebee ekonomistas sira hanorin. Presiza fo atensaun ba ukun na’in sira atu sira la bele uza no abuza poder iha distribuisaun riku soins hirak nee, se lae Timor sai fali estado desgrasa, balun riku, riku ba bebeik Povo ki’ik nebee kiak, kiak ba bebeik to’o rabat rai, pior liu tan ukun na’in mak fahe fali riku soin ba nian familia.

Kuanto kazu Major Reinado ho nian grupo, mos la sala ha’u bolu atensaun, atu Major Reinado la bele sai fali figura mediatika hanesan personajem “renegate state” ka “country’s rambo”. Se motivo ba rebeliaun ida nee mak JUSTISA entaun defende buat nee to’o ultimas konsekuensias. La bele to’o ona dalan klaran mak buka ses husi motivu prinsipal tanba deit emosaun individual ka motivu nebee pessoal. Tanba kazu nee la’os fasil ba estado ka governo atu rezolve, nunee mos kazu petisionarius sira. Ne’eduni tenke iha korajem no pasiensia atu la bele kria fali situasaun seluk nebee halo populasoins moris la hakmatek.

Uluk bainhira hahu sai husi kuartel, akuza PM naton nudar kriminozu no mos responsavel ba krize 2006, nebee hahu husi militar F-FDTL nian leet.
Ohin loron Major Alfredo Reinado dudu fali akuzasaun nee ba Sr. Xanana Gusmão, halo divulgasaun nebee boot tebes liu video no halo ajitasaun iha Povo nian leet ho akuzasaun nebee ita boot hato’o ba Senhor PM Xanana Gusmão nudar AUTOR krize 2006. Hein katak Major Reinado iha segredu seluk kona ba PM Xanana nian envolvimento iha krize Marsu 2006 to’o ohin loron nee hanesan trunfu ba akuzasaun nebee agora iha ex-PR ka pessoa Xanana Gusmão nian leten.

Tanba lia fuan AUTOR da crise de 2006, iha Português nian sentido katak PR Xanana Gusmão iha biban nebaa mak fahe F-FDTL ba rua hodi nunee militar sira nebee husi etnia loromonu abandona sira nian kompanhia no sira nebee husi etnia lorosae fiel ba estado tanba hetan benefisiu liu husi estado. Se Major Reinado la iha tan faktus seluk nebe forte no juridikamente kredivel kona ba akuzasaun nebee halo ba Sr. PM Xanana Gusmão, mak Major Reinado hakat risku nebee boot tebes. Keta hanoin katak Povo bele fo apoio ba Major Reinado taka matan, lae !

Ha’u fiar katak iha mal entendimentu entre Major Reinado ho Sr. Xanana Gusmão, maibe mal entendimento nee bele iha deit nivel emosional nebee la iha razoins nebee sustentavel política ka seguransa ou militar.

Karik Major Alfredo Reinado sente an ABANDONADO husi Xanana, depois de iha biban ruma Major Alfredo Reinado ho Sr. Xanana Gusmão kesi konfiansa ba malu no la iha situasaun espesial ruma.
Se karik nunee mak tuir ha’u nian hanoin seidauk tarde atu Major Reinado retira nian akuzasaun ba PM Xanana Gusmão no husu deskulpa publika ba Senhor PM Xanana Gusmão.
Tanba, ha’u rasik iha DUVIDA boot kona ba sustentabilidade faktus ho fundamento Major Alfredo Reinado nian akuzasaun, no deskonfia Major Reinado, direkta ka indirectamente, siente ka inkonsientemente hala’o estratejia politika Mari Alkatiri ho Fretilin nian atu IMPEDE Xanana Gusmão ho nian governo governa diak hodi governo AMP hetan susesu iha nian mandato

Obrigado Wa’in !

ºººvtººº

8 comentários:

  1. politico nain sira koalia mak barak maibe la resolve problema nasaun nian

    ResponderEliminar
  2. MÉDICOS CUBANOS INDIGNADOS COM RAMOS HORTA

    Os quatro médicos cubanos à espera de fugir de Timor-Leste para os Estados Unidos reagiram hoje com indignação às declarações do presidente timorense, que terça-feira classificou o caso de mera «oportunidade económica».
    .
    «José Ramos-Horta devia preocupar-se por um partido estrangeiro controlar, funcionar e dirigir dentro do seu próprio país o sistema de saúde, como está acontecendo», afirmou o médico Alexis Oriol Rodriguez à Agência Lusa em Díli.
    «Isto é uma chantagem política e não deveria ser permitida por um governo de nenhum país que se autoproclame livre, independente ou democrático», acrescentou o médico.
    Quatro dos 227 cooperantes da brigada sanitária cubana em Timor-Leste não querem voltar a Cuba.
    .
    Os médicos, entrevistados pela Lusa, acusam Havana de «exportar a tirania» através do controlo rigoroso do Partido Comunista Cubano (PCC) sobre cada um dos cooperantes em Timor-Leste.
    Os quatro médicos, sem passaporte, vivem escondidos em Díli há cerca de três meses, aguardando que o Governo timorense os deixe sair do país.
    «Há uma lei, passada pelo Congresso (norte-americano) que garante a qualquer médico cubano, quer esteja em Cuba ou noutro país a trabalhar, que se quiser ir para os EUA sem tratamento especial é automaticamente aceite», declarou José Ramos-Horta à Lusa comentando o caso.
    .
    Para o chefe de Estado timorense, torna-se, por isso, «natural» que, havendo um país, como Cuba, onde os médicos «ganham pouco», se surgirem os Estados Unidos a «oferecer privilégios de médico», tal «incentive e encoraje qualquer um».
    «Se assim é, então alguém nos explique por que estamos ainda aqui», declarou hoje à Lusa a médica Irina Valdés Pérez.
    «Já cumprimos o contrato de 2 anos de missão em Timor-Leste. Não devemos nada nem a Timor nem a Cuba. Só pedimos que respeitem a liberdade de movimentos de cada um de nós», acrescentou a médica.
    Irina Valdés Pérez, o seu marido Raidén López Carrillo e Miriela Llanes Martínez já obtiveram da embaixada dos Estados Unidos em Díli o visto de entrada e os documentos que lhes permitem viajar até à América, «mesmo sem passaporte».
    Quanto a Alexis Oriol Rodriguez, ainda não obteve o visto norte-americano.
    .
    Sobre as declarações de José Ramos-Horta, Raidén López Carrillo interroga-se «sobre a noção de direitos humanos do Presidente da República, que é também Prémio Nobel da Paz».
    «Em Cuba tudo é político», sublinhou Irina Valdés Pérez sobre os motivos «económicos» da sua fuga para os Estados Unidos, país onde os quatro médicos ouvidos pela Lusa têm família.
    «Esse é o tipo de argumento repetido pela Embaixada de Cuba», acrescentou a médica.
    «O Governo de Cuba, na figura do seu embaixador em Timor-Leste, e o que é pior, agora na do senhor Ramos-Horta (sic), tenta esconder ao mundo o desacordo e a reprovação que muitos cubanos sentem por viver num país onde não existe liberdade, democracia nem direitos humanos, ao chamar de 'económicos'» os motivos dos quatro médicos, afirmou Alexis Oriol Rodriguez.
    As declarações do chefe de Estado timorense, conclui o médico numa declaração escrita à Lusa, deixaram-lhe «repugnância e a mais profunda pena».
    A Lusa tentou, sem sucesso, nos últimos dois dias, esclarecer junto do Ministério dos Negócios Estrangeiros timorense qual a situação dos médicos cubanos e a razão por que não saíram do país.
    .
    Um responsável da embaixada dos Estados Unidos em Díli, contactado a propósito do mesmo caso, remeteu para quinta-feira «uma resposta oficial» do Departamento de Estado.
    A mesma fonte explicou à Lusa, no entanto, que os três médicos cubanos autorizados a entrar nos Estados Unidos «não são asilados políticos» e que a sua documentação de viagem foi concedida ao abrigo de um programa especial.
    Quanto ao embaixador de Cuba em Díli, Ramón Hernández Vásquez, membro do Comité Central do PCC, afirmou terça-feira à Lusa que «tudo o que havia a dizer« sobre o caso já foi dito.
    Para o diplomata cubano, a situação dos médicos que pretendem fugir para os Estados Unidos é «apenas um caso de emigração económica».


    hatudo mos noticias actual hirak ne...laos hakerek tuir imi nia hakarak,wainhira mak ita diak...
    Forum haksesuk nia papel ne kritik deit fretelin,eman hirak ne nem hatene situasi actual iha rai laran....mai iha ne ita hamutuk kritik malu....imi hakerek mak barak......ne dihan katak bosok mos barak

    ResponderEliminar
  3. Bom dia!
    Já que aquilo que escrevi sobre Timor suscitou tanto interesse por parte de tantos que debatem o que se passou e passa em Timor-Leste, quero convidar-vos para darem uma vista de olhos em nova exposição que faço no Despertar Consciências sobre o tema.
    Fico muito agradecida a todos vós, pela atenção que me dispensam.

    ResponderEliminar
  4. Ema ka ha'u kritik ulun boot sira nee la'os aat maibe atu sira la bele sai hanesan karau matan delek ho tilun diuk. Ema ka ha'u kritik lideres politkus sira ho razaun tanba sira nian hahalo sala, no kritika atu sira korije sira nian sala atu nunee la bele halo sala bebeik hodi fo konsekuensia ba Povo ki'ik sira.
    Se mak la haree hetan Mari Alkatiri ho Lu OLo kaer ukun la los ? Ita hotu hatene...ha'u la bele esplika buat nebee ita hotu konhese.
    Kazu´medikus Cubanos sira, nee prolema se mak bolu ema sira nee mai. Fretilin hakarak kuda komunista nian abut iha Timor hodi lalin cubanos sira ba Timor depois politiza ema. Sira mos kala mai tanba nesesidades ekonomikas, maibe ita agradese sira nudar profisionais iha saúde nebee fo nian kontribuisaun iha ukun an ida nee, maibe hakarak atu politiza ema sira nee mak la iha sala sira bele sai husi Timor ona se sira nian kontrato mos hotu ona...

    Victor Tavares

    ResponderEliminar
  5. victor nia kakutak ne'e te'e mak nakonu. hela iha portugal saugati deit. anti komunismu, sein hatene saida mak komunismu. le'e netik materia politik uituan para loke kakutak manduku nian ne'e. pudia ida bo agradesimentu bot ba castro nebee mak hakarak ajuda ita ho doutor sira ne'e. hare netik situasaun politika iha amerika latin hanesan chaves, no sst.

    victor, hau lahatene o hasai lerek kurus saida? o nia kakutak hanesan tiu sira iha ramelau hun ne'e. diak liu o para deit ona, lalika hatudu demais o nia beik ne'e.

    jose matadalan.

    ResponderEliminar
  6. Obrigado wa'in ba josé matadalan !

    Karik ita boot los katak ha'u nian ulun (kakutak) laran mesa teen deit. Maibe ha'u fo hatene ho aten boot no laran kluan ba José matadalan katak ha'u komprende tanba sa mak José matadalan INSULTA AAT ha'u nunee. Ha'u hatene katak ita boot raan sa'e ulun iha biban nebee lee sa ida mak ha'u hakerek.
    Ha'u fiar katak josé matadalan raan sa'e ulun atu mate sala-sala bain hira lee ha'u nian hakerek. Kuidado sai geger ka fio iha ulun laran nee kotu hotu...!
    Diak liu jose matadalan mak ba estuda tan dalas atus atu debate ho ha'u kona ba sa ida mak KOMUNISMO. Maibe deskulpa deit ba josé matadalan karik ha'u rekuza atu debate ho jose matadalan nebee ho modal hanoin ho ain-tur, tanba ha'u nian nivel la'os ida nee.
    Ha'u iha Portugal la eskola ida, maibe atu hakerek kontra José matadalan nian Na'i Mari Alkatiri nian politika nebee IRRASIONAL ha'u la presiza eskola. Karik José matadalan presiza eskola tan dala sanulu atu kontra Sr. Xanana Gusmão.

    Adeus deit ba José matadalan !

    Victor Tavares

    ResponderEliminar
  7. Ba Victor,

    Hau laos suporta alkatiri, mos hau la koko atu tabele ba xanana. Maibe, hau hakarak hato deit katak diak liu ita lalika hodi komunismu habosok no hatauk ita nia povu. se ita bot ema matenek bot ida nusa mak tenke hola atetudi ida nune'e. Alkatiri nia rejimu laos komunismu, mos laos sosialismo, tan laiha politika ida ka kebijakan ida mak hatudu ba neba. Alkatiri nia rejimu, ne'e so bele tau kategoria, 'otoriter pemula' nomos unrooted government ka governu mak laiha abut. Mais laos Komunismu ka sosialismu. Nune'e mak ita tenke tau konseitu komunismu no sosialismu iha fatin lolos. Hau aseita ho ita bot nia komentariu balu kona-ba alkatiri, maibe ita ita esforsa an makas apar AMP labele komete erro hanesan rejime alkatiri halao tiha....


    Hakuak bot,
    Jose Matadalan

    ResponderEliminar
  8. José Matadalan,

    Ha'u hanoin ita boot la komprende duni sa ida mak komunismu ho sosialismu, tan nee mak ita boot DUN MATAK ha'u ba ideolojia komunismu ka sosialismu. Karik José matadalan mesak mak karateriza ha'u nian hakerek hirak nee representa hanoin idealismu komunismu ka sosialismu maibe ema nebee hatene "what's kinds and like what" buat komunismu ho sosialismu mak la iha ligasaun sa mak ha'u hakerek ho ideolojia komunismu.
    José matadalan lakon fiar ba an rasik, nunee lakon mos hanoin nebee karik bele ajuda José M nian rasiosinio hodi hato'o ba ema seluk. José Matadalan INSULTA AT ha'u iha nian komentariu. Dehan momos katak ha'u nian ulun tee deit mak iha laran. Tanba sa mak to'o biban ida José iha aten brani liu komunikasaun virtual insulta ha'u nunee mos ha'u hatene. Maibe ha'u hateten deit buat ida katak ita ema nebe sei NORMAL no moris mai husi inan-aman nebee iha moral, mesmo ema nee ho naran falsu halo atake, insulta at ema seluk liu husi internet maibe nia sente iha nian laran sin ka laran kii tebes no mos ema nee bele la iha aten brani atu insulta ema seluk tan deit ema seluk nian argumento kona ba situasaun ruma. Maibe José Matadalan, karik toman ona ho insulta ema, la iha argumento alias la iha razaun nebe forte atu kontra ema nian ideias, karik Jose Matadalan mak dala ruma insulta bebeik ona ha'u...
    Jose Matadalan atu defende Alkatiri ka defende Fretilin nee Jose nian direito, nunee mos ha'u defende buat ruma nee ha'u nian direito. La iha ema ida iha direito atu bandu ha'u no hakarak ha'u koalia tuir ninian gosto, la iha !!!! Muito menos atu insulta ha'u, tanba ha'u la'os hanoin no hakerek at no viola ema ruma nian privasidade ka halo plano atu na'ok ema ruma nian sasan.
    Maibe atu koalia ba lia Rain no Povo Timor nian la iha ema ida iha MORAL atu insulta ha'u, muito menos ema hanesan José Matadalan ka José Matansala...
    Se José defende buat ruma entaun ha'u sujere para diak liu HAKEREK kona ba buat ruma nebe Jose defende hodi publika ba ema barak lee, hanesan ha'u ho Timor oan sira seluk hakerek bara-barak.
    Se la'os nunee mak José lalika kokotek lerek ho hanoin bee foer.

    Adeus deit !

    Victor Tavares

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.