VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080109

Mari Alkatiri (MA) buka hakbesik ba Alfredo Reinado (AR) hodi hatun Xanana Gusmao (XG)

MA ho Fretilin halao dadaun socialisazaun konaba IV Governo Constitucional (IV GC) nebe PM XG maka nudar PM ne´e «iligitimo» no decisaun nebe maka Presidente Republika (PR), Ramos Horta (RH) hola hodi bolu AMP harii Governo ne´e «Inkonstitucional». Maske MA ho Fretilin tauk lori sira nia kesar ne´e ba Tribunal Rekursus (TR), tamba hare no fihir ba Ukun Fuan Inan (UFI) RDTL nian dehan momos, sira nebe hakerek no kopi UFI ne´e maka MA ho Fretilin. Ita nia emar ka povo sira (militante Fretilin, simpatizante sira, no cidadaun hotu) hatene hela katak “MA ho Fretilin tauk lori ba TR”. Sira hatene hela maibe fingi katak la hatene, sira hatene momos katak decisaun nebe maka PR RH hola ne´e «Konstitucional» tamba sira rasik maka hakerek artigo ne´e iha UFI. Maibe sira (MA ho ninia grupos) ninia tauk maka ne´e: Husik IV GC ne´e kumpri mandatu, ne´e perigo ba sira (MA ho ninia grupo). Neduni halao dadaun kampanye «demagocica», oinsa maka hamis IV GC ninia programa no Ukun, buka joga oinsa maka iha AMP ne´e bele naksobu lalais liu husi explora divisaun interna kada partido ida-idak nian nebe hola parte ba AMP. Hare deit orgaun probaganda Grupo Mari Alkatiri nian buka oinsa maka halekar makas problemas sira nebe maka bele afekta ba koligasaun, hare deit: sira maka halekar konaba dada lia entre Prokurador Jeral Republika (PJR) Longinhos Monteiro (LM), Leandro Izaac (LI) no Agio Pereira (AP), eis-cefe Gabinete XG nian. Target maka ne´e: i) atingi XG; ii) hamis servisu PJR LM nian atu nune bele koloka Ana Pessoa nudar PJR. Target seluk, buka hamonu XG nia imagem, hatudu momos katak MA ne´e iha vingativu makas ba XG, oinsa maka hatun nia lalais iha tinan 2008. Tamba MA dehan katak IV GC ne´e dura tinan rua (2) deit. Neduni tinan 2008, MA ho ninia grupo halo hotu oinsa maka hamonu XG ho Governo ninia imagem. Hare deit waihira haksesuk malu konaba Orçamento Geral Estado (OGE) MA husu atu acrecenta mos OE ba tinan 2008 verba konaba «Eleisaun anticipada», MA ema ida sik nain tamba nia eskola konaba sik, neduni nia ne´e especialista iha «sikdores» tamba uluk nia konta maka aisasik iha Maputo neba. Aisasik nebe maka nia konta ba ninia emar sira nebe tuir nia maka ne´e: Fretilin buka Ukun to´o tinan lima nulu (50), afirmativamente MA dehan. Maibe nia la dehan: Oinsa maka Ukun to´o tinan lima nulu (50)?, koloka pontu interogasaun. Waihira dehan afirmativamente katak Ukun to´o tinan 50, siknifika ne´e meta ida maka tenke atingi, tenke ukun duni to´o ba neba.Diskursu sira hanesan, reflekte ba lideres ditadura sira, sira nebe hamlaha ba poder, buka halo tun sae hodi kaer ukun nafatin. Maske UFI dehan la bele maibe buka tun sae hodi kaer ukun lalais Hare deit exemplo rua (2): ida (1); oinsa maka bele manan iha Kongresso Partido Fretilin nian iha fulan Maio Tinan 2006, MA ho ninia eis-Vice Prezidente Fretilin non eis-Ministro Interior (MI) harii Milicia Fretilin (MF) hodi intimida oposisaun interna sira oinsa maka la bele taka dalan ba nai bot MA ninia dalan ba ukun nafatin iha Fretilin. MF ninia bot operacional maka Vicente Railos. MA hatene saida maka ninia eis-MI no eis-vice Prezidente Fretilin, Rogerio Tiago Lobato (RTL) halo hodi harii MF no fo munisoes PNTL nian, equipamentu sira nebe maka Railos ho MF simu husi PNTL ho autorizasaun husi RTL no konyecimentu direkta MA nian. Sira nain tolu (MA-Railos no RTL) halo surumutuk iha MA nia residencia iha loron (08/05/2006). Assunto saida maka sira koalia, la hatene, maibe mos la ses husi: Kongresso Fretilin, MF ninia misaun,no sst. Rua (2); MA ho ninia grupo buka halekar nafatin katak IV GC ne´e «Inkonstitucional» maibe sira hatene hela katak ne´e konstitucional, tansaida maka tenke dehan bebeik diskursu no probaganda ida ne´e, sira maka hakerek no kopi deit UFI. Hatudu katak MA ho ninia grupo hamlaha ba ukun, maske ukun ladiak maibe buka ukun nafatin.

Se ulun bot nebe maka koloka ponto interogasaun (?) hanesan oinsa maka Ukun to´o tinan 50? Nian buka oinsa maka ukun diak iha tina lima (5) nia laran, buka respeitu no dialog ho ema hotu, haraik an. Tinan lima ukun diak, sei ukun tan tinan lima. MA lae, hakarak duni ukun to´o tinan 50, tinan lima deit mos la to´o, oinsa maka lima nulu?

MA hakbesik ba AR, oinsa??

MA ho ninia grupo hatene joga, laos besik ba koalia ho AR ho ninia grupo maibe sira mos joga tuir agenda nebe maka oras ne´e dadaun IV GC hasoru ba kasu AR nian. Sira (MA ho ninia grupo buka explora) pontu fraku Xanana ho AR nian. MA ho ninia grupo hatene katak “Xanana ne´e la rona ema ida, ninia assesor sira naran deit, maibe iha pratika servisu nudar ninia pesuruh ka aslear”, neduni Xanana ninia aksaun konba ba AR sei la rona ema seluk, nem rona ninia parcero koligasaun sira. Hare deit Xanana dehan ”se maka fo tulun ba AR ho Peticionarios sira,tenke kaer” . Hetan kedan lian sakat husi PD, liliu husi Deputado Vital Santos no Prezidente Parlamento Nasional, Fernando Lasama, nebe klassifika sira nebe: ”Fo aihan,fo fatin ba hela fo tulun ba sira Grupo Major AR no Peticionarios ne´e tamba imperiativo humano ka razaun humanitaria”.

MA ho ninia grupo joga liu husi AR.Waihira AR konfronta makas ho XG, diak liu ba MA ho ninia grupo, se AR nonok no problema ninia hakotu ona, la diak ba MA, tamba la konsegue artikula estrategia no aksaun kontra XG. Hare husi teming nebe maka AR hasae deklarasaun ba Video, Fretilin alerta katak Video ne´e destribuio ona ba Timor laran tomak, orgaun probaganda Fretilin mos transcreve deklarasaun AR nian hodi halo tradusaun ba lian rai seluk nian (Português, Ingles), divulga iha media nasional no internasional, iha net no blogues sira nebe servisu ba Grupo MA nian. Iha loron ida ne´e (08/01/2008), Diresaun Fretilin nian liu husi Prezidente hatou lian tatoli konaba kasu «deklarasaun AR nian ne´e», hodi hatudu preokupasaun Fretilin nian konaba efeito konaba deklarasaun AR nian ne´e, bele provoka instabilidade nasional no hanaruk liu tan Krise. Iha Deklarasaun Fretilin nebe Lu´olo nudar Prezidente Fretilin ba le ka sani deit, tamba Lu´olo la bele koalia mesak waihira la iha texto ka sura ida iha nia oin, tamba saida? Lu´olo sei la konfronta ho Xanana kuando hasoru malu koalia matan hare ba matan, ka sira nain rua mesak. Se Lu´olo ho Xanana hasoru malu nian sei dehan Maun bot maka los, sira (Lu´olo ho Xanana) iha relasaun emocional ka ikatan emocional tamba sira uluk iha ailaran hamutuk. Fila fali ba deklarasaun Fretilin nian ho objektivu barak: Ida (1); Deklarasaun Fretilin nian hanesan Lian bolu ida, atu bele mobiliza massa ba «marcha da paz» nebe Fretilin organiza hela hodi hatun IV GC (Governo Constitucional); Rua (2); Dada tan suporta ba politika Fretilin nian no ninia objektivu politika,oinsa maka IV GC monu iha tinan 2008/09 tuir MA ninia dehan katak “fo prazo ba tinan rua deit ba Governo XG nia Ukun”. Tolu (3); objektivu final maka hatun IV GC lalais, tamba se Governo XG nian maka Ukun diak no kumpri ninia mandatu no halao diak programa, ne´e la diak ba Fretilin no liliu ba MA ho ninia grupo. Sira nia ambisaun sei la «atingi».

MA mos kala rona witoan husi Aniceito Guterres (AG) ho ninia kolega sira uluk pernah participa iha Klandestina iha Indonesia, defeni estrategia ho taktika la hanesan. Oinsa estrategia Movimento estudantil, liliu Renetil besik ba Gerakan Pro-demokrasia iha Indonesia. Taktikamente aliados tamba defini inimigo komun ida deit maka regime Soeharto, estrategikamente la hanesan, ida funu ba Ukun rasik an no seluk ba demokrasia, neduni movimento rua ka gerakan rua ne´e buka halao aksaun balun hamutuk (defini iha nivel taktika), aksaun keta-ketak waihira (defini konaba estrategia), movimento demokrasia ninia estrategia ba demokratizasaun iha Indonesia no Movimento Independentista nian Libertasaun ba TL la hanesan.

Kasu konkretu MA ho ninia grupo defini AR taktikamente aliados diak ida atu bele kolobora iha agenda politika MA ho ninia grupo nian,maka: Oinsa maka IV GC monu no sira to´o poder lalais. Estrategikamente, MA ho ninia grupo ninia target to´o poder no AR sei ba hasoru nafatin dulpo problema justisa (ça) nebe ninia ligasaun direkta ho problema jogo ba poder politika.

Problema justisa (ça) ba AR, tamba:Nia (AR) kontra decisaun MA,waihira nudar eis-PM hola decisaun rua (2) nebe sala no kontra rasik Justiça no UFI. Ida (1); MA nudar PM,autoriza F-FDTL ba tiru manifestantes sira iha Taci Tolu ho Rai Kotu iha loron (28/04/2006). F-FDTL simu mandatu la iha surat ruma «preto no branco» maibe MA haruka deit, ”«ba tau sira»”. Rua (2); aksaun nebe kompetencia Força Segurança (FS) nian, tuir UFI FS ka PNTL ninia knar maka manutensaun ba seguransa no ordem publika. Se Força Defesa (FD) tun, tenke liu husi prosedur legal no konstitucional. Iha Komandante Supremo Forças Armadas (FA), iha orgaun konsultivo ida maka «Conselho Superior da defesa e segurança», tenke rona sira hotu hafoin bele hola decisaun hodi bolu F-FDTL. Maibe MA halo tuir ninia hakarak deit, fo ordem ba F-FDTL ba fo seguransa iha Dili mesak deit tamba nia maka hatene, nia maka hakerek no kopi UFI RDTL. Neduni problema justisa (ça) ninia hun mai husi neba. AR ninia protesto kontra MA ninia decisaun. Justisa (ça) lolos AR ho MA tenke ba tur hamutuk iha Tribunal, hafoin tesi lia lolos. Konsekuencia husi Decisaun «Inkonstitucional» MA nian haruka F-FDTL toma konta «Segurança» iha Dili laran maka ninia konsekuencia direkta maka: Familia ida mate tamba sunu moris iha Uma laran (24/05/2006); F-FDTL ho PNTL tiru malu, mate PNTL nain 10 ho resin; destroe instituisaun rua ne´e ninia imagem, no sst. Ikus mai sira nebe simu ordem ba atua iha terono hetan kastigu,balun tinan sanulu, balun tinan sanulu ho resin, balun seidauk simu kastigo. Maibe sira F-FDTL, PNTL, sira seluk nebe maka simu kastigo ne´e konsekuencia direkta husi decisaun politika ida. Waihira decisaun politika, iha ninia responsabilidade, ninia autor moral no intelektual. Se hare husi «kasaun i efeitu» ba KPM, hare fila Forum Haksesuk (FH), Esquadrão da Morte de Alkatiri (EMA) no MA maka Kasaun no Problema ba KPM (http://www.forum-haksesuk.blogspot.com/ ).

Problema politika ba AR, waihira mosu mai defende buat nebe lia los, tamba MA ninia hahalok rua (2) nebe kontra justisa (ça) nia hetan tulun ka apoiantes barak, liliu husi distrito sira sanulu (husi parte loromono). Iha ne´e elites politika sira balun mos hatama sira nia agenda ba AR. Ita mos iha lian litik no hase ida: Tansa maka Uluk AR fiar los ba Xanana, rona Xanana ninia ordem. To´o ikus Xanana haruka FSI ba duni tuir AR hodi kaer, sorte witoan la mate iha Same. Iha ne´e mosu ita husu nafatin,keta iha buat ruma karik?? Iha ne´e AR ho ninia grupo, ninia problema PM Xanana Gusmao buka resolve,buka ke husi lia ne´e nia hun no abut. Se ke deit nia tutun ho dikin, abut sei moris nafatin.

AR labele husik ba MA ho ninia grupo aproveita kasu ne´e sira nian, tamba AR ho ninia grupo sei lakon kredibilidade no sei lakon apoiante waihira joga fali MA ho ninia grupo ninia agenda. AR ho ninia grupos buka haketak ka hadok husi MA, tamba husi lia nia hun kedan: AR kondena MA maka Kausa no problema nia hun ba KPM (Krise Politika Militar). Waihira nakfera Krise, AR akusa MA maka responsavel no autor moral i intelektual konaba KPM, tamba ne´e maka nia abandona kuartel hodi retira ba Aileu iha Maio 2006. Waihira sunu mate familia eis-Ministro Interior no eis-Vice Prezidente Fretilin, Rogerio Tiago Lobato ninia familia mate iha uma laran (24/05/2006), AR akusa MA maka kriminoso (in RDP Antena1, edisaun 24/05/2006). MA hatan ba AR dehan katak laos nia maka responsavel (idem). Se AR alinya ho MA ninia agenda, monu kredibilidade no mos bele lakon apoiante, tamba apoiante AR mos sei hare ba se maka MA. Sira nebe fo tulun ba AR ne´e, se waihira tau AR ho XG,sira fiar liu maka AR, maibe entre MA ho Xanana, sira buka tetu, sira nain rua ida nebe maka diak liu, ida nebe maka at witoan liu, ida nebe maka iha susar terus hamutuk ho sira, ida nebe maka iha susar ka funu hakiak deit Coelho iha Maputo neba. Se apoiante AR nian hare ho kriterius sira ne´e, apoiante AR nian sei tetu didiak, fihir didiak. Waihira apoiante AR nian maka fihir, hanoin no tetu didiak, ninia konsekuencia maka ne´e AR mos bele lakon witoan apoiantes. Ba AR ho ninia grupo maka ne´e buka hases an husi influencia MA no tama negocia ho Xanana ho Governo, tamba iha ne´e laos interesse AR, MA nem XG nian, maibe interesse nasional, povo baruk ona ho terus, buka moris iha klima nebe paz, harmonia no hakmatek. Tamba ita hare didiak, MA ho ninia grupo la iha autor moral atu koalia konaba «Kasu AR», ida tan MA hakbesik ba AR hodi hatun XG.

Problema ba Xanana?

Labele minimiza AR ho Peticionarios sira, deklarasaun sira nebe maka Xanana koalia konaba sira waihira dehan “«Kaer sira nebe fo suporta ba AR ho Peticionarios»”, ne´e deklarasaun «Infeliz» ida, akontece, maibe labele repete bebeik, se lae ninia konsekuencia mos ladun diak. Xanana lider Koligasaun iha Governo, Xanana laos lider Partido CNRT/FM maka Governa mesak, neduni buka koidado no tetu witoan ninia diskurso.

Estrategia nebe maka Xanana ho Governo atu hatan ba kampanye «demagocica» nebe maka MA ho ninia Grupo desenvolve buka responde ho servisu nebe ho metodo «pedagocica». Atu servisu nebe maka lao diak, buka fiar ba team ka equipa, buka respeitu ba koligasaun, feil ba principio nebe maka harii AMP, labele komporta katak hau maka hatene sira sei labarik inus bem sae ne´e la hatene buat ida, dala ruma katuas sira maka deskontrolado koalia arbiru deit. Dura ka lae IV GC ne´e depende mos faktor ida ba tipo lideransa nebe maka dirigi Governo ne´e rasik. Waihira PM ukun ladiak,buat hotu ukun nudar Prezidente CNRT (Movimento da Libertaçao) iha periudo Funu ba «Independencia», ne´e kontribuio ba agenda MA ho ninia grupo ninia interesse.

Se Xanana maka rona ninia parceiro koligasaun, rona sira nebe maka sai ninia asesor, sei buka resolve ho diak no buka dalan ba kasu AR ho ninia grupo. Tamba kasu ne´e mistura komponente politiku no justisa (ça). AR mosu nia naran sai bot tamba nia «reivindikasaun ka tuntutan» ba Justiça no UFI, ne´e hare husi lia nia hun, hafoin mosu aproveitamente konaba persongaem AR nian rasik, barak aproveita joga sira nia interesse poder, neduni iha kasu ne´e Xanana maka aproveita AR no laos AR maka hakbesik ba Xanana.

Lisboa, 09 de Janeiro de 2008

António Ramos Naikoli

11 comentários:

  1. Se PD mak "suporta" Sr Istiloju alias Sr Sontoloyo Alfredo, ida nee hatudu PD mos hanesan deit ho Fretelin grup Sr Alkatiri nian, tamba tau interese nasaun TL nian iha fali "okos" partido PD nia interese. PD nia interese mak aas liu fali interese nasaun nian. Wah..., ida nee mai hau 'SANGAT-SANGAT KASIHAN AND MEMALUKAN'!!!

    ResponderEliminar
  2. Lalika defende ona Xanana maun sira. Hare deit ba saida mak Xanana halo iha 2006 nee mesak buat aat deit nebe halo ema barak mate. Hanesan Alfredo Reinado cs nebe uluk liman ain no "milisi" bentukan Xanana nian nebe ohin loron loke hotu kedas nia patraun Xanana nia foer sira. Imi fanatik bele fanatik tebes ba imi nian maromak Xanana nee mas no fim imi labele salva nia tamba nia asu hakiak sira rasik mak agora fila atu loke fali ninian segredo foer sira.

    Xanana mos laserve atu sai primeiro ministro tamba bele hare deit ba ninian ema sira haleu nian nee ohin loron bele dehan riku matak hotu ona iha loron 100 ninian governasaun.

    Iha rai kiak sira ema atu gasta 70 millioens lori tempo nebe naruk no planeanmento nebe diak no klean atu bele iha impakto no resultado real ba ninian povo nia moris.Maibe so iha Xanana nia governasaun mak ita hotu sai hakfodak tebes no laran taridu tamba 70 millioens husi osan nebe bolu orcamento transitorio gasta mos hotu 100% iha loron 100 deit husi ninian governasaun. Nee ita bele dehan incrivel. Lahatene governo AMP gasta osan barak hanesan nee ba saida, ba se,no nia impakto positivo ba nasaun nee mak ida nebe.

    Ohin loron,husi AMP nian governu nee ita bele horon dadaun ona korupsaun no nepotismo nia dois. No ita bele dehan dois teb-tebes tamba ho millioes nebe gasta deit iha fulan tolu ho balu nia laran nee so bele halo ita fiar liu tan katak ho AMP nia governo ita nia dalan atu sai estado bankrut nee mos hein konta loron deit ona.

    Povo kiak sei sai kiak rabat rai liu tan. No circulo governantes AMP nia barak mak sei sai milionarios foun iha nasaun kiak hanesan rai doben Timor Lorosae nee. Moe boot ba ita hotu tamba uluk ita ho hanoin katak diabo boot Alkatiri tun buat hotu atu sai diak maibe iha ikus sae fali Xanana cs buat hotu sei sai aat liu tan.

    Alfredo ho nia grupo mos sai hakfodak tebes tamba sira nebe uluk Xanana hakiak no protege atu hamutuk sobu governo Fretilin nian,ohin sai fali alvo atu Xanana hatama hotu iha Kaixaun.

    Ohin loron rebelde hanesan Alfredo Reinado nee mos ita bele dehan iha ituan saudades ba Mari Alkatiri nian governo tamba biar frontal, arogante hanesan ema dehan, no mos kritiku iha nia governasaun maibe figur badak oan hanesan Mari nee nunka haruka fali forsa rai seluk nian nia atu ba kasa no oho fali nia ema timor oan rasik.

    Maibe ema la arogante (hanesan ema dehan) hanesan Xanana nee mak fo ordem ba forsa rai seluk atu oho fali ema nebe fo an atu sai nia "asu hakiak" atu tata leaun Fretilin nian. Maibe too ikus kala asu nee sai fuik fali no hateno demais ona no atu tata fali Xanana, nunee Xanana ho aleados foun sira AMP nian ho ran malirin hakark tebes atu ilimina no hatama ba kaixaun sira nian asu oan ida naran Alfredo Reinado nee.

    Moe boot ba rai kiik hanesan Timor nebe dalan atu ba poder politiko rega ho ran no ruin povo kikoan oan sira nian. Tebes dunik wainhira povo dehan boot hadau malu kadeira kikoan sira hadau malu kaixaun. Koitado.

    ResponderEliminar
  3. Ida ne mak Antoni Ramos ka? eskola la hun la dikin iha Portugal. Hasai deit curso universitaro ida lori tinan 10 mos la hetan. Agora sai mau-kose mate mean atu hetan posisaun. Agora sai AMP nia makina propaganda hodi halo character assassination ba Xanana nia oponente politico sira. Balu2 hadia hela ona pasta atu sai embaxador karik? Ba fiar fali mau lambe sira ne. Hein so fila mai timor karik iha kadeira ona. Agora AMP ho Xanana sai bot ona kala Antoni mos hetan ona kaedira karik?

    ResponderEliminar
  4. Sr Lafahek rai maran nee kala termasuk salah satu "intelektual" TL ida nebe Xanana la fo "jabatan" ba nia, so nia "halo kampanye" maka's hodi hatun Xanana para loke fali dalan ba Alkatiri ba sae fali PM nune para nia "mau lanbe intelektual" sira bele mos foti fali sira nia "kadeira" uluk nian.

    ResponderEliminar
  5. Lafaek rai maran, ita boot kala maran duni, ita boot nian hanoin mos maran dekor hanesan ai-maran...
    Ita boot hanoin katak ema seluk nee defende Xanana ho matan dukur. Ema la'os defende Xanana maibe ema defende lia los. Lafaek mak defende Alkatiri taka matan tan deit la iha vizaun atu haree, distingui lia los no lia sala.
    Imi Fretilin tomak bele halo buat hotu nebe imi iha imi nian alkansu atu hatun governo AMP, bele dun hotu imi nian sala, bele dun hotu imi nian inkapasidade, bele dun hotu imi nian inkompetensia, bele dun hotu imi nian la hatene kaer ukun no buat selu-seluk ba XG ho nian governo maibe keta haluha Povo Timor nian hanoin la'os ona hanesan ho imi nian hanoin, Povo Timor nian hanoin dok liu imi dala atus, Povo matenek liu imi. Ne'eduni Fretilin radikal Maputo nian bele halo servisu boot hodi buka poder maibe la'os fasil atu hetan. Tanba Fretilin hatudu ona provas ba Povo katak la iha duni kapasidade atu kaer ukun...
    Haree deit Fretilin nian programa nudar partido opozisaun deit la iha, Fretilin preokupa liu halo propaganda, Fretilin nian ajenda iha deit buka halo foer XG nian naran, buka atu han matak Sr. PM Xanana ho hanoin nebee la iha lojika. Agenda Fretilin nian iha kurtu prazu mak kampanha difamasaun, kampanha propaganda destruisaun governo AMP, propaganda ho habelar informasaun destrutiva iha povo nian leet, kampanha halo violensia, propaganda ho hanoin nebee buka trava progresso ba desenvolvimento rain no povo nian moris.
    Fretilin ukun tinan lima halo sa ida ??????
    Mari Alkatiri kaer ukun ninian programa prinsipal mak FAHE PODER BA FAMILIA, desenvolvimento ba povo nian moris la iha...
    Agora ema seluk kaer ukun, Fretilin la hatan ema kaer ukun tanba Mari Alkatiri nian familia bele lakon hotu buat nebeee sira halibur ba sira nian an. Agora ema sira Fretilin selu-seluk nadodon tuir Alkatiri hanesan bibi male tuir nian hein na'in ka pastor...
    Nee sa ida mak nee ????? De faktu seidauk iha kapasidades atu hamerik sem Mari Alkatiri, fraku hotu !!!!!!!
    Imi nian programa ba Povo nian moris no desenvolvimento rai mak ida nebee ????
    Halo opozisaun la'os ho propaganda destruitiva, maibe ho matenek iha programa mak bele halo liu governo la'os ho propaganda....
    Agora tabele metin ba kazu Reinado atu ataka XG nian pessoa. Fretilin nian presidente Francisco LU Olo badinas tebes atu habelar propaganda liu husi media oi-oin kona ba kazu nebee iha justisa nian liman. Lu Olo ho Fretilin preokupadu los, preokupasaun Lu Olo ho Fretilin nian liu fali ba situasaun ba ema sira nebe sei hela iha tenda okos tanba Fretilin nian governo ninian INKAPASIDADE no IMPOTENSIA resolve problemas.
    Lu Olo preokupadu los hanesan GOLPE DE ESTADO RUMA Alfredo Reinado atu hamosu. Alfredo Reinado hanesan kaer ema batalhaun ida atu hahu ona golpe no desestabilizasaun nasional.
    KOITADO FRETILIN HO LU OLO !!!!!
    La iha materia halo politika alias esgotado, agora hein los deit mak issu para ataka governo ho Xanana.
    Haree deit Fretilin ho LU OLo nian konferensia de imprensa nee, konteudu la'os interesses nasionais maibe Fretilin nian RANKOR no RESENTIMENTU BA XANANA GUSMÃO nia pessoa.
    Nee kala FRUSTRASAUN seidauk kura tanba lakon poder ba ema hanesan Xanana...
    MORAS BOOT NAFATIN ???

    ResponderEliminar
  6. Maluk ida subar iha Forum Haksesuk nia kotuk ne'e, diak liu hatudu ita boot nia identidade, labele halo komentario hanesan ema nauk ten. So ema naukten deit mak lahatudo ninia identidade, hodi komentario tuir ninia gostu deit.

    Lia los hanesan oinsa mak ita boot depende? Lia los ida ita boot depende ne'e mak Xanana halo konspirasaun ho peticionarios no grupo Lafredo ho oposisaun sira hodi revolta hasoru governo Fretilin? Halo revolta hasoru governo legal ne'e mak lia los?

    Lia los ida ita boot depende mak xanana hanesan Presidente da Republika iha tempo neba, organiza no fo suporta ba manifestante sira iha tempo neba?

    Depois de crize 2006, Xanana ba bali-Indonesia hasoru presidente Indonesia Susilio B. Yudono, dehan Alfredo ho nia grupo laos rebelde, mais too ikus nia sai Permeiro ministro, nia dehan alfredohanesan rebelde ida, lia los ida hanesan ne'e mak ita boot depende?

    Diak liu ita boot sira ne'e fila mai Timor Leste hodi hare'e situsaun konkreta depois mak bele halo komentario, labele hanoin badiu deit, depois halo kondensaun ba ema seluk, at liu tan trata ema seluk tuir ita boot sira nia gostu.

    ResponderEliminar
  7. Hatan ba Timore,

    Timore ho leitores sira seluk ha'u husu desculpa kona ba ha'u haluha atu hakerek ha'u nian naran depois de halo komentariu kona ba kazu Alfredo Reinado...
    Ha'u nian naran Victor Tavares, hela iha Portugal, komentariu nebee Timore husu nian na'in nee ha'u nian, ha'u nunka subar an hanesan ema apoiantes Mari Alkatiri ho Fretilin irresponsáveis no kobardes sira !!!
    Be TIMORE nee ema ka animal ka fatuk, ka ai ruma ??? Antes hakarak atu hatene ema seluk nian identidade, hatudu an uluk, keta Timore nee kobarde boot ida, subar an hanesan boek subar iha fatuk kuak... Karik Timore nee kakutak boek mak tauk konfronta ideias ho ema seluk hodi nune'e uza naran falsu...
    Kuantu kestaun nebee timore foti kona ba ha'u nian komentariu, liu-liu LIA LOS NEE MAK IDA NEBEE. Ha'u la bele responde ba Timore atu bele satisfaz Timore maibe ha'u defende lia los katak autoridades kompetentes sira buka tesi lia tuir nian DALAN NEBEE LOS. La bele hakoi lia los tan deit interese.
    Ezemplu, Grupo petisionarius sira nian kazu, sira la'os kriminozu, la halo krimi ruma, la halo golpe hasoru estado hodi nune'e mak chefias militar ho governo Fretilin duni sai ema sira nee lae...ne'eduni sira nian problema tenke rezolve tuir lolos.
    Kuantu FRETILIN ho Timore nian argumento katak Xanana halo golpe hatun Fretilin nian governo ida nee ARGUMENTO FRUSTRASAUN nian. Timor seidauk akontese golpe ruma desde 2002. So Fretilin ho nian apoiantes sira mak INTERPRETA SITUAÇÃO nebee mosu TANBA FRETILIN NIAN GOVERNO NIAN INKOMPETENSIA, INKAPASIDADES NO MARI ALKATIRI NIAN IMPOTENSIA nudar PM, halo krize nebe mosu iha F-FDTL sai krize politika, no halo instituisoins estadu nian deskreditu.
    FRETILIN nian MANOBRAS NO RETORIKAS hirak nee mak LIA LA LOS !!! Buka SOE NIAN SALA RASIK BA EMA SELUK, SOE FRETILIN NIAN GOVERNO NIAN SALA BA XANANA HO NIAN GOVERNO...
    FRETILIN HAKARAK ELIMINA XANANA FIZIKA NO POLITKAMENTE, situasaun nebee akontese iha Viqueque bainhira Xanana ho nian karavanas halo kampanha iha nebaa apoiantes Fretilin sira atu tiru mate Xanana, so maromak ho matebian sira la hatan mak tiru nee la kona Xanana maibe kona fali nian guarda konta. Politikamente mos hakarak elimina Xanana ho argumento katak XG nebee konsegue hetan kondisoins forma governo liu husi koligasaun hamutuk partido 4 maibe FRETILIN la rekonhese no konsidera Governo nebee Xanana Gusmão forma no lidera nee ilegal, ilegitimo no inconstitucional...
    Fretilin nian posição hirak nune'e mak LA LOS !!!
    Timore la bele komentariu tuir Timore nian gostu, nune'e mos la bele interpreta ha'u nian argumento tuir Timore nian fuan nian hakarak. Basa, Timore nunka bele hetan satisfasaun ho ema seluk nian hanoin ho argumento. Emocional nunka haree hetan lia los !!!

    Victor Tavares

    ResponderEliminar
  8. BUat nebe imi koali ne loss hotu maibe keta hakfodak, bainhira imi sei hetan ou le provas ruma nebe uluk akontese iha TL kona-ba krize 2006...., katak Mr. X mak biang keladi ba buat ne hotu.....

    Heheheheeee

    ResponderEliminar
  9. Ba Vitor Tavares,

    Animal, fatuk ou ai ne'e nunka bele koalia saetan hakerek iha forum ida ne'e! Hau nia naran Timore i ida ne'e mak hau nia identidade duni. Victor tavares, ita boot hakarak hatene hau nia identidade kompleto entaun mak hanesan tuir mai ne'e: Timore Da Conceicao, hela iha Bemori, Dili Timor Leste, laos badiu hanesan Victor tavares, depois halo komentario sein iha faktus no evidencia.Hau hanoin victor tavares mak hanesan boek nebe subar iha Forum Haksesuk nia kotuk depois ema book mak nia foin halai sae katak iha duni boek subar iha Forum Haksesuk nia kotuk, nebe dala ida tan victor tavares mak boek duni.

    Ita boot labele responde duni tamba laiha faktus no evidencia, ita boot komentario bazeia ba informasaun husi media deit nebe komentario ita boot nian ne'e tuir duni ita boot nia gostu laos tuir lia los, halo nusa mak ita boot bele hatene realidade nebe akontese iha Timor Leste???? Diak liu keta badiu demais, pelemenus halo vizita mai Timor Leste loron ida rua para bele hatene situasaun aktual.

    Realidade katak Xanana halo golpe hasoru governo legal duni,karik laos golpe entaun ita bolu fali seda??? Konstituisaun TL konsogra tiha ona katak atu troka governo ida tenke liu husi elisaun laos ita halo revolta hasoru governo legal???

    Problema petisionario sira ne'e laos problema FRETILIN nian deit, Xanana iha tempo neba sai hanean komandante Supremu F-FDTL, lolos buka dalan hamutuk ho governo FRETILIN hodi resolve problema nebe mak akontese iha instituisaun F-FDTL nia laran, laos fo suporta fali grupo seluk tamba deit ita la gosta pesoal ida iha Governo Fretilin nia laran, tamba ne'e mak hau lahatene, lia los ida nebe victor tavares koalia ne'e hanesan oinsa?

    Karik victor tavares mos hanoin katak FRETILIN laos depende lia los? Ita mos tenke distingui entre FRETILIN ho ALKATIRI, ne'e buat rua nebe diferente? Ita labele halo generalisazaun katak ALKATIRI mak halo sala karik, depois ita dun matak ba FRETILIN, ne'e hau hanoin lia los ida nebe victor tavares depende, tuir ninia gostu deit karik? Hanesan ne'e mak nia dehan ema seluk kakutak boek, persija ita kestiona?

    Lian falsu ida tan husi victor tavares mak dehan katak FRETILIN hakarak ELIMINA Xanana fizikamente hanesan afonso kuda lai nebe mate iha viqueque tamba tuir kampanha elisaun CNRT nian. Ida ne'e bosok ten tamba ema nebe tiru matebian afonso ne'e tamba odio pesoal laos tamba atu tiru mate xanana mak sala depois kona fali nia guarda, ne'e bosok ten, dala ida tan victor bosok ten tamba koalia tuir deit nia gostu? Hau hanoin ida ne'e mak hatudo victor tavares ne'e kakutak boek duni karik??? Kuando ita husu deit ema iha viquque laran tomak katak matebian afonso kuda lai ne'e hanesan "preman" iha area neba duni,entaun ema barak mak la gosta nia, liu-liu ema neba matebian afonso halo at hasoru sira iha pasado.

    Victor diak liu o mai pasiar netik iha Timor Leste, labele hanoin buka diak deit, depois halo komentario arbiru hanesan ema oportunista sira deit. Ema mak buka diak deit, ne'e mak bai-bain ema bolu oportunista, victor mos tama iha kategoria ida ne'e!

    ResponderEliminar
  10. Bom, belun sira ida ne forum ida diak para ita bele hato'o ita nia ideas ba malu, buka halo analise ida que justo, e realistica ba situacao actual iha ita nian rai doben....

    tuir hau nia hanoin par atu resolve problema saida deit, ita tenque hare fali ba kotuk kona ba cronologia problema ne e depois halo identificao ida que claro ba saida mak sai causa prima problema ida ne.

    e ne so baseia ba realidade ne be mak relevante e rasional sem iha especulacao e tendencias oi oin, fara mais obriga atu hatama ideas sira ignorancias par provoca debate estupides ne be bahasa indonesia dehan " Debat kusir "....

    se refere ba crise iha timor ne, apesar de iha argumentos oi oin kona ba tan sa mak crise ne mosu, mais tuir hau nia hanoin buat ne erupto husi hahalok discriminnacao ida iha instituicao FDTL nia laran que involve ema e grupo "mau fak " balu mak lori rasa firaku nia naran par descrimina maluk kaladi sira. Rumores e lamentos kona ba ida ne laos novidade foun ida mai be, maluk sira membro FDTL husi parte kalade ne sempre lamente buat ne desde iha aileu ate to buat ne mosu em forma de PETICAO ida.

    e depois de ida ne como bot sira iha FDTL laran hakfodak ona la hatene atu halo saida, e mau beik sira foin sae ne por exemplo capitao neves husi lospalos ( ne be mak derepente deit sae tena ba major iha crise ne nia laran ) ho hahalok ambisioso e ignorante, hakarak hadau devisa halo agrava liu tan situuacao ne hodi tiru halo tauk maluk peticionario sira nebe mak iha momentu ne tenta atu fila fali ba quartel metinaro par bele resolve problema ne internalmente.

    entao iha ne quando situcao comeca descontrolado ona peticionario sira decide par mai halo manifestacao bot iha dili, atu espreca saida mak acontese ba sira e buka lia los. E depois de ida ne mak ita foin hare situcao ne sai at e ema sira iha arogancia mais tapado e beik ten liu hanesan "marie alkatiri " devia halo calma situcao lae, mai sadik e trata at fali ema nebe sofre tan ninia direitos humanos violado hanesan peticionario sira que tenta par atu resolve buat ne ho meus diak ida tan hadomi nafatin rai doben ne.

    marie alkatiri aproveita agita crise ne par sai bot hodi ne bele sai novidade ida em nivel local to'o internacional para atu taka tiha ninia foer sira halo KKN iha governacao FRETILIN nian ne hodi foti hotu osan projecto sira ho tender ne ba ninia familia nebe sira hamutuk susu povu maubere nia bokur e lori rico soi sira ne mai toba iha hotel ba hotel iha indonesia em quanto povo kiik lakon nia sasan, fakar ran no mate .

    sim iha mos rumores barak nebe espalha katak xanana mos tenta sunu para halo crise ne sai bot e oposicao balu mos iha scenarios ne nia kotuk mais, sala sempre fila fali ba marie bin amud alkatiri tan se nia la hatudu ninia beik ten ne'e, maka ema mos la aproveita situacao para halo monu governo FRETILIN.

    politica hanesan joga poker iha mate uman ida se ita la matan moris neon nain e joga sai karta arbiru deit mak ema bele halo monu ita hodi halimar.

    tempo to'o ona............. ba camarada buibere ho maubere terrus nain no povo tomak ne be mak hadomi rai doben timor para atu labele fiar bebeik ema ida arogante mais tapado hanesan alkatiri ga arogante, Fingido, bosok ten e maulambe dor ba autonomista sira hanesan xanana.

    ita tenque buka lider ida que sei "fresh", relativamente mos husi traicao ba povu e la estraga povu nia fe ba maromak hanesan alkatiri halo, ga la nega povu terrus nain nian luta iha historia ba libertacao e respeita sira capacidade atu tur iha governo.

    laos hanesan agora xanana ho horta hodi fali traidor autonomista sira hodi susu povu ne nia bokur e nega povu e joven terrus nain sira ne be mos iha capacidade diak liu e sevico ho espirito nacionalismo ne be provado tiha ona.

    iha parte seluk ita hare fali ba fenomena ida kona ba individu ida hanesan Rogerio Lobato.
    nia mosu ho accao ida fahe armas ho argumento ida par salva nacao ho povu ida ne be ameacadao, mai be no fim tribunal prova katak nia interpreta e usa sala poder ho ninia implementacao hodi nia tenque simu sentenca iha kadeia.
    masque todan mais nia simu duni hanesan cidadao ida que cumpri lei nebe que vigora iha ita nia nacao ne.

    e agora preguntas bot ida halo nusa mak ema ida hanesan Rogerio bele simu buat sira ne hotu que lo los nia mos sai vitima deit ba proceso sira ne hotu quando refere fali ba cronologia crise ne ??!

    e no mesmo tempo halo nusa mak senhor bot sira hanesan comandante falur nebe mak nia naran sai bot tan sai hanesan ema ida nebe iha FDTL nia laran hamutuk ho Lere anan ga sira seluk tan ne be morris ho ideias "Rurais" e primitivo, katak parte firaku deit mak funu e kaladi traidor ne be no fim hamosu crise ne e sira sei moris livre nafatin e la ba hatan ba proceso ida ?

    licao poltica ga hahalok atu cumpri lei ida ne mak ita atu hanorin ba ita nia geracao sira tuir mai ne ?!! keta mehi maluk sira !! ida ne ran sei fakar ba bebeik.....!!!

    lalika fo sala liu ba major alfredo , ga labele dun sala ba policia ho FDTL sira nebe mak no fim involve iha confrontacao militar ne, tan ninia autor mak bot sira be sira ninia naran mencionado iha ne , tan deit sira nia beik ten, tapado ho ambicao bot ba poder e rico soi mak ohin loron povu kiik nia ran fakar nune'e......

    solucao ida deit mak ne..........limpa mos marie ho ninia ideas e plano atu kuda ATEISMO ho MARXISMO iha timor,

    limpa mos traidor atunomista, ho milicia sira agora lambe malu ho xanana ne.....

    rasta FDTL nia ulun bot sira hamosu crise ho hahalok discriminacao ne ba kadeia , e hari metin fali lia los iha rai timor ....
    so ida ne mak crise bele para iha ita nia rai doben e iha garante ba futuro nabilan ida se lae ??? ran mak sei fali udan ba ita nia natar e matan ben mak sai mota ba ita nia historia......

    VIVA A FRETILIN......
    VIVA IGREIJA CATOLICA...........

    VIVA O POVU MAUBERE
    VIVA FALINTIL
    VIVA OS VETERANOS E OS COMBATENTES
    VIVA OS SAUDOSOS DAS FRENTE CLANDESTINA,DIPLOMATICA, E OS COMBATENTES NA FRENTE ARMADA.........

    ABAIXA E ERADICACAO TOTAL DOS TRAIDORES, OPORTUNISTAS , AUTONOMISTAS E OS MILICIAS ...............

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.