VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070822

Tamba sa FRETILIN la konsegue halo koligasaun?

TANBA SA FRETILIN LA KONSEGUE HALO KOLIGASAUN HODI FORMA IV GOVERNO KONSTITUSIONAL IHA ESTADO RDTL?

EIS A RAZÃO


Victor Tavares*

Eleisoins Lejislativas 2007/2012 liu tiha fulan rua ona maibe governo husi eleisaun ne’e seidauk hala’o nian knaar ukun Rain Timor-Leste. Tanba sa? Tanba razoins obvias, jogus iha mundo politiku-partidario no mos normal akontese iha rain ka estado soberano demokratiku selu-seluk . Iha diferensa tempo nebe presiza atu forma governo entre Timor-Leste ho rain ka estado selu-seluk. Iha rain ka estado balun tempo ba partido nebe manan iha eleisaun atu forma governo, normalmente presiza loron naruk liu mak semana ida. Iha Timor, ba dala ida ne’e seidauk bele hanesan ho rain seluk tanba akontese situasaun ida nebe la akontese iha estado soberano no demokratiku hirak seluk. Nune’e mos iha Timor-Leste, rezultado husi eleisoins lejislativas 2007/2012 nebe hatudu Fretilin hetan votus maioria (simples) maibe la bele forma governo mesak tanba la hetan votus maioria absoluta no mos la konsegue forma koligasaun hodi bele forma governo..

Kestaun nebe hakerek na’in tenta atu esplika ba leitores ka le na’in sira mak hanesan hatudu iha tema ba hakerek ida ne’e : Tanba sa Fretilin la konsegue halo koligasaun hodi forma IV Governo Konstitusional iha estado RDTL?

Problemas no dilematikas

Problemas nebe mosu depois eleisoins remata mak kona ba partido ida nebe mak bele forma governo. Entre forsas politikas rua Fretilin ho Aliança Maioritaria Parlamentar-AMP, ida nebe mak iha liu kondisoins atu forma IV Governo Konstitusional.

Kona ba forsas rua ne’e ida nebe mak iha lejitimidade forma governo depende ba sa mak konstituisaun RDTL haktuir iha artigus 106 no 85 ho ninian interpretasaun ida nebe mak los.

Artigus rua husi Konstituisaun RDTL haktuir hanesan nune’e :

Artº. 85: (nomear e empossar) letra d) «O Primeiro-Ministro indigitado pelo partido ou aliança dos partidos com maioria parlamentar...»
Artº.106: «1. O Primeiro-Ministro é indigitado pelo partido mais votado ou pela aliança de partidos com maioria parlamentar e nomeado pelo Presidente da República...»

- Interpretasaun tuir versaun Fretilin nian (interpretasaun parsial) : Fretilin mak hetan votos maioria iha eleisaun 30/06/07, neduni Fretilin mak iha lejitimidade atu indigita ninian ema ba Primeiro-Ministro ba PR hodi PR nomeia no forma governo GGI ho PM rasik.

Nune’e sujere ba PR José Ramos Horta : Fretilin nudar partido vensedor iha eleisoins mak forma governo ho ninian Primeiro-Ministro rasik.

- Interpretasaun tuir versaun Aliança Maioritária Parlamentar-AMP nian : Aliança de partidos maioria parlamentar nebe forma husi partidos hat (4) CNRT, PSD/ASDT no PD nebe forma depois eleisoins ho naroman konstituisaun RDTL indigita Xanana Gusmão husi CNRT, segundo partido mais votado iha eleisaun lejislativas nudar Primeiro-Ministro, hodi forma IV Governo Konstitusional ba mandato 2007/2012.

PR nian pozisaun kona ba kontradisaun iha interpretasaun artº.85 no 106 entre partido Fretilin ho AMP, mak PR Ramos Horta patrosina dialogo entre Fretilin ho partidos hirak nebe forma aliansa atu forma governo nebe bele engloba partidos hotu ho asentu parlamentar. Fretilin hato’o proposta ba PR atu forma governo ida ho formatu ida nebe Fretilin hanaran Governo de Grande Inclusão-GGI. PR Ramos Horta mos aseita hanoin atu forma governo ida grande inkluzaun ne’e maibe la hanesan ho Fretilin nian intensaun.

Partido Fretilin propoin katak GGI ne’e nian PM tenke ema husi Fretilin ho razaun katak partido ne’e mak hetan votus maioria iha eleisaun liu ba, intensaun ida nebe oin seluk ho PR nian hakarak. Prezidente Dr. Ramos Horta nian intensaun atu GGI ne’e inklui ema husi partidos hotu inklui ema balu husi Fretilin atu halo parte governo maibe Fretilin hanesan konvidado deit atu halo parte, la’os atu lidera governo. Pozisaun ida nebe kontraria lideransa Fretilin nian intensaun hodi nune’e mak mosu problemas no dezentendimentu entre PR ho partido Fretilin. Maske nune’e Presidente Ramos Horta hala’o nian dever nudar xefe de estadu atu ultrapasa diverjensias ne’e hodi bolu nafatin lideres sira husi Fretilin no AMP, maibe diverjensias ka hanoin sakat malu ne’e la hakotu no governo mos seidauk bele mosu.

Iha biban ida ne’e PR hasoru dilema boot tebes atu hola desizaun hodi konvida se los mak bele forma governo, maibe iha Presidente nian entendimento la iha duvida katak Fretilin la iha kondisoin atu lidera GGI, basaa, nia (PR) mos la iha duvida katak AMP mak iha lejitimidade atu forma governo. Maibe hanesan dilema boot nebe Presidente hasoru mak husi sorin ida PR reseio Fretilin nian apoiantes ka massa hamosu violensia karik desizaun nebe nia hola la tuir Fretilin nian hakarak, katak PR konvida Xanana nudar lider AMP hodi forma governo. Nune’e PR presiza loron tolu (3) atu tetu didiak antes de hola desizaun final nebe, ba ema barak la iha duvida ka preve tiha ona katak tuir konstituisaun RDTL, lejitimidade AMP forma governo ne’e inkontestavel.

Husi sorin seluk mos lideransa husi Fretilin nian hanoin oin sa bele tuba iha poder la esgota, tanba lideransa Fretilin hatene no iha ona presentimento katak se lakon poder agora mak bele susar atu hetan fila fali, hodi nune’e halo esforsu makaas no buka aprezenta proposta seluk ba PR. Proposta seluk hanesan PM ema independente ida no ministros sira mak husi Fretilin ho AMP hodi konstitui GGI. Maibe haree momos katak tentativas hirak husi Fretilin ne’e hanesan manobra politika deit atu kondisiona PR nian desizaun no kria presendente ida katak karik iha reaksaun negativa ruma akontese hasoru Presidente RH nian desizaun mak sira sei fo sala ba PR hodi argumenta katak lideransa Fretilin halo ona esforsu boot atu evita problemas maibe PR ho sira seluk mak hakarak duni violensia mosu. Mesmo iha risku maibe la iha eskolha seluk ba PR Ramos Horta, katak so bele konvida Xanana Gusmão nudar lider AMP hodi forma IV Governo Konstitusional. Tanba la iha razaun atu konvida Fretilin nebe de faktu mesak deit hodi forma governo, la’os deit tanba Fretilin la hetan maioria absoluta no mos la hetan partido ruma nebe sufisiente hetan fatin iha PN hodi koliga ho Fretilin, maibe mos difisil tebes Fretilin halo koligasaun hodi forma governo, tanba partidos hirak nebe iha kondisoins atu halo koligasaun ho Fretilin mak iha hotu ona aliansa nian laran. No mos imposivel AMP nebe asina tiha ona memorando de entendimento entre partidos hat (CNRT+ASDT/PSD+PD) nudar alternativa ba Fretilin bele fahe malu hodi nune’e balu hamutuk ho Fretilin. Presidente da Republika mos hasoru problema seluk bainhira hanoin atu hamosu governo ida nebe engloba Fretilin ho AMP. Problema ne’e mos difisil atu partidos balu iha AMP aseita kazu hanesan Fretilin nian hakarak atu Fretilin mak lidera governo.

Fretilin nian dilema

Mesmo Fretilin iha realidade manan eleisoin lejislativas 30 de Junho 2007 maibe la bele forma governo, tanba la bele duni forma governo.
Primeiro, Fretilin manan votos maioria maibe maioria simples deit katak la hetan maioria absoluta, hodi bele forma governo mesak hanesan iha eleisoins ba asembleia konstituinte iha 2001. Segundo, Fretilin la konsegue halo koligasaun pré ka pós eleitoral ho partido ruma nebe hetan fatin iha PN sufisiente. Karik halo parseria ho partido ki’ik balu mos la bele forma governo se haree husi porsaun husi partidos hirak nebe la kohi halo koligasaun ho Fretilin nian votos barak liu Fretilin + 1 ka 2, se karik partidos hirak ne’e la’os mak CNRT ka PD ka PSD ka ASDT nebe Fretilin konsegue forma koligasaun ho sira ida. Tuir lolos Fretilin la susar atu hetan partido ruma hodi halo koligasaun pre ka pós eleitoral. Partidos hirak hanesan ASDT, PD ka CNRT, ou mesmo PSD, tanba partidos hirak ne’e nian prinsipios ba intereses nasionais hanesan deit ho Fretilin nian, nune’e mos iha pontos komuns nebe Fretilin ho ASDT, PD no CNRT hanesan deit.

Maibe infelizmente lideransa Fretilin rasik mak latan – satan (obstakulu) ba nian an rasik
Latan-satan balun hirak ne’e mak hakerek na’in haree hanesan Fretilin nian problema boot nebe partido hasoru iha eleisoins lejislativas ba periodu 2007/2012, hala’o iha loron 30 fulan Junho liu ba. Partido Fretilin hasoru susar iha biban eleisaun lejislativas remata mak hanesan tuir mai ne’e : Primeiro obstakulu, bainhira Fretilin hetan poder liu husi eleisoins ba asembleia konstituinte, lideransa sira iha Fretilin la kria kondisoins ba relasoins nebe diak ho ema sira iha partidos hirak iha opozisaun. Fretilin nian Sekretario Geral to’o PM sai fali hanesan kantor musika popular nebee ho nada ka lian populismo ho arrogansia mak aas liu do ke sai hanesan maestro ida nebe diak ba musika instrumentalia klasika nebe harmonioza. Segundo obstakulu, partido Fretilin mos la halo investimento estratejiku kona ba politika durante partido ne’e kaer poder. La estabelese entendimento no kooperasaun nebe diak ho partidos hirak iha opozisaun no sempre konsidera partidos hirak iha opozisaun la vale buat ida, pior liu tan mak lideransa Fretilin nunka konsidera ema sira iha opozisaun hanesan adversariu politiku maibe konsidera sira hanesan inimigo.

Ho satan ka obstakulu rua temi liu ba sai hanesan mota boot nebee dolen iha Fretilin ho partidos selu-seluk nian leet. Hases dok Fretilin husi dalan nebe diak no los ba kaer ukun durante tinan lima nulu (50) nian laran. Ho obstakulu rua ne’eduni mak hadok partidos hirak hanesan PSD, PD, ASDT no CNRT husi Fretilin iha eleisoins rua ikus tui-tuir malu, presidensiais no lejislativas. Hanesan justifikasaun ba obstakulu rua iha leten, tuir mos hakerek na’in sita faktus husi akontesimentus balu nebe lideransa Fretilin sira halo mak hanesan tuir mai ne’e :

1) Hasoru PSD – Bainhira Sekretario Geral Fretilin foti an ba PM Governo Konstitusional I, hala’o saneamento no perseguisaun politika hasoru lider PSD - Sr. Eng. Mario Viegas Carrascalão, hahalok hirak hanesan duni sai ex-governador Rain Timor-Leste nian iha administrasaun RI nian tempo, husi uma nebe governo Fretilin konsidera patrimonio estado nian. Nudar ita ema Sr. Mário V. Carrascalão mos iha dignidade hanesan Sr. Dr. Mari Alkatiri - Sekretario Geral Fretilin nian, no mos hanesan Timor oan ida, lider PSD ne’e mos sei hanoin dala sanulu bainhira hanoin atu halo koligasaun ho Fretilin, embora ba povo nian intereses maibe haree husi kondisoins psikolojikas atu servisu hamutuk ho Fretilin ladun iha ka la iha liu. Neduni Eng. Mário V. Carrascalão prefere la halo kompromisu ba povo atu kaer ukun hamutuk ho Fretilin do ke trai ninian konsiensia rasik tanba poder depois servisu hamutuk ho Fretilin maibe la ho laran tomak.

2) Hassoru PD – Lideransa Fretilin, liu-liu Sekretario Geral Mari Alkatiri durante nia iha PM buka dekapita politikamente Presidente PD Fernando La Sama, inkrimina no prosesa presidente PD nian Fernando La Sama Araújo iha tribunal no dun matak ka konsidera Presidente PD hanesan kriminozu. Iha mos dun selu-seluk nebe Mari Alkatiri halo ba Partido Democratico ho nian estrutura durante iha krize nian laran. Neduni se ikus mai PD la kohi halo koligasaun ho Fretilin, ne’e la’os tanba PD la kohi servi povo maibe la iha duni kondisoins atu servisu hamutuk ho Fretilin nebe iha Mari Alkatiri nian okos. Mesmo karik iha kondisoins materiais atu bele servisu hamutuk, hanesan boa vontade husi membros sira PD nian atu servi hodi tulun povo hasai sira husi susar no terus, hodi nune’e karik aseita halo koligasaun entre Fretilin ho PD maibe psikolojikamente la iha kondisoins atu servisu hamutuk hodi bele hala’o servisu diak hodi hetan susesu.

3) Hasoru ASDT- Lideransa Fretilin, liu-liu Mari Alkatiri-Sekretario Geral nega momos Sr. Xavier do Amaral nian honra nudar proklamador independensia RDTL nian. Iha nebe lideransa Fretilin nega la’os deit honra ho naran diak aktual presidente ASDT maibe mos manipula historia funu Timor nian rasik. Nune’e, bainhira Fretilin foti Sr. Xavier do Amaral ba Vise Presidente PN desde Mari Alkatiri transforma governo provisorio ba governo konstitusional, maibe la kleur nia (XA) husik fatin ne’e tanba Xavier haree katak Fretilin nian ukun la diak la tuir povo nian hakarak. Neduni ohin loron mos ASDT prefere halo koligasaun ho partido nebe lideransa Fretilin sira konsidera inimigo do ke halo koligasaun ho Fretilin iha Mari Alkatiri nian okos. La iha kondisoins atu ema husi Fretilin ho ASDT servisu hamutuk.

4) Hasoru CNRT - Bainhira CNRT mosu nudar partido foun iha Timor, lideransa Fretilin, liu-liu nian Presidente ho SG halo kampanha makaas tebes kontra hasoru CNRT ho nian lider Xanana Gusmão. Senhores sira hanesan Mari Alkatiri ho Francisco Lu Olo ho mos membros destakadus sira seluk husi Fretilin sira halo akuzasaun oi-oin hasoru CNRT no konsidera CNRT ilegal. Bainhira krize mosu tanba governo Fretilin nian inkapasidade no inkompetensia, Mari Alkatiri mos radikaliza konfrontasaun kontra Xanana makaas tebes. Hatudu dun oi-oin ba Xanana Gusmão, dun hirak nebe la presiza temi tuir iha biban ida ne’e tanba mundo tomak hatene, soe governo Fretilin nian responsabilidade no sala hirak nebe halo ba hotu Xanana Gusmão nebe iha biban nebaa hanesan xefe de estado. Akuza Xanana desde ho liafuan moruk to’o lia-fuan kroat mos lideransa Fretilin hato’o hotu ba aktual lider CNRT.

Mari Alkatiri mos halo esforsu oi-oin desde ke nia foti an ba PM atu marjinaliza Sr Xanana Gusmão. No mos buka dudu ses Xanana Gusmão husi prosesu iha ukun an nian laran, situasaun ida nebe entre sira na’in rua, karik haree tuir prinsipios nian, sai tiha antagoniku ida nebe susar tebes atu servisu hamutuk, maske Xanana rasik konsiente katak fo liman ba malu atu foti Rain Doben Timor no tulun Povo terus na’in sira sai husi susar no terus. Maibe nudar ita ema nebe iha mos sensibilidade nebe bele oin seluk ho ema sira seluk mos halo sai la iha kondisoins atu servisu hamutuk ho Fretilin iha Mari Alkatiri nian ukun.

Tanba satan hirak nebe Sekretario Geral Fretilin nian latan ka koloka mak bainhira Fretilin manan iha eleisaun liu ba ho maioria simples maibe buka partido ruma atu halo koligasaun hodi Fretilin forma governo mos buka la hetan. Situasaun presedente hirak ne’e mak halo partidos hat (4) CNRT, PD, PSD no ASDT nem ida hakarak halo koligasaun ho Fretilin. Tanba satan boot latan fahe Fretilin ho partidos hat ne’e. Neduni ba hakerek na’in, la’os novidade mosu entendimento alargadu entre partido hat hodi hamosu AMP, nebe mos iha lejitimidade tuir konstituisaun RDTL atu forma governo lori naran aliansa pós eleitoral iha artigo 85 ho 106 konstituisaun RDTL nian mahon. La’os novidade mos bainhira Fretilin nebe hetan maioria simples iha votasaun la forma governo tuir lideransa Fretilin nian hakarak.

Interpreta artigos 85 no 106 iha konstituisaun nebe Fretilin halo ne’e hatudu lideransa Fretilin nian hakat tuir fasilitismo hodi buka abrigu ba Lei Inan Konstituisaun nebe, partido Fretilin rasik mak hakerek. Lideransa Fretilin rasik mos buka boleia mesak artigo rua konstituisaun nian 85 ho 106 ne’e maibe infelizmente Fretilin boleia mesak la hetan, tanba artigo rua ne’e mos reserva tiha ona fatin ba Aliança Maioritária Parlamentar-AMP. Halai ba fasilitismu ne’e ba ema sira nebe la iha razaun nebe forte, la iha argumento nebe bele suporta nia ba kaer ukun. Fasilitismo mos la seluk ho ema sira nebe hala’o oportunismo politiku tanba dezesperado ho realidade. Tanba sira hanoin katak povo eleitores sira sei fo maioria absoluta ba partido historiku Fretilin tan nian valores historikus, maibe sira haluha tiha sira nian hahalok aat nebe sira halo hasoru ema Timor oan sira seluk. Sira sei sinti an katak Rain no Povo Timor ne’e Fretilin nian mesak ne’eduni povo sei la husik Fretilin monu ba desgrasa. Sira sei kaer metin sira nian imajinasaun ida katak FRETILIN NE’E MAK POVO NO POVO NE’E MAK FRETILIN NEDUNI BELE UKUN TIMOR DURANTE MEIO SEKULU?

Pura imaginação à auto divertir-se !

Basaa, atu interpreta artigos rua ne’e la presiza espesialistas ruma mak bele interpreta, la presiza hasai kursu direito ka hukum, maibe kualker sidadaun ida nebe hatene le, ba sidadaun ne’e la iha tan duvida katak mesmo Fretilin manan eleisaun maibe la bele forma governo tanba la hetan partido ruma atu halo koligasaun ho nia. Razaun seluk nebe hatudu Fretilin nian manobra hodi sadere ba artigos 85 no 106 mak atu dirijentes sira iha Fretilin hakarak mantem iha poder. Uluk durante Fretilin kaer ukun nunka halo tuir konstituisaun, dala barak Fretilin uza konstituisaun atu defende nian intereses deit. Viola konstituisaun hanesan hatudu iha Mari Alkatiri nudar PM nebe ordena directo F-FDTL aktua hasoru manifestantes sivis sira. Neduni la iha sentidu no ridikulu kuandu Fretilin hasoru difikuldade mak halai ba konstituisaun hodi interpreta la hun-la dikin no mos interpreta mos sala.

Politika Boikota to’o bain-hira?

Fretilin mos hakat tuir dalan ida nebe sala, dalan nebe la’os dignifika partido maibe halakon kreditos nebe konkista husi povo tanba valores historikus. To’o ohin loron povo eleitores sira balun sei fo votus ba Fretilin la’os tanba Sekretario Geral ho Presidente Fretilin ho lideransa seluk-seluk nian merito, maibe ema sinti afektu ba historia deit. Haree deit mak rezultado eleisoins hirak ikus ne’e. Iha 2001 Fretilin hetan maioria absoluta iha eleisoins ba asembleia konstituinte. Iha 2007, Fretilin lakon eleisoins presidensiais, lakon mos lejislativas tanba la konsegue forma governo, ikus liu Fretilin lakon mos presidensia PN ba Partido Democrático-PD, partido ida nebe nian lideransa Mari Alkatiri konsidera sei labarik hodi haruka lideransa PD nian ba aprende tan . Se karik dirijentes Fretilin sira mak iha meritu, Fretilin nian grafiku kona ba eleisoins ne’e aumenta no sa’e gradualmente. Iha realidade grafiku nebe Fretilin hetan iha eleisoins tun drastika. Agora Fretilin mos eskolha dalan atu tuir mak boikota. Bainhira iha PN Fretilin nian kandidatu ba presidente PN lakon ba AMP nian kandidatu, Fretilin boikota hodi la tama Parlamento. Kuandu PR la konvida Fretilin forma governo, tanba la iha kondisoins minimas atu Fretilin forma governo hodi PR konvida AMP forma governo. Fretilin mos kontra desizaun xefi de estado RDTL no la rekonhese governo nebe Xanana Gusmão lidera. Iha nebe Fretilin mos boikota ba tomada de pose ba IV Governo Konstitusional forma husi Aliança Maioritária Parlamentar.

Fretilin nian politika boikota ida ne’e atu to’o nebe ?

Povo Timor tomak haree hodi akompanha no tetu, Fretilin nian politika boikota ne’e diak ka lae, lori benefisio ba partido ka lae no boikota ne’e dalan diak ba servi povo ka lae?

Povo Timor-Leste terus na’in sira mak hatene...

Imi mak haree rasik ho imi nian matan kroat neon matenek wa’in !

Victor Tavares (sidadaun)
Hela iha Porto-Portugal

24 comentários:

  1. Fretilin la os la concegue halo coligasaun maibe Fretilin duni mak lakohi halo koligasaun ho ema golpistas i oportunistas sira nebe liderado husi Xanahorta . Itabot se hela liur halo nusa mak hatene realidade iha Timor . Keta itabot mos oportunistaida karik ? Se nune sem duvido tenke halo komentario hanesan ne

    ResponderEliminar
  2. Fretilin ba oposisaun prepara an ba eleisaun iha 2012!
    Timor nia independensia laos hetan husi Fretilin i inklui o Kadiuk, maibe "POVO TIMOR"!!!

    Frustradu ba tur iha tasi ibun hodi fase o nia kakutak violentu!!!

    Frustradu koalia lolos deit kadiuk iha tahu laran!!!

    ResponderEliminar
  3. Joni Lumintan naran nebe conhecido iha Timor , ema nebe uluk sunu motuk Dili laran in , kuha 1999 .Golpistas sira nebe hadau vitoria husi Frteilin sei la dura iha ukun rai lulik ne . Milicia sira keta hamrok ba ukun hodi la respeita democracia. Ema ida manan ema seluk mak ukun , comico ne so acontece iha Timor

    ResponderEliminar
  4. Kadiuk,,,kadiuk,,,hare ba descansa tiha...nega?

    ResponderEliminar
  5. haruka kadiuk le tan lai artigo 106.
    Artº.106: «1. O Primeiro-Ministro é indigitado pelo partido mais votado OU PELA ALIANÇA DE PARTIDOS COM MAIORIA PARLAMENTAR E NOMEADO PELO PRESIDENTE DA REPÚBLICA...

    Se mak hakerek lei ne e wainhira lei ne hakerek? Se laos Fretilin durante ninia lideransa? Tansa mak tenke haksesuk fali kona ba buat nebe ita hakerek rasik?

    Loron diak

    ResponderEliminar
  6. M Alkatiri hanoin kal Timor desde '75 laiha mudanca ida..buat hotu2 nia mak hatene deit..ema seluk mesak beik( kadiuk nia jeitu lolos kedas M Alkatiri!!dun ema milicia tun sae) mais koitado M alkatiri mehi mak demais..Mehi atu ukun too tinan 50, nein too tan tinan 5 povo hatun tena. depois fo comentario dehan, nia tun para evita PR XNN labele tun...Bosok Ten!!! POVO MAK HATUN....PEOPLE POWER...laos XNN. Buka taka tun taka sae mas ema hare momos hela..hanesan ema dehan"subar ulun mas kidung sai hela". Maka ne keta halo an demais, tenki hanoin katak " iha kalohan ida nia leten sei iha tan kalohan seluk. Ita ema mos hanesan, ita matenek mais sei iha ema seluk matenek liu ita....
    Halo an tan!!!

    ResponderEliminar
  7. This is the best blog on TL I had ever came across!

    Profisiat to the blog's owner.

    Hakuak bot

    ResponderEliminar
  8. Fretelin uluk ho agora nee fretelin nebe nakonu ho moe no dissapointment. Tamba nee tenki iha mudance iha CCF, selae, krise fiar nian nebe mosu agora nee hanesan moras ida nebe sei la kura ( Helpless and hopless eventually ) ===== tenki tau ida nee iha hanoin ba.

    ResponderEliminar
  9. Mudanca iha fretelin nee povo tomak mos hein karik sei iha, iha future mai nee. Ema nebe fretelin iha laos MA ho LU OLO mesak.
    Ingat ida nee

    ResponderEliminar
  10. Partido Historiku, Fritilin...
    Iha buat ruma salah ou nusa? Partidu nee nia neon diak nebe durante 24 anus hatudu ona ba povo nee, agora sain hanesan partodi ida kue gosta violensia? La kuinese Timor oan seluk hanesan kompanhero/kamarada maibe hare malu hanesan fali inimigo.
    Komunikasaun ladun lao ba oin, boot Fritilin nia sira Hanesan Sr. Jose Reiz ne Fritilin ou laos? Ema diak hanesan nee nusa labele hili atu bele lidera partido ida nee? Iha lideransa rai laran durante 24 anus lao diak tamba sa mak depois de ukun aan Partidu nee sai fali hanesan nee? Nudar kiik ami husu ba SR sira atu esplika didiak ema Fritilin diak iha rai laran nee ho povo durante 24 anus sira hatene lori povo, tansa Depois de Matenek Nain sira mai husi Liur hanesan Sr. Marie ou Sr. Sra Ana Pesoa sira lori fali partido nee sai nune?

    Lian Menon ba Boot rai laran (apartidade) nebe Hakilar hodi fo an ba mate durante 24 anos: Ba Maun boot Falintil sira (Regiaun 1-4, ba sira nebe hakilar iha kota laran Amo Bispo Belo, Sr. David Ximenes, Sr Leandro Izac, Sr. Mario Carascalou, ba Joven Loriku aswain sira, studante sira hotu mai ita hamutuk fali ho maun boot sira atu bele ajuda salva independensia ida nee. Ami povo kiik hakarak nain boot sira hatutan nafatin povo nia iis hodi lori netik dame ba rai kiik ida nee.
    Perigosu liu enquando ita tau interese partido nia as liu fali valor ho Nasaun nia interese.
    Lei inan nebe maka halo ona hodi juramentu, Ema hotu-hotu tenque moris tuir. Teriste tebes tamba lee informasun hirak nee nebe fo sai.
    Laiha interse ida que boot liu iha ema idak-idak nia neon maibe interse boot liu maka nee interese privado. Lao ba hodi tetu atu nune bele kaer rasik kuda talin.
    Fiar metin katak laiha problema ida kue labele hetan solusaun problema hotu sei iha nia solusaun.

    Husi tasi balun
    Hakoak ida ba imi hotu.

    ResponderEliminar
  11. sr. victor ida nee koalia mai atu hamonu deit grupo ida nia naran.la iha liu ideia ida transparente e construviva.nia koalia hanesan vinga ema deit.la iha analise ida que porfundo

    ResponderEliminar
  12. Hatan ba Joni, 9:25 AM

    Ha'u nian hakerek la'os la iha analise nebe ita boot hakarak lae, maibe ita boot mak la hatene analisa karakter ha'u nian hakerek. Ha'u transcreve buat nebe ha'u observa, realidade nebe acontece, karik Joni haree la hetan buat nebe ha'u haree. Se mak dehan ha'u nian hakerek la tuir conceito observação analitica karik mak Joni mesak karik.
    Le didiak no analisa klean liu tan para bele fo comentario nebe construtivo ba Forum Haksesuk ok !!!
    Victor Tavares

    ResponderEliminar
  13. Joni , Sibac , Degeloi , Papin ho kolega Golpistas sira seluk mak hau respeita . Koalia kona ba artigo 106 ho artigo seluk tan hau nia hanoin itabot sira interpreta tuir itabot sira nia hakarak karik ? Lei nunca bele interpreta tuir idaidak nia hakarak ne so iha Timor karik . Fara mais ema sira nebe uluk lakohi ukun an hanesan Rui Lopes ho Nemencio de Carvalho mak envolve interpreta Lei ida ne rezultado concerteza sai tuir sira nia hakarak hanesan uluk 1999 katak Prokem manan tiha mos Otonomistas sira mak hakarak ukun tuir Lei Indonesia . Saida mak acontece agora mos hanesan lolos iha 99 liu ba . Fretilin manan tiha iha eleisaun mos grupo ilegal ida compostu husi Golpistas sira liderado husi Xanahorta mak hakarak ukun fali . Pergunta mak ne : Saida mak AMP ne ? Registrado iha CNE , Estae ho Tribunal Recursu ga lae ? Se la regista cocerteza ne grupo Ilegal halo nusa mak sira tenke ukun fali ? Ou tan deit Lassama ho Xanana tuda R. Horta ho lapizeira ou tuku meja ba Xanana ne mak entrega iligalmente ukun neba AMP ilegal ne atu ukun ? Ga tan deit Otonomistas sira hanesan Gil Alves Cs sira iha laran ? Ga tan deit atu salva Paulo Martins fahe kilat kontainer 2 atu suporta golpe ne mak entrega ba AMP atu salva Paulo Martins . Ga tan deit Lassama satsatunya anggota keluarga nebe kesasar hela iha Timor ne mak entrga Presidente PN ne ba AMP ? Se ilegal tan sa mak tenke ukun ? Hanoin lisuk ba mau alin Golpistas sira , tamba rai ne Timor oan hotu nia la os deit Capitalistas sira nai Kintal ruma para imi halo tuir imi nia hakarak deit . Se ida ne mak continua matebian Fretilin sira nebe fo an ba hetan ukun an ida ne sei babeur nafatin grupo Golpistas i Otonomistas ho Mistissu sira i Timor sei al hakamatek . Tamba iha jogos saida deit ida tenke lakon i ida tenke manan la os hanesan Golpistas iklui Joni Lumintan koalia katak ukun an ne hetan husi Fretilin ... ne comico duni . Lakon tiha hakarak ukun fali hadau vitoria Fretilin nia hodi ukun ne atu ukun too bainhira los ? Timor sai at ona . Se ema at sira ne mak continua moris iha Timor ita ulun moras tamba eme sira ne la kohi lakon maibe hakarak tuir jogo ... lakon tiha mos hakarak ukun nafatin ... kuitado .

    ResponderEliminar
  14. Kadiuk, iha forum ne'e ami hotu kumpreende o nia situasaun...tuir lolos o ema diak maibe Fretilin laforma governu o sai at total!

    Se AMP golpista, autonomista, traidor, mistisu...parese TIMOR LA UKUN RASIK AN!!! Labele halo DISKRIMINASAUN ba malu nudar TIMOROAN!!!

    Kadiuk, koriji uluk uma laran Fretilin antes hatudu liman ba ema seluk, ok!

    Lumintan ne'e serve ba o kadiuk...Lu= Lu; Mint= Minta; A= Aku; N= Ngasih...durante o kadiuk husu hela deit ba Presidente hodi fo mandatu ba Fretilin forma governu maibe iha ne'e kontrariu laos "Ngasih" maibe ditolak mentah-mentah oleh PR dan pihak AMP!....ho razaun katak durante ne'e povo timor fo ou "Ngasih" tempo tinan 5 maibe larealisa povo nia mehi neduni agora povo lakohi ona ou "TOLAK", Kumpreende!!!

    Fretilin sunu uma i oho ema iha parte Lorosa'e neba...tau naran saida???

    ResponderEliminar
  15. É mesmo este governo é ilegal e inconstitucional porque o CNRT não ganhou as eleições e só é legal e constitucional o governo formado por quem ganhou as eleições. E quanto mais o Horta persistir nesta ilegalidade e inconstitucionalidade pior faz e menos ouvido será tanto dentro como fora do país porque em todo o lado se começa a saber que o Horta para pôr o amigo como primeiro-ministro não respeitou a constituição e subverteu a democracia. É uma vergonha termos um nobel que nem sequer respeita a democracia, é mesmo uma coisa que nos envergonha a todos.

    ResponderEliminar
  16. Irmaun Victor Tavares ita bot nia hakerek furak tebes i ba hau la supreza,tanba ema analizador barak mos fo sira nia hanoin maske sira hela iha fatin seluk. maibe dalaruma bele sai hanesan hipoteza deit tanba ita bot nia hakerek la bazeia ba kondisaun atual sosio-eko nebe ami hasoru oras nee daudaun. Ita bot hela tiha tasi balu oinsa ita bot bele justifika kondisaun agora dadaun nee?
    karakter ita bot nian hanesan mos ema analizador imparsial bainhira fo sira nia hanoin konaba nasaun sira nebe mak ho idealismu esquerda. ita bot ema matenek ida nusa la fila mai Timor hodi desenvolve povu aintanan sira liu husi matenek nebe ita bot iha.

    Gracias!

    ResponderEliminar
  17. Irmaun Victor klaru que ema hotu bele intepreta lei no artigu nebe iha konstituisaun. maibe ita bot persiza hatene katak atu fortifika ninia sentidu persiza iha badan hukum ou high comission law atu bele justifica lolos. exemplu iha Australia,US,Hollanda sira iha lembaga hukum tinggi negara atu bele intepreta lei. i ate indonesia ida nebe ukun aan duranti tinan 62 mos foin mak harii ninia lembaga iha tinan kotuk hodi intepreta sira nia konstituisaun,oinsa ita bele bele dehan la persiza ema espesialista? you making the story over the top my friend!

    ResponderEliminar
  18. Este eh um povo onde os "burros" dominam. Eu sou um desses "burros". Nada aprendemos do colonialismo portugues. Nada aprendemos da ocupacao japonesa (1942-1845). Nao aprendemos nada com a ocupacao indonesia. E nao vamos aprender nada com a ocupacao australiana. Porque somos "burros" e por enquanto queremos continuar a ser "burros". Conosco o ditado portugues "agua mole em pedra dura, tanto bate ate que fura" nao funciona. Nos somos "burros" e queremos continuar a ser "burros". Para nos, o tempo nao conta. Vamos esperando ate que um dia qualquer no futuro tiraremos a nossa mascara de "burros" e passaremos a ser so o que somos, isto eh, timorenses, e chamar "burro" a todos quantos ate la pensam que somos "burros"

    ResponderEliminar
  19. Fretilin la precisa halo koligasaun hodi forma governo , tamba Fretilin hatene katak nia manan hela deit . Hori uluk kedas Fretilin manan , nune'e mos Fretilin sei manan nafatin . Halo koligasaun tan hodi halo sa ? Ema nebe mak hakarak halo koligasaun , ne'e tamba nia partido is atu kotu ona . Tamba ne'e nia tenki husu partido seluk hodi bele fo netik is ituan ba nia , hodi nia bele moris netik iha tinan ida ka rua deit, tamba nia la representa povo maioria . Fretilin nia is sei naruk , sei la kotu , tamba povo terus nain iha Indonésia nia tempo , sei hili nafatin Fretilin iha 2012 oin mai , tamba povo ne'e terus tan deit povo sira be is atu kotu ona ne'e . Imi hanoin katak povo terus nain ne'e matan delek be la hatene imi ka ? La lika fila imi nia roupa laran ba fali liur . Lalika taka imi nia oin ho máscara , tamba povo terus nain ne'e hatene hela imi sira tur iha AMP ne'e se se nia oan ... keta hanoin dehan povo ne'e tauk karik ? Loron ida imi sei la ukun ho hakmatek.

    ResponderEliminar
  20. Se Governo Fretilin Governo ida konstitusional , maibe golpistas sira bele hatun , nusa mak AMP hanesan Governo Inkonstitusional ida Fretilin la iha direito atu halo tohar tiha para harí fali ida nebe konstitusional ?

    Tamba ne'e AMP sei la dura duni .

    AMP tauk atu tohar , ne'e mak sei kaer metin hela forsa australia nian hodi bele ukun , hodi hatudu ba povo katak AMP mak ukun ho diak , ukun iha Paz nia laran .

    Fretilin iha direito atu haruka forsa austrália nian sai husi Timor ona , tamba sira la hala'o serbisu nudar Forsa Manutensaun da Paz . Sira mak kria instabilidade hodi bele hela nafatin iha Timor , hodi bele naok Timor nia direito hanesan nasaun soberana .

    Xanana ho Horta matan delek , politik la la'o , tamba sira mos iha ambisaun ba poder , maibe haluha tomak tiha nasaun nia soberania , povo nia direito , povo nia terus no susar , povo nia luta iha tinan 24 nia laran .

    ResponderEliminar
  21. Hau lakohi sai hanesan Ramos Horta, hau mos lakohi sai hanesan Xanana, horseik wainhira ita defende prisipiu ida deit,ikus mai ita hakarak atu sai liu fali buat ne'ebe mak ita iha ona...karik ita husu ba rai ida ne'e atu selu fali ita nia susar...los duni, Che Guevara ne'e so iha deit rai komunista ida hanesan kuba, Maibe ema respeita no lembra nia, iha mundo tomak, laos tan nia kadeira, maibe defende buat ida, defende duni too hotu.
    xanana e Horta boot tan historia Fretilin nian, nune'e laiha ema ida mak bele nega. Nein Bere k...see...Fretelin sei lahusu koaligasaun tan Fretelin sei ltrai nia heroin sira ne'ebe entrega ann tomak ba ukun rasik ann..
    Ita boot sira karik horseik moris nudar Fretelin oan maibe ohin loron keta nakfilak fali ba partidu seluk...Hanoin didiak liafuan ida ne'e "KETA MORIS HODI BUKA DIAK DEIT"
    Irmaun Tavares nia artikel ne'e kapas no furak, maibe hau sublinha buat ida deit, se mak hamusu LORO SAE E LORO MONU? Se Mak hato deklarasaun iha televisaun hodi sai intrumento ba ema seluk hodi ho anarkisme ba oho no estraga ema nia uma? se ema ne'e matenek talvez nia hatene povo ne'e nia lalaok.
    Ita mos dehan mundo tomak hatene, tan sa mak krisi ne'e iha...Hau hakarak husu deit " Ita boot hatene sa mak maluk sira iha lona okos sente? ita boot lasente tamba ita boot nia loron passa ho Mc no COCACOLA, nune'e mak analiza ba situasaaun ida labele basea deit ba intrepretasaun pessoal...Obrigado.

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.