VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070813

Mari Alkatiri maka Ideologo konaba Violência

http://www.lewisart.biz/pix/alkatiri.jpg
Mari Alkatiri iha tinan 1975 nia dehan slogan hanesan ne´e «Fogo Inimigo», neduni Militante Fretilin, milicia sira tun ba sunu deit uma sira nebe laos Fretilin no sunu moris maluk timor oan nebe laos Fretilin tau ba ahi motuk to´o mate.

Iha 2007 Mari Alkatiri dehan fila fali, responsabilidade seguransa neé estado nian laos Partido (Fretilin). Grave liu maka Mari Alkatiri dehan Fretilin maka harii «estabilidade no Instabilidade». Oras ne´e dadaun justifika ba tese Mari Alkatiri nian, instabilidade Fretilin maka kria waihira Fretilin la Governa.

Mari Alkatiri iha eleisaun Presidencial 2ª volta nia deklara nune: "Timor la iha Uma Lisan". Oras ne´e dadaun sira nia militante Fretilin tau dadaun ona iha Pratika, oinsa maka halo hotu uma lisan sira, huriseik kalan(12/08), iha Babulu, Same, Militante Fretilin sira ba sunu Uma Lulik ida, Uma Lulika naran Uma Bot, iha Suku Uma Leurai, Ailoklaran. Mari Alkatiri ninia tese tau dadaun ona iha Pratika.

Ikus mais Mari Alkatiri dehan hakarak hapara «violência», tuir hakerek Jornal Público (13/08), "Mari Alkatiri ho dirigentes Fretilin sira hakarak hapara violência (Público, 13/08, p.12)". Oinsa maka bele hapara violência? Mari Alkatiri rasik la kontribuio, bele hakarak hapara violência maibe ho objektivo politiku, «Violência hanesan meius ida ba Mari Alkatiri ho ninia grupo defende Status Quo». Mari Alkatiri hakarak hapara violência maibe lansa nafatin probaganda katak «Governo AMP ne´e inconstitucional», Mari Alkatiri ho nia grupo lansa nafatin kampanye teror, oinsa maka hakarak hapada violência.

Mari Alkatiri maka Ideologo ba «Violência», tamba ninia tese no diskursu sira justifika ona iha pratika!

Lisboa, 14-08-2007
Forum Haksesuk

4 comentários:

  1. Mariano Sabino: Tans� Tans�?

    Hafoin Prezidente Jos� Ramos-Horta anunsia tiha ninia desizaun atu husu koligasaun AMP forma governu, aban nune�e lista konstituisaun iha governu foun m�s mosu. Lista ne�e iha ministru 10, vise-ministru 3 ho sekret�riu 25! Maib� ministru foun agrikultura ho peskas, Mariano Sabino, sekret�riu jer�l PD nian, la mosu iha tomada de posse. Tans� Tans� Iha kraik ne�e hakerek-na�in tenta f� razaun balu tuir isuisu ne�eb� hakerek-na�in ne�e rona hosi ema importante balu no m�s m�dia Timor-Leste nian. Isuisu tolu ne�eb� sei foti iha kraik maka kestaun reprezentatividade, kestaun esperi�nsia ho kompet�nsia (ka inkompet�nsia) ho kestaun lorosa�e/loromonu.

    Naran AMP ne�e habadak hosi Aliansa ba Maioria Parlament�r no kompostu hosi partidu 4: CNRT ho kadeira 18, PD ho kadeira 8, PSD ho kadeira 6 no ASDT kadeira 5. Hosi CNRT, Jos� Alexandre Gusm�o sai primeiru ministru ho Jos� Luis Guterres sai vise-primeiru ministru. Ita bele dehan katak Emilia Pires m�s CNRT nia ema, tan ne�e maka nia okupa pozisaun importante seluk iha governu, ministru ba finansas. Tuir fali mai PSD hetan pelomenu kadeira 3: neg�sius estranjeirus, justisa ho ekonomia ho dezenvolvimentu. Hosi ASDT Gil Alves, uluk portav�s ba grupu pro-autonomia iha referendum 1999, kaer minist�riu ba turizmu, kom�rsiu ho ind�stria. Agora PD? Maske PD maka hanesan fasaun boot liu tuir CNRT, partidu ne�e hetan kadeira ida de�it: ministru ba agrikultura ho peskas.

    Iha isuisu barak maka ikus ne�e la�o b�-mai iha Dili laran hodi tenta esplika tans� maka Sabino la komparese. Maske isuisu sira ne�e ita labele konfirma, ita bele dehan katak bainhira iha ahi-suar, sempre iha ahi. Isuisu sira ne�e iha orijen ver�dika ruma.

    Isu ida ne�eb� rasion�l liu, ka naran ema ida bele halo konkluzaun hanesan ne�e, maka reprezentatividade PD nian iha governu foun. Maske PD sai segunda forsa mai�r iha AMP, partidu ne�e hetan de�it kadeira ida. Keta PD nia rekursus humanus maka laiha karik? Embora nune�e, iha ema balu maka argumenta katak PD nia membru barak maka okupa fatin seluk iha kompozisaun governu foun hanesan iha sekretariadu barabarak no vise-ministru balu. Ema sira ne�e m�s hatudu ba Arc�ngelo Leite hanesan membru PD seluk ne�eb� okupa m�s pozisaun ministeri�l. Maib� problema ba argumentu ida ne�e maka hanesan tuir mai.

    Iha konsellu ministru, s� maka iha direitu atu vota ba desizaun importante ne�eb� sai hosi konsellu ministru maka ministru sira. La��s sekret�riu sira, no la��s vise-ministru sira. Nune�e, PD nia votu iha konsellu ministru ida de�it, maib� PSD iha 3 kedan maske hetan kadeira uitoan liu kompara ho PD. Kona-ba sekret�riu de estadu sira, pozisaun sira ne�e monu ba primeiru ministru nia liman hotu. Nu�ud�r boot CNRT nian, Jos� Alexandre maka sei kontrola sekretariadu sira ne�e tomak. Ne�e duni, maske PD nia ema tuur iha sekretariadu sira ne�e, to�o ikus CNRT maka sei kontrola hotu sira. Talves CNRT sente nia an iha liu senioridade tanba �maun-boot� maka kaer, tan ne�e �alin-ki�ik� sira hein tuir de�it? Katak �maun-boot� sira seidauk iha konfiansa ba �alin-ki�ik� sira atu kaer nasaun foun?

    Kona fali ba Arc�ngelo Leite, maske nia hosi PD (ema seluk dehan nia PSD!), la��s PD maka delega nia ba fatin ne�e. Ninia konvite mai hosi fatin seluk (lee CNRT) no nia okupa fatin ida importante liu fali kompara ho minist�riu ne�eb� f� ba Mariano Sabino. Maske membru ho militante PD balu sente satisfeitu katak sira iha tan membru seluk iha governu, maneira hili ema ba pozisaun ne�e maka la loos. AMP (lee CNRT) hili Arc�ngelo Leite la ho konsultasaun hosi PD, nune�e m�s Arc�ngelo Leite la��s mai hosi estrutura lideransa PD nian, maib� hanesan membru simples ida. Nune�e, Arc�ngelo Leite sei hala�o pol�tika CNRT nian, la��s PD nian.

    Ne�e duni, keta kestaun reprezentatividade iha governu foun ne�e maka sai hanesan problema ida hodi halo Mariano Sabino ka PD hetan keberatan atu simu kargu ne�e? Afin�l PD maka segunda forsa mai�r iha AMP maib� ninia influ�nsia ba desizaun iha aliansa laran la sukat hanesan ho ninia reprezentatividade eleitor�l? Tans� maka PSD hanesan forsa ida ki�ik liu hetan fali pozisaun xave sira seluk no hetan kadeira barak liu? Keta governu AMP ne�e governu CNRT-PSD nian karik?

    Ohin iha leten hakerek-na�in ne�e temi m�s hipot�tikamente katak PD laiha rekursus humanus nato�on hodi kaer responsabilidade sira ne�eb� eleitoradu delega ba sira. Iha m�s ist�ria-oan ida ne�eb� konta katak Mariano Sabino sente nia an laiha kapasidade nato�on hodi kaer minist�riu ida ne�e. Pois, iha minist�riu laran iha ema barak maka senior tebetebes, iha kampu esperi�nsia nian no m�s iha kampu akad�miku. Mariano Sabino iha de�it S1 (se ha�u la sala) kona-ba enje�aria agrikultura nian. Ita basa liman ba Mariano Sabino tan nia hatudu ninia humildade? Lae. Se PD brani ba ko�alia ba eleitoradu atu vota ba sira, sira m�s tenke iha responsabilidade hodi asume mandatu ne�eb� eleitoradu delega ba sira. PD bele hola rezaun pol�tika ida atu la simu pozisaun ne�e (ezemplu hanesan iha par�grafu iha leten), maib� razaun de inkompet�nsia, ida ne�e traisaun eleitor�l. Se PD b� hatete karik iha eleitoradu dehan: �imi hili PD maske membru PD ne�e mesak ema inesperiente no inkompetente de�it, ne�e be ami sei la kaer pozisaun balu iha governu�, ita bele garante katak eleitoradu sei la f� sira nia votu ida ba PD. Mais, ita tenke justu ho Mariano Sabino nia razaun. Dalaruma Mariano Sabino ka PD sei sente katak sira sei halo servisu ida di�ak liu bainhira sira hola sira nia fatin iha parlamentu nasion�l hodi halo check and ballance ba governu.

    Isuisu ida seluk ne�eb� halo ita hotu loke-ibun maka isuisu lorosa�e/loromonu. Ita hotu hein katak isuisu ida ne�e falsu ka hanesan invensaun de�it. Maib� tans� maka fonte PD nian rasik, balu ne�eb� kaer pozisaun xave iha partidu laran, hakarak kria fali isuisu ida hanesan ne�e? Embora isuisu lorosa�e/loromomnu ne�e la afeta militante PD nian tomak, iha lideransa seni�r balu maka la sente konfort�vel ho Mariano Sabino, �Firaku� ida, hetan tan pozisaun ministeri�l iha governu laran. Bainhira ema temi Mariano Sabino nia naran hanesan ministru ba agrikultura ho peskas, Dr. Lucas da Costa �baku ain� kedan hodi dehan �Firaku ida tan fali ona?� Rona ida ne�e, Mariano Sabino (tuir fali Idelta Rodrigues m�s) rekuza kedan ninia oferta ne�e (hosi CNRT). Sira nia rejeisaun ne�e hetan kobertura m�s hosi Suara Timor Lorosa�e (STL), ne�eb� sita Sabino ho Idelta nia koment�riu katak sira na�in rua la simu oferta sira ne�e (Idelta nian iha sekretaridau ba promosaun de igualdade) tanba iha diferensas iha partidu laran. Diferensas entre lorosa�e sira ho loromonu sira?

    Se ist�ria ne�e maka loos karik, ita tenke husu tans� maka Dr. Lucas da Costa, intelektu�l ida, bele iha fali hanoin ark�iku hanesan ne�e. Tans� maka PD bele akomoda ema ho hanoin ida hanesan ne�e? Tuir ema konta, Dr. Lucas da Costa sempre kaer prins�piu purista kona ba rasa. Uluk durante revolusaun 1974/75, Dr. Lucas da Costa sempre kaer ideia ida anti-komunidade chineza ho anti-komunidade luzu-timorense (�mestisu� sira). Problema ne�e la��s katak Dr. Lucas da Costa fiar iha prins�piu sira ne�e ka lae, maib� katak nia la tauk ka la moe atu uza prins�piu sira hanesan ne�e hodi alkansa ninia hakarak.

    Dr. Lucas da Costa m�s sempre hatudu ninia prefer�nsia ba kargu ministru finansas nian nu�ud�r nia an hanesan akad�miku ida iha �rea ekonomia ho finansas. Maib� bainhira kadeira ne�e lakon tiha ba Em�lia Pires, Dr. Lucas da Costa f� reasaun ida irasion�l tebetebes. Rezultadu balu hosi ninia reasaun ne�e maka ninia liafuan sira ne�e, ne�eb� reflete duni ninia kar�kter divizionista ho exkluzivista.

    Karik Dr. Lucas da Costa (ho s�-s� de�it iha PD laran) halo duni reasaun ida hanesan ne�e, defaktu alvu ba sira nia frustasaun ne�e sala ona. Tuir loloos sira nia frustasaun sira hasai ba AMP (lee CNRT-PSD) ne�eb� forma governu foun hodi sira ho sira maka hili malu. Militante PD nian tenke hato�o sira nia frustasaun sira nia lider sira ne�eb� la firme ho sira nia prins�piu hodi husik CNRT ho PSD maka domina governu foun. Maske nune�e, faktu katak iha m�s divizaun lorosa�e/lormonu iha PD laran mosu hanesan ist�ria ida triste no halo moe-boot tebetebes iha PD laran, ne�eb� harii hosi rede militante RENETIL nian.

    Ikuikus ne�e ita m�s rona katak Mariano Sabino komesa marka prezensa iha konsellu ministru. Karik ida ne�e hatudu katak Mariano Sabino ka PD sei simu duni pozisaun ministeri�l ida ne�e? Balu dehan m�s katak iha semana besik mai ne�e Sabino m�s sei halo juramentu. Maib� ninia auz�nsia iha tomada de posse ho ninia deklarasaun katak iha diferensas internas iha partidu laran, halo ema barak maka hakfodak. Se ita konsidera ida ne�e hanesan problema ki�ik-oan ida, entaun domin�nsia CNRT-PSD nian iha governu foun ne�e m�s ita sei la foti hanesan problema. Entaun, halo partidu hodi tuir eleisaun hodi halo saida? Atu povu f� tiha fiar mai ita para to�o ikus ita husik fali ema seluk maka ukun povu ne�e? Ita sei sei dehan saida ba eleitoradu, ne�eb� delega ita hodi reprezenta sira nia interese?

    Ita hotu hakarak hatene.

    Bere Anan (Bere Lequi Ai-Laran Tuan)

    ResponderEliminar
  2. AMP ilegal governo Milicia ho Criminozu sira nian karik hau fiar , tamba Gil Alves , Dionisio Babo ho Paulo Martins

    ResponderEliminar
  3. Paulo Martins fahe kilat kontainer 2 ida ba Aileu ida ba Liquisa agora nia tur fali iha deputado CNRT ne representa se los ? Povo ida nebe los mak hili ema criminozu hanesan ne ? Ne so ema Milicia hanesan Rui Lopes ho Nemencio de Carvalho karik ? Timor sai at ona , Milicia ho Pemberontak sira hanesan ne mak mak sai acessor ba Presidente ne ita atu lori Timor ba para iha nebe ? Iha jogo saida deit sempre iha lakon ho iha manan , maibe iha Timor kontrario fali , ema nebe uluk lakon iha referendum hanesan Milicia sira hakarak ukun fali ema sira nebe sira bolu GPK ne comico oituan . Avo xavier sira halo ayam potong lolos nen fo fatin ida sai hanesan Vice Presidenti iha Parlamento so PSD ho CNTR mak raut taxu ... kuitado avo Xavier nia partido fo fatin ba ema oportunistas ho golpistas sira atu ukun rai Timor , maibe keta haluha matebian sira sei la dukur dia 20 too 21 mak ita hare .. Viva povo Maubere , a luta kontinua , abaixo golpistas ho traidores sira nebe lidera husi Xanahorta ....

    ResponderEliminar
  4. Kadiuk, o nia naran ladok husi o nia kakutak. O nia kakutak hanesan kadiuk dunik, se o koalia hanesan ne. se hakarak koalia kona ba CNRT ou Paulo Martins entaun ita bot mos tenki halo refleksaun ba Alkatiri nia hahalok durante nia tempo. naton demonstrasaun igreija ne nia haruke Rogerio Lobatu perintah atu rejada ema sira halo demo ne. O HEIN DEIT LORON DIAK IDA NIA SEI HARE. UMA ADAT IHA TIMOR LAIHA MOS HAKARAK MAI UKUN RAI TIMOR FILA BA O NIS RAI SYRIA MOE LAIHA ALKATI. NUSA LA BA EXPLORA IHA O NIA RAI NEBA.

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.