VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070813

HADI'A POVU NIA MORIS

http://www.bisbatsolsona.cat/imatges/noticias/i01timor.jpg

Hosi: Celso Oliveira*

Finalmente, Presidenti da Repúblika, José Ramos Horta, indika Xanana Gusmão, presidenti CNRT hodi forma IV Governo Konstituisional Timor Leste nian. Presidenti da Repúblika, José Ramos Horta, kumpri duni artigos hosi Konstituisaun Timor Leste hodi halo diálogo ho partidus sira hotu nebe túúr iha Parlamento Nasional, duranti semana hat nia laran molok toma decisaun politika nebe favorese duni ba interesse nasional, regional i internasional.

Ho desizaun politika ida ne’e, remata ona jogo politiko nebe mostra (hatudu) maturidadi hosi lideres politikus entre Fretilin no AMP duranti fulan ida nia laran.
Povo Timor senti kontenti tamba desizaun politika nebe PR JRH toma, hanesan vitoria ba demokrasia iha Timor Leste, i, komunidadi internasional fo kedas parabéns ba Xanana Gusmão.

De facto, Fretilin kria i husik hela problema bo’ot i laos fasil atu resolve, hanesan: problema refujiadus sira nian, Major Alfredo Reinado nian, i problemas seluk-seluk tan. Resumo deit, duranti Fretilin ninia ukun, social, politika i ekonomikamente Fretilin la konsege hadia povo ninia moris.

Ne’e duni, hosi ohin ba aban bain rua, AMP sei hetan tarefas barak i duro atu hadia (halao). Hahu hosi oras nebe Xanana Gusmão toma posse hanesan Primeiro-ministro, AMP sei hasoru pressaun politika maka’as hosi Fretilin, hosi refujiadus sira, hosi Alfredo Reinado ninia grupu, seluk-seluk tan (etc).

1. Aliansa para a Maioria Parlamentar (AMP), tenki iha objectivu ida deit: hadia povo nia moris. (melhorar a vida do povo)

Dalabarak hau hare, partidus politikus iha Timor uza povo hanesan instrumentu deit. Kuandu mosu kampanye ba eleisaun, partidus politikus sira halo promessas rebo-rebo hodi hetan votu hosi povo. Hotu tiha eleisaun, politikus sira haluha imediata povo ninia interesse. Buat ne’e koresponde mentalidadi politiku hosi rai kiak i kiik, hanesan politiku nain Timor oan sira.
Tuir hau nia hanoin, hare Timor laos hare Dili deit, hare povo Timor laos hare povo iha Dili deit maibe tenki hare hosi Loro Sa’e to’o Loro Monu, hosi distritu hotu-hotu.
Se karik laos hadia povo ninia moris maka hanesan objective hosi AMP, entaun hau konsidera AMP apenas troka kamisa Fretilin nian.

2. Se maka hatu’un Fretilin?

Laos povo Timor maka la fo’o konfiansa ba partidu Fretilin maibe attitudi/hahalok hosi dirigenti barak hanesan Mari Alkatiri, Rogério Lobato i sira seluk tan maka halo monu ou halo lakon konfiansa povo Timor nian ba partidu Fretilin.
Leitura politika duranti tinan lima nia laran, mostra katak povo iha fiar i konfinsa ba partidu Fretilin maibe senti indignadu ho hahalok hosi Fretilin ninia dirigenti sira.
Povo Timor senti indignadu tamba mosu injustisa maka’as, ema nebe kiak kontinua kiak sai kiak liu tan) i ema nebe riku kontinua riku. Duranti Fretilin nia ukun, leitura politika nebe ita hare maka ne’e: ministrus barak maka manan 350$USA/mês maibe uza kareta 30.000$USA – 50.000$USA ninia folin.
Ne’e duni, Mari Alkatiri ho nia grupo maka halo lakon konfiansa povo Timor nian ba Fretilin. Iha rai demokratiku sira seluk, situasaun hanesan ne’e, ema buka atu troka lalais dirijenti sira, tuir dalan pasifiku ou demokratiku laos violensia.
Fretilin presija mudansa hosi gerasaun tuan ba gerasaun foun. Se karik la halo mudansa, Fretilin ninia futuro sei sai hanesan UDT (União Democrática Timorense) ou PCP (Partido Comunista de Portugal) ou PKI (Partai Komunis Indonésia).

3. Violensia versaun Timor

Normalmente, iha rai sira nebe kiak i kiik hanesan rai Timor, politiku nain sira uza dalan oin-oin hodi bele alkansa sira ninia objectivu. Povo kiik i kiak se karik la loke matan entaun sei sai vitima (korban) iha processu hanesan ida ne’e.
Violensia se karik mosu laos mosu mesak-mesak deit maibe tenki ema diak i kompetenti maka orquestra violensia.
Violensia hanesan mós lia fuan demokrasia (hosi povo ba povo). Ne’e duni, se karik povo la atensaun ou la loke matan halo didiak entaun violensia mosu hosi povo sei fila fali ba povo. Povo maka tun ba estrada sunu uma, sunu roda, sunu kareta, povo duni maka sei mate.

Politiku nain sira, hafoin tiha orquestra violensia, sira halo diologu, túúr hamutuk hodi han i hemu diak hafoin hasai lia fuan liu hosi komunikasaun social hodi bosok katak sira kondena violensia.

Ne’e duni, povo lalika pratika violensia. Ne’e duni, povo lalika konsentra iha partidus sira nia sede hodi halo konsentrasaun, hodi tuda i sunu partido seluk nia kareta, uma, seluk-seluk tan. Maibe, povo bele konsentra (liu hosi dalan pasifiku) iha sede partidu nian hodi husu responsabilidadi hosi dirijenti partidu sira nian.

Parabéns ba IV Governo Konstituisional Timor Leste nian.

* poeta e hakerek nain (escritor) Timor oan, hela iha England!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.