VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070701

Atu Salva Nasaun, Xanana Mak Figura Ideal-Liu Ba Primeiru Ministru

Fonte:INTERNET

Eleisaun Lejislativa sei hahú iha S’abadu loron 30 fulan Juñu tinan 2007 oin-mai. Iha loron ne’e, eleitoradu Timor-Leste tomak sei ba vota atu hili membru parlamentu hodi harii mós Governu.

Partidu ne’ebé hetan asentu parlamentar barak liu ka konsege halibur apoiu barak liu iha Parlamentu mak sei forma governu.

Partidu kontestante ba eleisaun ne’e hamutuk 14. Eleitoradu ida-ida sei ba vota ba partidu ne’ebé deit mak sai nudar nia preferénsia.

Iha eleisaun Prezidensiál, maioria eleitoradu Timor-Leste vota ba Dr. José Ramos-Horta hodi halakon kandidatu FRETILIN ba Prezidente Repúblika. Lú-Olo nia derota no Ramos-Horta nia vitória la’ós tamba buat seluk, maibé tamba situasaun atuál ne’ebé nasaun hasoru. Katak, nasaun nia vida ne’ebé iha perigu laran mak obriga eleitoradu sira kaer nudar referénsia ba hamonu sira nia eskolla.

Referénsia ne’ebé eleitoradu sira uza iha eleisaun Prezidensiál, loloos tenke sai hikas fali lalenok ba eleisaun Lejislativa ida ne’e. Tamba nasaun sei moris nafatin iha nakukun laran. Situasaun nasaun sei bele a’at liu bainhira eleitoradu sira tau se’es tiha referénsia ne’e no ba hamonu votu ba partidu ida tamba deit problema fanatismu partidáriu ka disiplina partidária.

Krize ne’ebé mosu la’ós tamba buat seluk. Maibé tamba laíha dezenvolvimentu signifikativu iha tinan lima nia laran.

Hanesan ema hotu hatene, objetivu fundamental nasaun nian hafoin independénsia mak liberta povu hosi susar no mukit. Prosesu libertasaun ida ne’e Ita halo liu hosi desenvolvimentu nasional iha aspetu hotu-hotu.

Prosesu ida ne’e naruk no susar teb-tebes. Maibe hanesan prosesu, hakarak ka lakohi, buat hotu-hotu, uitoan ka barak, tenki lao ba oin. Labele lao iha fatin ka ba fali kotuk.

Iha primeiru periúdu governasaun, tin-tinan ita sarani ita nia planu dezenvolvimentu ho naran oi-oin. Hahú hosi “ano de estabilidade, ano de arranque, ano de infraestrutura no ano de recursos humanos”. Sasan balu bok-an duni maibe barak liu lae. Tamba elementu prosesu ne’ebé bok-an uitoan liu no labele sustenta ona exijénsia povu nian atu sai hosi susar no mukit mak ikus mai hamosu krize nasional iha ita nia rain.

Krize ne’ebé mosu fo’o reperkusaun maka’as ba Timor-Leste hanesan nasaun soberanu. Timor-Leste bele lakon nia soberania polítika bainhira la konsege hapara krize ne’e no lori rai ne’e monu ba nasaun falladu.

Iha kampaña Prezidensial ita rona bei-beik lifuan soberania. Kandidatu balu akuza kandidatu seluk sei fa’an rai, karik sai Prezidente Repúblika. Sira asosia soberania ho rai. Fa’an Atauro, Jaco no iha Oe-Cusse, Ministru balu temi mós fa’an Oe-Cusse.

Soberania polítka buat seluk ida. Lakon soberania polítika katak Governu lakon nia lejitimidade no autoridade polítika atu kontrola nasaun nia vida. Nasaun nia moris sei depende mak’as liu ba rai liur. Ida ne’e mak problema seriu no perigu liu ba Timor-Leste.

Enkuantu problema fa’an rai problema soberania teritorial. Ne’e asuntu ketak ida ne’ebé ladun krusial mai Ita iha situasaun atuál ida ne’e. Tamba prosedimentu legal kona-ba demarkasaun fronteira ka rai pedasuk ida iha teritóriu Timor-Leste nia laran iha Parlamentu nia liman. Mezmu Prezidente ka Governu ida iha intensaun a’at bainhira Parlamentu rejeita ka la ratifika sira nia intensaun sira ne’e mesak mate deit. Ita labele lori problema soberania teritorial doku tiha aspetu soberania seluk ne’ebé bele mosu tamba fallansu Governu nian.

Atau salva nasaun hosi perigu ne’ebé iha, prezisa iha mudansa iha governasaun. Mudansa hodi halo reforma ba aspetu dezenvolvimentu ne’ebé ladun lao diak.

Tamba prosesu dezenvolvimentu tenki lao tuir rítimu exijénsia povu nian, nasaun tenki halo buat hotu-hotu tuir kbi’it ne’ebé iha hodi loke kondisaun atu responde exijénsia ida ne’e. Nasaun labele responde povu nia exijénsia ho liafuan, “Ita labele halo milagre”.

Iha kodisaun rua deit atu salva nasaun ne’e. Harí hikas fali estabilidade polítika no dudu lalais prosesu dezenvolvimentu ba oin. Laíha dezenvolvimentu bainhira laíha estabilidade. Laíha mós estabilidade bainhira dezenvolvimentu la lao. Estabilidade polítika tenki sai uluk nudar faze tranzitória ida ba dezenvolvimentu. Dezenvolvimentu rasik, bainhira lao duni, mak sei fo’o liu garantia ba sustentabilidade estabilidade nasaun.

Esperiénsia hatudu ona katak bainhira FRETILIN manan Eleisaun Asembleia Konstituinte ho maioria absoluta iha tinan 2001, ema hotu fiar katak Timor-Leste lao duni ba oin ona. Tamba estabilidade polítika ne’ebé sai nudar aspetu fundamental ida ba desenvolvimentu garantidu ona. Laíha-tan ema ida bele garante estabilidade liu FRETILIN.

Maibe realidade hatudu oin-seluk. Tamba laíha dezenvolvimentu, FRETILIN rasik lakon tiha kbi’it kaer estabilidade nasaun. Estabilidade nasaun naksobu iha tinan ha’at nia laran deit.

Ho fallansu Governu FRETILIN ne’ebé iha ikus mai hamosu partidu CNRT ho Xanana hanesan lider máximu. Objetivu partidu ne’e ida deit, salva nsaun hosi nakukun laran.

Mezmu ke iha kontextu seluk, esperiénsia hatudu ona figura Xanana hanesan Salvador nasaun.

Iha tinan 1978 bainhira FRETILIN sofre derota militar iha ailaran, Xanana mak asume responsabilidade hanesan lider FRETILIN hodi buka nafatin dalan ba ukun rasik a’an. Tamba exijénsia konjuntura polítika internasionál iha momentu ne’ebá obriga nia halo mudansa estratejiku barak, inklui sai hosi FRETILIN hodi forma CNRT, maibé mudansa ne’ebé nia halo presizamente atu hodi alkansa objetivu fundamental ukun rasik a’an ne’ebé FRETILIN kuda hela ba povu.

Iha eleisaun Lejislativa ida ne’e, CNRT sai fali nudar partidu kontestante ida. Hanesan foka ona iha leten, partidu ne’e mosu ho objetivu salva nasaun hosi fallansu ne’ebé Governu FRETILIN halo. Fallansu ne’ebé bele oho rasik FRETILIN nia objetivu fundamental ida seluk, liberta povu hosi susar no mukit.

Karik Ita tau tiha aspetu normativu ba sorin, bele dehan katak Xanana mak FRETILIN jenuinu ka sejati liu Ita sira ne’ebé ema bolu FRETILIN radikal. Tamba ita nia radikalismu orientadu liu ba poder polítiku la’ós idealismu partidu. Kaer poder hodi oho fali idealismu partidu, hanesan deit, Ita trai Ita nia partidu rasik.

Partidu kontestante ba eleisaun ida ne’e barak. Kuaze hotu-hotu hakarak halo mudansa. Exijénsia ba mudansa buat diak ida. Maibe mudansa implika mós komitmentu, kapasidade, experiénsia no kredibilidade lideransa atu hasoru dezafiu bo’ot ne’ebe iha; hanesan hametin fila fali instituisaun estadu ne’ebe naksobu, re-integra fali deslokadus ba komunidade, hametin fila fali estabilidade no unidade nasional.

Implika mós imajen lideransa ida diak atu nune’e bele dada nafatin mundu nia atensaun mai ita nia rain. Tamba iha aspetu dezenvolvimentu barak mak sei mai husi relasaun no kooperasaun diak entre governu Timor-Leste ho rai liur.

Tamba ne’e, hakerek nain hanoin katak figura ideal liu ba Primeiru Ministru mak XANANA. Maibe desizaun finál iha eleitoradu sira nia liman.

Hakerek nain hela iha Dili

Francisco Cepeda
http://www.suaratimorlorosae.com/

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.