VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070622

Resposta ba Fretilin nian Entrevista iha Revista Nakroman

Hosi revista Nakroman
Opozisaun Nia Bosok
Fretilin Nia Faktus

Fretilin La Tau Matan Ba Veteranus?
Partidu opozisaun liu-liu CNRT durante kampanha nia laran fo sai katak Governu Fretilin la tau matan ba veteranus sira. Maibe realidade hatudu oin seluk, iha tinan 2005 Parlamentu Nasional aprova lei veteranus nian no Xanana Gusmao mak xefia komisaun tolu. Komisaun tolu ne'ebe sei foti dadus no rezultadu hosi akolhamentu dadus ne'e sei fo ba governu atu governu halo planu no hahu fo asistensia ba veteranus, maibe, Xanana Gusmao ne'ebe xefia komisaun ne'e la hatama dadus ba governu tamba Xanana Gusmao rasik iha planu seluk.

(VT) - Karik Partido Fretilin iha responsabilidade moral no governo mos iha responsabilidade moral e material karik nem presiza kria komisaun atu foti dados kona ba veteranos sira.

Iha krize nia laran derepenti deit Presidenti Xanana Gusmao iha tiha "dadus kompletu" no hahu kedas fo kondekorosaun ba funu nain sira. Bainhira Lian Maubere intervista Sekretariu Jeral Fretilin Mari Alkatiri hateten:"Problema veteranus nudar problema estadu nian laos grupu ida nian tamba presiza dadus atu halo planu ida diak atu ajuda veteranus sira. Presidenti da Republika nunka fo dadus no budu tiha dadus hirak ne'e. Too ikus mak hau hatene katak ita hakarak halo jogada foer ida. Ita presiza iha honestidade ba asuntu ne'e."

(VT) - Se Mari Alkatiri nudar Sekretariu Geral Fretilin nebe mos hetan biban hala’o knaar nudar PM, se karik nia hatene katak PROBLEMA VETERANOS sira ne’e problema estado nian tanba sa mak Governo ho poder exekutivu la iha programa ba veteranos sira enkuantu Mari Alkatiri kaer guverno???
Tanba sa mak la inklui kazus veteranos sira iha Programa ba Orsamentu de Estadu nian desde Fretilin kaer poder???

Maski nune'e Governu Fretilin kontinua nafatin fo tulun liu hosi fundu solidariedade atu fo asistensia ba veteranus.

Ema hotu presiza hatene katak veteranus ne'e mai hosi Fretilin, se laiha Fretilin laiha veteranus. Partidu ne'ebe hatene liu veteranus mak Fretilin no Fretilin mak sei fo atensaun boot ba veteranus sira, laos partidu seluk. Atu iha planu diak presiza iha dadus se laiha dadus ita sei halo buat hotu naran-naran deit.


(VT) - Iha parte ida ne’e mak hatene lolos ema Fretilin nian demagozia no konfirma sira nian abitu aat gosta klaim buat hotu...
Agora dehan Fretilin mak hatene liu veteranos sira, tanba dehan katak veteranos sira ne’e mai husi Fretilin deit no se la iha Fretilin, sira dehan la iha veteranos... Se veteranos sira ne’e ema Fretilin deit, tanba sa mak Fretilin la iha dados atu prosesa hodi rezolve problemas veteranos sira nian ??? Tanba sa mak governo nebe mos partido Fretilin nian governo la iha dados ??? Be agora Fretilin la konsegue haree ninian an nebe la hatene numeros veteranos sira ???
Kompletamente demagozia no ridikulo ! Entau Mari Alkatiri nebe tur iha Sekretariu Geral partido Fretilin nian la hatene ema sira Fretilin nebe sai veteranos ???

Governu Fretilin Koruptu?

Partidu opozisaun hotu-hotu durante nia komisiu hateten katak governu ne'e nakonu ho korupsaun. Governu ne'e rasik nia politika mak toleransia zero ba korupsaun. Tamba ne'e, Fretilin harii inspektor jeral atu tau matan ba asuntu ne'e. Desde kedas Matebian Mariano Lopes da Cruz too agora Inspektor jeral foun Manuel Bucar hatama tiha ona keisa barak ba prokuradoria maibe too agora Prokurador Jeral Longuinhos Monteiro rasik la prosesa indikasaun korupsaun ne'e ba tribunal.


(VT) - Ida ne’e bolu burokrasia institusional...no mos sei iha segredu justisa nian laran.
Seidauk prosesa ou bele mos prosesu iha andamentu, karik kazus korupsaun nee sei pendente hela nebe presiza dadus material no informasoins selu-seluk hodi prosesa. Tanba to’o agora Prokurador Geral rasik seidauk pronunsia katak kazus korupsaun ne’e la prosesa tanba dadus materi hukum la forte ka la iha evidensias.

Tamba sa Prokurador Jeral la prosesu kazu hirak ne'e ba Tribunal? Tamba Prokurador Jeral rasik mos iha kazu kona ba korupsaun. Faktus seluk mos hatudu katak iha osan hamutuk US $ 28.000 ne'ebe lakon iha gabinete Presidenti da Republika. Kazu ne'e derepenti prokurador taka tiha deit tamba Presidenti Xanana Gusmao rasik mak hasai osan hosi nia bolso no troka fila fali osan ne'ebe lakon. Pratika ne'e hatudu katak Xanana Gusmao laos rezolve korupsaun maibe husik korupsaun buras nafatin. Politika rekonsiliasaun ne'ebe la ho justisa ka haluha deit pasadu no haree ba oin ne'e mak aplika mos ba pratika korupsaun.

(VT) - Se ema ruma hatene no iha dadus kona ba Longuinhos Monteiro mos implika iha korupsaun, tanba sa mak la halo keisa krime kontra nia ?

Se Presidente Xanana Gusmão hasai nian osan husi ninian bolsu hodi tau fali iha osan nebe lakon iha ninian gabinete. Hahalok ida ne’e la kontribui duni ba kombate korupsaun no mos kriminozu sira la hetan punisaun. Maibe husi sorin seluk, nia halo tuir resposabilidade moral tuir etika nian, tanba osan nebe lakon la’os iha fatin seluk, iha ninian gabinete. Neduni tuir Timor nian lisan mos nune’e, se sasan ruma lakon iha uma laran rasik, bele mos sasan ne’e la’os ema seluk mak foti, nune’e aman diak ida la buka dun tun dun sa’e ba membrus familia sira seluk, hodi nune’e nia dada susar ne’e ba nian an deit atu la bele hamosu infelisidade iha familia.

Governu Fretilin La Halo Buat Ida?

Partidu opozisaun hotu-hotu fo sai katak governu Fretilin la halo buat ida durante tinan 5 nia laran. Se Fretilin la halo buat ida karik oinsa nasaun ne'e bele lao nafatin too agora. Intervista ne'ebe foin lalais ne'e Lian Maubere halo ho Sekretariu Jeral da Fretilin Mari Alkatiri iha nia residensia hateten katak partidu opozisaun liu hosi dalan ne'e deit mak bele manan povu nia votos. Partidu opozisaun sira hanesan taka matan tiha ba buat hirak ne'ebe governu halo durante tinan 5 nia laran. Mari Alkatiri hateten: "Se mak harii eskola liu 800 (atus ualo), se mak harii hospital, sentru saude besik 60, se mak hadia luron sira ne'e, agora iha 51 % populasaun Timor iha asesu ba be mos kompara ho uluk iha tinan 2002 ne'ebe iha deit 17%, opozisaun sira nia ba eskola iha ne'ebe? Se mak selu profesores besik 8000 (rihun ualo), se laos Fretilin, iha buat barak tan. Se mak haruka ema liu rihun ida ba estranzeiru atu estuda? Se mak halo fundu petroleum se laos Fretilin?"


(VT) - Mari Alkatiri ne’e koalia arbiru la’os mak iha entrevista ida ne’e. Sekretario Geral Fretilin ida ne’e sempre koalia arbiru deit, ne’e nanis ona desde nia kaer poder. Dala barak koalia hanesan labarik, koalia la hanoin, koalia la tuir rasional.

Se to’o agora foin mak ukun an halo tinan lima, no mos to’o agora foin mak mandatu ida, se to’o agora foin Fretilin mak kaer ukun, halo nusa mak bele halo komparasaun ho partidos sira iha opozisaun ? Klaru ke Fretilin mak iha dever no iha kompetensia atu hala’o ninian programa ba rain no povo...opozisaun la bele harii eskola, la bele harii uma moras, opozisaun la bele halo estrada, opozisaun la iha kompetensia atu fahe osan estadu nian ba professores besik rihun walu, la iha lojika !!!

Harii eskola atus walu (800) ka balu keta hadia no kose ai-ben ba didian lolon deit. Ha’u rona militares portugueses sira mos halo eskola balu. Nune’e mos harii hospital no sentro sauda besik nen nulu (60). Harii hospital hira ? Sentru saude hira ? Iha nebe-nebe deit ?
Hadia luron ka hodi aspal pinta metan deit estrada. Iha ha’u nian distrito, estrada no ponte nebe indonesia halo hela, to’o 2002, 2003 sei diak nebe populasaun desloka diak hahu 2004 estrada aat, ponte mos kotu to’o agora mos la hadia.

Selu professores besik rihun walu (8000) ne’e la bele sai fali kamus ka vokabulariu hodi Fretilin koalia. Selu professores la’os governo hasai osan husi Fretilin nian kaixa ka husi Mari Alkatiri nian bolsa hodi selu professores. Osan estado nian !!! Nune’e mos haruka ema ba eskola ka kria fundu petrolifero, hirak ne’e la’os Fretilin nian maibe governo da republika hodi estado nian naran.

Problema nebe koloka hodi kestiona katak Fretilin governa la halo buat ida ne’e la bele interpreta tuir literal deit. Katak la bele interpreta ema nian afirmasaun tuir lolos deit sa mak ema koalia. Maibe haree mak realidade ba índice pobreza nebe Timor iha, no mos faktus selu-seluk nebe mosu tanba governo Fretilin nian inkompetensia no inkapasidade. Povo sei hasoru hamlaha, ema barak la iha servisu, povo nian moris kontinua kiak, problemas nebe Fretilin nian governo kria la iha rohan atu kotu, krize nebe mosu sai boot halo povo fahe malu tanba Fretilin nian governo mak halo sala, Fretilin nian ema Rogerio Lobato nebe mos halo parte governo halo krime nebe grave tebe-tebes hodi fahe kilat ba ema sivil atu oho opozisaun sira. Ao fim ao kabu mesmo Fretilin nian governo halo buat ruma mos, opozisaun iha razaun atu hateten katak Fretilin nian governo la halo buat diak ruma. Halo duni mas halo buat aat mak barak liu do ke buat diak, entaun hanesan deit la halo buat ida. Tanba Fretilin nian governo nian hahalok la diak mak povo mos duni sai Sekretario Geral Mari Alkatiri husi PM, Rogerio Lobato tama prizaun, Fretilin nian Presidente Francisco Lu Olo Guterres lakon iha eleisoins presidensiais no mos iha sinais nebe mos hatudu katak Fretilin mos bele lakon iha eleisoins lejislativas 30 de Junho agora.
Ne’eduni konkluzaun mak hanesan opozisaun sira nian liafuan katak Fretilin nian governo la halo buat ida...

Xanana Gusmao Sei Troka Lei Bainhira Manan?

Xanana Gusmao nudar Presidenti da Republika durante tinan 5 nia laran, Presidenti mak iha poder atu promulga lei ne'ebe Parlamentu Nasional aprova agora tamba sa mak dehan atu troka fali lei. Entaun, durante ne'e Xanana Gusmao nunka le lei hirak ne'e no promulga deit. Bainhira sai tiha hosi Presidenti da Republika mak nia foin le'e lei hirak ne'e. Ida ne'e hatudu katak Xanana Gusmao laiha konseitu kona ba estadu.


(VT) - Iha estado de direito demokratiko no mos sistema parlamentarismu, la’os Presidente da Republica mak halo revizaun, ka revoga ka troka leis ka dekretus de leis ruma lae. Iha estado nian sistema ho regime parlamentar se mak iha kompetensia atu halo revizaun, revoga no troka leis ka dekretus leis ne’e deputados sira iha parlamentu, bazeia mos ba propostas no rekomendasoins husi poder exekutivu. Neduni Xanana Gusmão nebe hala’o ninian knaar nudar PR iha tinan lima liu ba, la iha kompetensia atu troka lei ka dekretus lei ruma. Se agora Xanana Gusmão nudar Presidente CNRT, nudar kandidatu ba PM hato’o ninian intensaun atu troka lei bainhira manan eleisaun, ida ne’e hatudu katak Xanana Gusmão hatene liu konseitu kona ba funsionamentu instituisoins soberanas. Se ema seluk haree oin seluk entaun ema ne’e mak la hatene duni konseitu instituisoins estadu nian.

Opozisaun Sei Hadia no Loke Luron Iha Timor Leste Tomak?

Atu manan povu nia votus partidu opozisaun sira fo promesa katak se karik manan sira sei loke no hadia luron hotu iha Timor Leste tomak. Iha intervista ne'ebe Lian Maubere halo ho Sekretariu Jeral Mari Alkatiri hateten katak se karik, partidu politika hirak ne'e mak manan duni, ita nia osan iha fundu mina rai sei hotu kedas iha tinan ida nia laran. Osan ne'e sei ba luron deit la too ona sa tan ba sira seluk.


(VT) - Mari Alkatiri temi “ita nian osan iha fundo mina-rain”. Se karik lia fuan «ita» ne’e refere ba Fretilin (ha’u fiar katak refere ba Fretilin duni), karik nune’e Sekretario Geral Fretilin nian presiza konsulta psikiatra ! Tanba nian ulun mamar demais hanoin klaim Fundo Petrolifero ne’e Fretilin nian no mos ninian ulun mos tos demais atu hanoin osan mina-rai nebe tau iha Fundo Petrolifero ne’e estado nian património kapital finanseiro, aksoins/aset husi reseita nebe estado hetan. Riku soin Povo Timor nian.

Tuir estudu ne'ebe Governu Fretilin halo tiha ona katak atu hadia no loke luron iha Timor Leste tomak ita presiza osan hamutuk liu biliaun 2 (rua) Dolares Amerikanu. Tinan-tinan osan ne'ebe tama hamutuk mai fundu petroleum mak liu biliaun 1 (ida) Dolares Amerikanu. Ba luron deit la too ona sa tan sira seluk. Hosi ne'e ita bele haree katak opozisaun laiha planu ba dezenvolvimentu, sira iha mak promesa deit sa tan ita koalia kona esperiensia atu ukun?

(VT) - Karik estudu nebee Fretilin nian governo halo, projektu ne’e la tuir kriteriu rigor orsamental nian. Projektu nebe halo bazeia ba espekulasaun deit mak halo deit estrada mos han bilioins rua (2 bilioins). Estudo ne’e bosok teen !!!

Se Timor mak hetan ona osan biliaun ida husi Fundo petrolifero tinan-tinan, tinan lima nian laran Povo Timor sejahtera tiha ona. Bill Gate, microsoft na’in nebe riku Nº 1 iha mundo mos tinan ida la hetan biliun ida, kuantu mais Fundo Petrolifero nebe foin tau osan.
Tenke hatene sa ida mak bilium ho sa ida mak milium !

Partidu CNRT Mak Liberta Povu?

Durante kampanha CNRT dala barak koalia katak CNRT mak liberta povu, hanesan ita haree spanduk CNRT iha dalan-dalan ne'ebe hateten Libertada A Pátria, Libertemos O Povo. Sekretariu Jeral Mari Alkatiri hateten ba Lian Maubere katak partidu CNRT laos CNRT uluk. CNRT nudar politika unidade nasional ne'ebe mai hosi Fretilin desde CRRN-CNRM no ikus mai iha 1998 hamosu CNRT atu hamutuk kontra okupasaun Indonesia. Partidu CNRT ne'ebe foin moris iha 2007 ne'e laos atu hametin unidade nasional maibe atu sobu unidade nasional. Oinsa partidu CNRT ne'ebe nakonu ho otonomista sira mak dehan fali liberta rai ne'e?


(VT) - CNRT nian Slogan : Libertar a Pátria, Libertemos o Povo ! Afiramsaun ida ne’e Mari Alkatiri la bele liga ho prosesu libertasaun nebe iha durante funu. Tanba la iha lojika ! CNRT agora nudar partido nian afirmasaun iha leten ne’e la iha relasaun ho prosesu libertasaun ka transformasaun nebe Xanana Gusmão rasik protagoniza durante iha funu laran. Mari Alkatiri nian halo ligasaun entre Fretilin ba CRRN - CNRM to’o CNRT iha tempo okupasaun ne’e ho CNRT nudar partido nian slogan iha kampanha ne’e la iha liu lojika.

Tanba, CNRT ida agora ne’e nian slogan iha panfletu ne’e haree momos realidade katak CNRT nian hanoin no hakarak atu liberta mos Povo terus na’in nebe to’o ohin loron sei susar no terus nafatin. Iha lian portugues lia-fuan «libertamos» ho «libertemos» ne’e la hanesan. Ne’eduni lia-fuan «Libertar a Pátria, libertemos o Povo» nebe hetan iha CNRT nian panfletu ne’e la bele interpreta katak partido CNRT agora ne’e klaim ukun an ida ne’e. Se ladun hatene lian portugues diak liu la bele naran interpreta. Lia-fuan «libertemos o Povo» nebe partido CNRT afirma, ne’e hatudu partido nian promessa atu luta ba liberta povo husi susar no terus laran, se karik CNRT manan no kaer ukun. Afirmasaun ida ne’e la’os deit CNRT mak halo, partido hotu-hotu mesmo sira la hakerek lia-fuan ne’e iha panfletu maibe kualker partido ha’u fiar katak hakarak atu buka liberta povo.

Hili CNRT Hanesan Hili Fretilin?

Grupu ilegal ne'ebe hanaran an Fretilin Mudansa iha komisiu CNRT hateten katak hili CNRT hanesan hili Fretilin. Sekretariu Jeral Fretilin Mari Alaktiri hateten ba Lian Maubere katak grupu ilegal ne'e lakon tiha ona iha kongresu Fretilin iha Maiu 2006, lakon iha tribunal rekursu, tamba laiha dala seluk agora sira tabele ho Xanana Gusmao atu sobu Fretilin. CNRT partidu ketak ida no Fretilin partidu ketak ida. Oinsa dehan fali hili CNRT hanesn hili Fretilin? Ne'e parte hosi stratezia boot atu sobu Fretilin.


(VT) - Grupo Fretilin Mudansa la’os ilegal lae. Iha Povo Timor nian matan Fretilin mudansa mos iha lejitimidade atu koalia lori naran Fretilin. Tanba grupo ne’e seidauk muda sira nian posisaun de prinsipius. Kongresu iha Maio 2006 Fretilin-Mudansa lakon iha kongresu no lakon iha Tribunal de Rekursus tanba Mari Alkatiri hamosu tatika nebe afavor ba nia iha ultima da hora nune’e Fretilin-Mudansa lakon iha Kongressu Foti Liman Maio 2006. Iha Tribunal mos Fretilin-Mudansa lakon tanba presidente Tribunal Rekursu Dr. Claudio Ximenes ta’uk reprova Mari Alkatiri nian tatika, se lae Mari Alkatiri hasai nia husi presidensia iha instituisaun ne’e.

(VT) - Konkluzun : Partido Fretilin la merese hetan votus husi Povo iha 30 de Junho maibe merese lakon poder hotu tanba ema sira balu lori Fretilin nian naran buka poder deit to’o la interese Partido Fretilin rasik nian valores historikus no mos Fretilin nian naran diak.

VT ===> Victor Tavares

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.