VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070620

FRETILIN ninia sala iha Funu Uma Laran iha tinan 1975

Tuir komunikadu nebe´e Fretilin iha loron 20 fulan Junho tinan 2007 dehan katak: ”RETILIN husu apoiu ba Prezidente da Repúblika ninia pozisaun kona-ba justisa”.

Tuir kandidatu ba eleisaun legislativa ,Aniceto Guterres husi Fretilin ninia deklarasaun fo total apoiu ba Prezidente Republika (PR) José Ramos Horta nebe´e defende Justisa, tuir Aniceto Guterres katak” hanesan Sr. Prezidente Ramos-Horta, FRETILIN fiar katak atu hetan jstisa tenke halo uluk investigasaun loloos kona-ba krime sira ne'e, hodi lori to'o julgamentu ho sentensa. Ne'e tanba respeitu ba direitus humanus ho lei maka importante liu ba ita nia demokrasia ne'ebé foin moris. Rai ki'ik-oan sira hanesan ita nian sempre iha fé ba lei internasionál hanesan buat úniku ida, ne'ebé bele fó seguransa ba nasaun-ki'ik sira“.

Se Fretilin koalia konaba Justisa hanesan kometmentu ida iha periudu kampanye eleitoral no bolu atu partido hotu ba defende komitment ida ne´e. Iha ne´e hatudu katak Fretilin mos tenke simu ninia sala sira nebe maka halo iha periudu Funu Uma Laran (Guerra Civil iha tinan 1975), Fretilin mos iha salah barak no Oho mos Timor oan barak,liliu sira nebe Laos pertence ba Fretilin. Se koalia Krimi iha tinan 1975, iha Funu Laran, hahu husi UDT vs FRETILIN, iha ne´e hatudu momos katak ulun bot FRETILIN balunsei moris hela mos sei ba sai nudar sasin ba krimi Oho ema, tamba sira nebe mate iha tinan 1975, nia rate iha: Aileu, Maubisse, Same no fatin seluk tan. Neduni FRETILIN hakarak koalia justisa buka dada husi neba, analise kausa i efeitu, iha krimi tinan 1975 hafoin dait to´o tinan 1999. Se koalia deit krimi 1999 maka sai hanesan komitment ba FRETILIN hodi defende justisa no banati ba tuir Lei Internacional, neduni komitment ne´e tenke mai husi krimi sira iha tinan 1975.

Tuir Aniceto Guterres, haktuir tan katak(idem) ”FRETILIN maka insiste katak lejislasaun atu harii Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) ho Comissão da Verdade e Amizade (CTF) labele inklui amnestia ka imunidade ba ema sira ne'ebé komete krimes graves entre tinan 1975 ho 1999. Ami halo nune'e hodi tuir nafatin ita nia kometimentu ba prinsípius lei internasionál nian. Ami reziste presaun oioin hosi líder polítiku balu, inklui líder balu ne'ebé tuir hela eleisaun ne'e, hodi garante katak justisa ho lei tenke hamriik-metin nafatin".

Hare hanesan Aniceto Guterres konfundi ninia diskursus ka ninia personagem nudar cefe ka responsável ba CAVR iha biban neba do ke halo diskursu nudar kandidatu ba eleisaun legislativa iha loron 30-06-19975. Aniceto Guterres ida oras ne´e nudar kandidatu ba membro parlamento iha eleisaun legislativa husi partido Fretilin. Se memoria la faila, Laos Fretilin maka defende makas harii CAVR no CTF maibe koalia lolos Xanana ho CNRT (Resistência) ninia projektu ba harii estado nasaun. Iha biban neba Ancito Guterres ba sai nudar bot CAVR nian Laos tamba FRETILIN maka haruka, maibe tamba Aniceto Guterres nudar personalidade nebe maka funu ba makas no hetan rekonyecimentu internacional iha kampu «Direitos Humanos»nian. Se memoria mos la faila karik, nusa maka waihira Parlamento atu hili personalidade nebe maka atu sai nudar «Provedor dos Direitos Humanos» Timor-Leste nian, tansa maka Fretilin la kandidatu Aniceto Guterres, kontrariu fali FRETILIN ninia kandidatu maka Sebastião Ximenes. Aniceito Guterres ho Aderito Soares Partido Oposisaun maka hatou nudar sira ninia kandidatura. Faktus sira ne´e hotu hatudu katak Aniceto Guterres ninia diskursu representa dupla personalidade. Husi sorin ida,hakiduk ba kotuk hodi konta historia konaba ninia serbisu iha kampu ida ne´e, parte ida ne´e ita hotu rekonyece. Husi sorin seluk, hakarak bosok fali eleitorado katak buat nebe´e nia halo iha passado ne´e hola parte ba programa FRETILIN nian. Ne´e la los, Laos Fretilin maka haruka Aniceto Guterres ba sai nudar bot CAVR nian tamba Aniceto Guterres foin tama oficialmente nudar militante Fretilin iha tinan kotuk molok kongresso FRETILIN Maio tinan 2006.

Se FRETILIN hakarak koalia konaba lia los no Justisa FUNU Timor Nian, buka hare lia ne nia hun lolos, krimi ne´e lolos mai husi nebe´e. Iha biban kampanye eleitoral ne´e bolu mos ba sani ka le artigo nebe´e hakerek iha tinan rua kotuk konaba: ”Lori sira vitima iha tinan 1975 nia naran(2005)”.

Lisboa, 21-06-2007

António Ramos Naikoli


LORI VITIMA SIRA IHA TINAN 1975 NIA LIAN*

Iha Timor LoroSae oras ne: Iha diskursu rua maka sakat malu konaba Justisa hanesan base fundamental ba harii Estado Nasaun.

Husi sorin ida, Harii Tribunal Internasional (TI) sai hanesan agenda politika ba NGO´s Nasionais no Internacionais sira nian. Sira nebe defende ba harii TI maka: personalidades nasionais i internasionais, NGO´s Nasional i Internacional balun, Sira uja Argumentu katak “Konstroe estado dirieto i buka mos respeitu ba justisa ba vitima sira iha tinan 1999”. Sira ninia definisaun ba krimi ho ninia limitasaun ba tempo (time) no espaço (space), hodi foti deit ba vitima ba sira iha 1999. Husi sorin seluk, representa diskurso pragmatiku nebe husi Estado Timor LoroSae nian, nebe defende maka hakbesik an ba konstroe relasoens diplomatika diak ho Indonesia, hodi harii TFC.

Aderito Soares defende ba harii Tribunal Internacional hodi hakerek artigo iha International Herald Tribune (IHT), lori sira vitima nia lian “Listen to the voices of East Timor's victims (IHT, 10/08/2005)”. Hodi reforsa argumenta katak “Peritus Internacionais sira nian nebe fo parecer favoravel ba harii TI”. Maibe Aderito Soares ho SIL (Sahe Institut for Liberation) ninia visaun ba harii TI hare husi espaço no tempo nebe ninia definisaun nebe limitadu liu. Tempo limitado tamba sira foti deit krimi nebe maka akontese iha tinan 1999. Sira ninia definisaun ba krimi maka emar sira nebe maka pratika krimi kontra Independentista iha kontextu tinan 1999, maibe sira la defini krimi sira nebe maka proprio independentista sira rasik mos pratika. Aderito Soares no SIL ninia definisaun konoba krimi maka sira nebe kontra FRETILIN deit, hodi halis liu ba hare sasan husi sorin perspectiva FRETILIN nian, maibe sira hakarak manipula saida maka FRETILIN halo iha tina 1975 neba, tamba ita hotu sei iha memoria konaba oinsa maka hahu Funu iha Timor LoroSae. Hanesan hakerek ona iha STL iha tinan 2003 katak “FRETILIN MANIPULA HISTORIA)”. No ita mos hakarak hatene historiador no intelektual SIL hanesan Mateus Gonçalves(MG) sira ninia definisaun no pontos de vista konaba historia funu Timor nian hahu husu tinan 1975 to´o 1999, labele interpreta sasan nudar Intelektual maibe tenke uja mos Intiligência (Blokspot online). Historia Timor nian labele konta husi perspectiva sorin ida deit maibe buka hare husi sorin hotu-hotu,buka hahu oinsa maka mosu no hahu Funu husi Uma lara (UDT vs FRETILIN, hafoin dait ba to´o Funu nain Indonesia tama iha Timor LoroSae. Sira be komete krimi kontra Timor oan sira pro-independentista iha tinan 1999 ne bolu «Krimi kontra Humanidade» no sira be Vitima tamba FRETILIN nia krimi iha tinan 1975 ne fo titul saida? Sira maka heroi ka pahlawan tamba OHO maun no alin rasik ka?Rate iha Aileu.Maubisse no Same, ne hanesan faktus ida hodi aprova katak “pratika krimi duni”.

Iha peritus internacioais balun no Ngo´s balun maka fo parecer favoravel ba harii TI. Maibe sira rasik mos hatene katak procesu ba harii TI laos facil precisa iha vontade politika husi Membro Konselu Seguransa (KS) ONU nian.Parece hare husi Konjuntura Politika internacional cenario ida ne la iha dalan. Mos atu harii TI ne ninia kustus ne bot tebes, se maka atu financia ba harii TI, Estado Timor? ka KI? Juizes Internacionais sira manan loron ida kala besik 3000 USD. Osan nebe hasae hodi financia ba TI, diak liu hasae hodi ba financia projektu social ruma, hanesan: fo tulun ba Feto Faluk sira, hatama sira nia oan ba eskola, halo tratamentu ba pos-traumatika Funu nian, fo tulun hodi ba buka sira be mate iha Funu nia laran nia Ruin nebe namkare lemo iha mota laran no ailaran. Arguemento nebe maka Pro-Harii TI utiliza maka ne ”Peritus no NGO´s Internacionais sira nebe maka defende ba harii TI”. Sira peritus mos ignora ba Vitima sira iha tinan 1975, iha ne maka sira nia parcialidade hodi hare ba kasu vitima funu Timor Nian.

Se koalia sira vitima 1999,nusa maka la koalia mos Vitima 1975? KI ninia moral iha nebe, sira peritus internacional ninia moral iha nebe?Sira mate iha tinan 1975 to´o tinan 1998 iha ka la iha Justisa? Nusa maka iha periudu neba sira nonok deit, sira (KI) maka ho sira nia komplixidade no interesse geoestrategika maka haruka Indonesia tama iha Timor.

Iha hakerek ne hakarak explora mos historia husi sorin seluk “Lori Vitima sira iha tinan 1975 nia Lian”. Tamba iha hakerek ne hakarak ne tuir metodo analisa Max Weber nian nebe estabelece relasaun «Kausa i Efeitu», tamba se koalia Vitima iha tinan 1999 nia lian nebe iha relaciona ho Vitima iha tinan 1975. Liliu hahu koalia husi konflitus nebe maka envolve Timor oan: ”UDT vs FRETILIN, tamba husi ne maka hahu ita nia FUNU.

Iha FUNU la iha ida maka los, se koalia Vitima sira iha tinan 1999 nia lian deit ne hatudu katak”Konta historia husi sorin ida deit”, hare husi sorin versaun ida deit. Maibe buka hare husi versaun sira seluk, UDT mos iha sala, FRETILIN mos iha sala. UDT hahu Golpe no FRETILIN halo kontra Golpe. FRETILIN halo kontra golpe, hahu husi loron 20 fulan Agosto tinan 1975 to´o Dezembro 1975, FRETILIN mos kometi krimi barak, krimi nebe maka iha faktus hatudu duni katak «Krimi kontra humanidade», iha Timor barak liliu dadur sira nebe kaer ba “OHO IHA AILEU, MAUBISSI no SAME”. Dador sira balun FRETILIN kaer kesi tali iha kakorok no dada ho kareta, li-liu iha MAUBISSI NO AILEU. FRETILIN mos PRATIKA KRIMI, HIRARKIA FRETILIN MAKA FO ORDEM HODI PRATIKA AKTUS SIRA NE. Hare deit husi akusasaun nebe maka Maijor Magiolo Gouveia nia familia no colegas sira akusa Mari Alkateri no diregentes FRETILIN balun ninia responsabilidade konaba Masakre iha Aileu (Jornal O DIABO,edisaun Setembro 2002“). Nebe tuir José Morais da Silva haktuir iha nia livro “Timor Abondono e Tragedia” hodi denuncia se-se maka responsabilidade ba Masakre iha Aileu, iha loron 09/12/1975 (Silva, 2000, pp. 313). Mos Mauk Moruk, eis-Comandante Falentil nebe halo denuncia konaba masakres sira nebe emar FRETILIN rasik halo iha periudu 1976 to´o 1978 iha ailaran kontra oposisaun interna iha Fretilin (Blokspot). José Luis Guterres (JLG), nudar cefe DEF (Delegação Esterna da FRETILIN) iha tinan 1997 halo deklarasaun iha “Jornada Por Timor da Universidade Porto” katak «”Iha Funu Uma laran ami Oho malu besik ba rihun tolu, maibe Indonesia tama Oho Timor Oan barak liu»”. JLG ninia deklarasaun ne hatudu katak rekonyece ba sala nebe maka FRETILIN no UDT kometi iha tinan 1975.

Solusaun ideal, Harii TI ba krimi sira nebe husi 1975 to´o 1999, konflitus iha tinan 1999 akontese tamba iha konflitus iha tinan 1975.

Tamba saida maka Lider FRETILIN sira lakohi koalia konaba “Vitima sira iha Tinan 1975 nia lian? Se koalia hodi Vitima sira iha tinan 1975 nia naran, bele implika elites politika Timor nian barak, husi Xanana, Mari Alkateri, Ramos Horta, Mario Carrascalao, Xavier do Amaral, Rogerio Loubato, Abel Ximenes, Francisco Lopes da Cruz, Joao Carrascalao no sst. Tamba iha Funu iha tinan 1975 hahu husi funu husi UDT ho FRETILIN. Proprio embot Timor oan barak maka envolve iha Masakre hanesan iha Aileu, Maubisse, Same, no sst (Husi parte FRETILIN) no Masakre balun iha Betano kontra membro UNITIM no seluk tan (husi parte UDT) nian. Neduni sira nia postura politika konaba opsaun konaba TI ho TFC, opta liu maka TFC do ke TI. PM Marie Alkateri ninia slogan iha tinan 1975 maka “«Fogo Inimigo»” tradus ba Tetun karik “«Sunu Inimigo»”, neduni pratika iha base FRETILIN nia maka ne”Sunu deit sira nebe maka laos Fretilin ka orientasaun politika la hanesan Fretilin”. Hierarquia FRETILIN nian fo ordem hodi ba hasae Dador sira ba “Oho iha Aileu, Maubisse no Same”, sira be fo ordem oras ne barak mos sei moris neduni kompreende se sira la defende TI. Se koalia Justisa, buka koalia mos krimi sira nebe maka FRETILIN halo, Neduni solusaun ideal maka ne: TFC, do ke harii TI ba deit krimi iha tinan 1999.

Tuir lia Portugues katak “«Vamos Enterrar os Mortos e Cuidar os Vivos»”, traduzaun ba Tetun karik “Hakoi sira be mate no mai ita tau matan ba sira be sei moris”. To´o ona biban atu ita ba halo koremetan no buka halibur sira be mate nia ruin,buka halibur malu hodi haluha buat nebe mosu iha tinan tolu nulu nia laran (30) no hodi kaer liman hamutuk hodi harii Nasaun Foun Timor LoroSae (NFTL).

*Hakerek iha Fulan Setembro tinan 2006

3 comentários:

  1. Ola, Irmão António Ramos.

    Sorti be laos hau mak hakerek liamenon ida ne'e. Selae kal ema tetak hau rahun didiak.

    Ita bot nia lia menon ida ne'e ita bolo dehan "the real or ideal justice" (justisa lolós).

    Hau simu (konkorda) hot ita bot katak atu hare justisa, ita tengki haré husi buat hun nebe halo mosu funu iha Timor. Ita labele haré buat ida husi dikin deit, maibe tengki hare husi hun. Se lae, ita laos halo ou buka justisa, maibe ita halo tan deit injustisa. Ita halo ema balu nia laran kontente, maibe ita halo ema seluk nia laran kanek.

    Ita labele taka matan ba saida mak Fretilin halo iha 1975 i durante funu iha ailaran. Ita labele dehan katak Fretilin ka Falintil nungka halo krimi ida. Hau dala barak dehan katak ita tengki fahe buat krimi ne'e iha buat rua.

    Ida, krimi puru (pure crime/murni). Ida seluk, krimi hanesan ekses/esesu/excess hahalok ema militar iha funu nia laran.

    Kona ba masakre Fretilin nian iha Aileu, Maubisse ho Same, hau hanoin tama iha kategoria krimi puru, tanba Fretilin oho deit ema nebe laos Fretilin ou ho ideia oposisaun nian. Kona ba krimi hirak nebe Falintil halo iha ailaran, ita bele hatama iha kategoria krimi tanba eksesu ema kaer kilatnain sira nian. Kona ba ida ne'e, ita bele haré katak buat ne'e akontese iha mundu hot-hotu. Iha Indonésia (forsa Indonésia viola ema Timor). Iha Timor, Falintil viola ema Timor. Iha Iraq Amerikanu sira viola feto Irak sira. Iha Darfur, Namibia, e nasaun seluk tan hanesan deit. Militar sira ubuza poder tanba iha kilat iha liman. Iha Aileu, por exemplo, Danramil ida ameasa hau nia tiun ida dehan nia Fretilin, tanba Danramil ne'e hakarek hola hau nia prima ida nebe foin iha tinan 13. Buat hirak ne'e akontese iha mundo hotu-hotu.

    Tuir saida mak irmaun António Ramos haktuir, hau hanoin agora depende ba governu Timor nian. Se governu Timor nian hakarak hato proposta ida ba Naçoes Unidas (NU) ato harí Tribunal Internasional ba krimi iha Timor Nian. Entaung tengki loke desde tinan 1975. Se lahalo nune'e entaung, Timor nungka bele moris diak iha futuru. Tanba ema nebe senti katak justisa tau matan ba sorin balu deit, sira nia matan ben sei sulin nafatin, i sira sei tanis tinan bain loron, i sira nia oan sira sei husu nafatin ba governu atu halo justisa ba sira nia aman ho inan, feton ho nan, nebe Fretilin/Falintil oho durante funu nia laran.

    Ema milisia sira ou ema pro-integrasaun sira sei la senti afektadu bot, tanba durante tinan 24 nia laran, laos ema integrasaun sira mak oho ema laos integrasaun sira, maibe Militar Indonesia mak oho. Ne'e duni ba familia integrasaun prontu atu halao tribunal naran ida deit ba krime nebe hahu iha Timor desde 1975 to'o 1999.

    Hakuak bot ida ba maluk le nain sira hotu.

    Basilio Araujo

    ResponderEliminar
  2. de Joao Tilman


    Sim, maluk ita lo'os FRETILIN oho dunik ema hirak ne'e iha 1975 maibe ita ladun hatene historia Timor nian, karik ita uluk la hatan Timor-Leste ne'e atu Ukun An. Ita haluha tiha se maka hahu oho iha tempo neba, FRETILIN? Ita haluha tiha mate barak iha Ermera, Dili laran etc nebe'e UDT sira halo.

    Karik ita foin maka moris entau husu ba ita nia aman ka inan atu clarifika buat hirak ne'e. Semaka halo Golpe, FRETILIN?

    Adeus

    ResponderEliminar
  3. Belun Joao Tilman,

    los duni ita bot iha razaun waihira dehan se maka hahu Golpe,kalru UDT maka hahu Golpe,mos maluk buka hatene tan sa maka UDT hahu GOLPE?Neduni koalia krimi lolos ne´e buka hahu husi neba,husu UDT ho FRETILIN maka nudar protogonismo ba krimi sira ne´e.Se maluk le didiak hau nia hakerek lori "Vitima sira tinan 1975" bele kompreende witoan,iha neba la exklui UDT,UDT mos iha sala,Fretilin mos iha sala.Hau hein resposta belun Joao Tilman konaba hau nia pergunta ka kestaun konaba tansa maka UDT halo GOLPE?Se maluk maka historiador ruma ka sejarahwan ruma bele halo tok investigasaun konaba ida ne´e.
    La precisa Inan Aman maka hanorin ka husi sira explika,ohin loron ita iha acesso ba informasaun hotu tamba fontes ka sumber barak.Iha livros barak,ita testamunha barak,autores politika sira barak maka koalia sira mos reconhece ba sala sira ne´e.Neduni ohin maka ne´e deit.

    Hakuak bot ida,

    António Ramos Naikoli

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.