VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070505

Perspectivas ho Desafios ba Dulpa Liderança XG & RH

www.estadao.com.br

*DEZAFIUS BOOT BA RAMOS HORTA HO XANANA GUSMÃO
IHA LORON OIN*

(Se karik sira na’in rua mak sai hanesan PR no PM husi resultado iha loron 9 fulan Maio no mos loron 30 fulan Junho tinan 2007).

Victor Tavares**

Ramos Horta ho Xanana Gusmão, iha oras ida ne'e sira iha dadaun ponto ida iha kruzamento (dalan sanak) nian klaran, sira presiza hili dalan sanak ida nebe los liu entre sanak selu-seluk hodi bele to’o ba sira nian destinu to’o ho diak. Mesmo sira bele hili no la’o hakat tuir dalan ida nebe los tuir sira nian konviksaun/fiar no mos dalan ida nebe sira hakat tuir han malu ho ema barak nian hakarak, maibe sira sei hasoru sasidik oi-oin.

Sira mos sei hasoru satan/obstakulu oi-oin, dalan ne’e rasik mos sei dakdoko naba-naban nebe halo sira oin sai bulelu, maibe konforme ba sira na’in rua, ida-idak ka hamutuk sira nian aten brani no neon kbiit atu aguenta buat hirak ne’e hotu to’o iha nebee. Basaa, nudar ita Timor tomak hatene, rona no haree ho matan katak ema sira husi Fretilin iha Mari Alkatiri nian okos sei la husik atu Ramos Horta ho Xanana Gusmão ukun Rain Timor ho hakmatek.

Tanba, ba ema sira iha Fretilin, RH ho Xanana hetan ukun ne’e hanesan hasai sira nian direitu atu ukun, hanoin ida nebe Sekretariu Jeral Fretilin hateten sai iha entrevista ba Jornal Público-diário imprensa portuguesa nian katak «...Quem libertou o país tem direito de comandá-lo». Lia fuan hirak nebe reprezenta ema sira nebe ho hanoin tuir rejime militar ditador-autoritariu. Tanba iha estado de direito demokratiku ukun rain ka povo tuir normas demokratikas, la’os KOMANDA. Katak Povo Timor mak iha direito atu fihir no hili se se mak bele sai ukun na’in.

Husi parte seluk Fretilin liu husi ninian presidente no mos kandidatu ba PR Francisco Lu Olo Guterres mos reklama iha debate iha televizaun ho kandidatu Ramos Horta foin dadaun, katak galardaun Nobel da Paz nebe Ramos Horta hetan ne’e Fretilin nian kusta. Reklamasaun ida nebe kontraria ho deklarasaun ida nebe mais ou menos lojika bainhira Lu Olo hateten sai iha entrevista iha Radio Renacença-RR emisora portuguesa nian katak : «...De facto ele recebeu o prémio Nobel da Paz na altura em que o povo estava a lutar, estava a sofrendo, estava morrendo no país. Foi em representação deste sacrifício que Ramos Horta recebeu o Prémio Nobel da Paz, para tornar mais pública na arena internacional a luta do povo de Timor-leste pela autodeterminação e independência. Ramos Horta representou apenas esse sacrifício, esse esforço, essa coragem do povo timorense».

Neduni ema sira iha Fretilin durante iha Mari Alkatiri nian ukun (lideransa) sei hala’o nafatin sira nian prinsipiu ida katak Fretilin mak halo estabilidade no Fretilin mak halo instabilidade, bainhira ema seluk la’os husi Fretilin mak ukun hodi bele reklama nafatin katak Ukun An ida ne’e tanba Fretilin nian rezultadu funu hasoru okupasaun.

Hasoru dezafius/tantangan hirak ne’e, Ramos Horta ho Xanana Gusmão presiza korajem tebe-tebes atu “fa’an” sira na’in rua nian ulun rasik hodi fo garantia ba intereses nasionais, atu hodi eskolha dalan ida nebe favorese ba unidade nasional no Povo Timor tomak nian moris iha loron naruk. Sira na’in rua sei presiza aten boot tebes hodi liki dok intereses partikulares no mos aguenta presoins husi intereses oi-oin nebe mai husi sorin-sorin ka kotuk oin.

Karik sira na’in rua aguenta presoins oi-oin, konsege liki dok buat intereses partikulares ka grupo, inklui mos konsege haketak sira na’in rua nian emosaun pesoal rasik hodi hasoru dezafius hirak ne’e, hakerek na’in fiar katak Povo Timor tomak sei fo an tomak atu suporta iha sira nian hala’o knaar no mos povo sei hahii sira iha loron naruk. Povo sei haleu sira, sei tuba metin iha sira nian kotuk, sei dudu sira ba oin nafatin no sei fiar metin nafatin ba sira durante iha sira nian ukun.

Maibe, se karik Ramos Horta ho Xanana Gusmão, atu sira ida-idak responsabiliza sira nian an iha sira nian knaar ka atu fo liman ba malu hodi hasoru dezafius hamutuk mak hakat tuir dalan sanak nebe sakat malu ho intereses nasionais no Povo nian intereses, la aguenta presoins, la konsege hadok an husi intereses partikulares ka grupus no mos la konsege haketak an husi emosaun pesoal, karik nune’e mak sira na’in rua sei la konsege la’o to’o sira nian destinu ba UKUN DIAK ho SUSESU no sira nian ukun bele la lori loron naruk.

Tanba, sira na’in rua alem de hetan kombate politika ka asaun oi-oin husi Fretilin Maputo ho lideransa aktual, sira mos la bele ses husi jerasaun foun nian atensaun ba sira nian politika ka pozisaun no desizaun ruma hasoru problemas ruma. Nudar ita hotu hatene husi sinais nebe evidentes katak ohin loron jerasaun foun nian vizaun oin seluk, sira nian hanoin no vizaun ultrapasa ona iha tempo okupasaun nian, jerasaun foun mos iha ona esperiensia haree jerasaun tuan sira halo politika, jerasaun tuan sira nian atitude pesoal ka halo politika, jerasaun foun mos hare mos ona líderes partidarius partidos antigos sira nian espirito servisu ba rain no povo ida ne’e oin sa, sira nian hahalok no halo politka los ka la los, jerasaun foun sira hamutuk ho povo hatene mos ona.

Jerasaun foun sira hatene ona tanba desde 2001 to’o mai 2007 naton ona atu hola konkluzaun kona ba jerasaun tuan sira nian barometru to’o nebe.
Neduni ba Xanana ho Ramos Horta, karik sira na’in rua sai ukun na’in iha periodu 2007/2012 , mos la’os tarefa fasil.

Sira mos tenke hela ona ho hanoin ida katak sistema paternalismo la ejiste iha politika. Iha politika so ejiste adversariedade, lia fuan ida nebe hakerek na’in inventa husi lian português, husi adjectivo ida sai adjectivo rua, hodi esplika situasaun ida deit mak lia fuan «adversario + seriedade». Katak halo politika no halo adversario ba malu maibe ho serio. Iha politika la ejiste xefe ho subordinado, la ejiste aman ho oan, la ejiste maun ho alin no la ejiste feton ho nan, la ejiste ema tinan boot liu ka tinan ki’ik liu, la ejiste ida neba liu-rai nian oan no ida ne’emai ema reinu nian oan, hira ne’e la ejiste iha halo politika ka vocabulario kona siensias politikas mos la iha. Iha deit buat ida ADVERSARIO.

Adversario mos la’os inimigo, hanesan situasaun nebe Mari Alkatiri kria iha ninian ukun durante tinan rua nian laran. Iha politika hanoin ida ne’ebe Sr. Xanana Gusmão hato’o iha entrevista ba jornal STL katak : «...Oin sa ita sei forma iha nian ekipa?
XG: Hau hatete katak iha jovens barak. Foin dadaun ne, iha kampanha presidensial ema barak hateten katak entrega ona ba jovens sira. Hau la konkarda ho ida ne. Iha politika jovens ne 45 anos ba leten. Laos dehan katak 30 anos mos tamba joven, neduni rai ne atu entrega ba sira ona. Lae!...».

Hanoin ida nebe la kompativel ho demokrasia no mos kontra artigo 75º, letra b) Kapitulo I iha Konstituisaun RDTL kona ba elegibilidade ba PR. Tanba iha artigo 75º, letra b) dehan katak sidadaun nebe «possuem idade mínima de 35 anos». Iha nebaa la dehan 45 anos ba leten, lae.

Basaa, iha realidade ema barak nebe hateten katak to’o ona tempo atu muda no mos to’o ona tempo atu halo reforma politika iha nasaun ida ne’e, ho fundamento katak iha jerasaun foun nian maturidade politika naton ona no mos jerasaun foun iha vizaun ba dezenvolvimento nasional iha ona mais ke sufisiente atu implementa. Razaun ida nebe korresponde, de faktu iha ema jerasaun foun nian kandidatu ba PR nebe mos forte no hetan apoio husi povo makaas tebes. Hanesan figura Fernando La Sama Araújo nebe destaka iha jerasaun foun nian oin, hodi representa partido jerasaun foun nian, kandidatu nebe mos sai vitima ba situasaun oi-oin, milagre oi-oin nebe mosu iha meza kontajem de votus iha primeira volta, iha nebe kandidatu husi Fretilin nebe okupa terceiro lugar de repente haksuit liu ba primeiro lugar iha tempo rekor nebe la to’o oras 24 nian laran. Hodi nune’e kandidatu husi jerasaun foun okupa fali fatin nebe nem nia hatene fatin nee se nian los.

Formasaun Ekipa
Karik Xanana sai Primeiro Ministro nia presiza tebe-tebes atu iha kreatividade imajinasaun atu oin sa bele jera efikaz, efisiente no mos efectivo rekursus disponiveis no indispensaveis nebe iha «ema-rekusus umanus» no mos «sasan-rekursus materiais».

Basaa, faktor suporte rua ne’e importante tebe-tebes no primordial ba konstrusaun, rekonstrusaun no mos dezenvolvimentu ba nasaun ida ne’e, no mos atu bele sukat ho kuidadu tomak faktor suporte rua ne’e, atu hodi bele uza ba hatan nesesidades nebe Rain no Povo nian husu. Se la iha kreatividade iha hanoin hodi hamosu formas nebe bele efikaz, efisiente no efektivo nudar padraun ida ba sektor hotu-hotu, mak rekursus rua ne’e bele barak ka ilimitadu maibe la hatan hotu povo ho rain nian nesesidades tomak.

Neduni, nudar PM Xanana presiza iha ekipa ida nebe makaas, ekipa ida nebe konstitui husi ema teknokratas sira, kuadrus kualifikadus sira no mos akademikus ka intelektuais sira.

Maibe, Xanana ho Ramos Horta hanesan lideransa iha estrutura CNRT mos, la bele utiliza ema sira nebe konstitui PM nian ekipa tuir sira na’in rua nian kriteriu mesak ekskluzivu deit. Se sira hakarak sira bele inklui mos kuadrus balu husi partidus hirak nebe fo hamutuk votus ba CNRT hodi hasa’e numerus votus ba RH iha 2ª volta ba PR, partidos sira hanesan PD, PSD, ASDT, UDT, ho PST.

Partido hirak ne’e nian kuadrus mos bele inklui iha estrutura governamental, klaru ke tuir kriteriu «the right man on the right place». Maibe depende ba Xanana nian hakarak, tanba ema sira nebe mak sei halo parte PM nian ekipa tenke servisu hamutuk ho Xanana nudar PM, no mos tenke kumpre ordem nebe PM hasai. Ho nune’e mak bele hamosu ekipa ida forfe nebe bele estavel iha governasaun.

Tanba, ba povo eleitores sira husi kandidatus sira seluk iha leten ne’ebe atu fo ka sei fo votos ba RH iha dia 9 mai ne’e la’os deit tanba la gosta kandidatu husi Fretilin tanba Mari Alkatiri nian atitude pessoal ka nian ukun la diak, maibe mos tanba ema sira ne’e fiar ba Xanana Gusmão no mos fo impotansia tebe-tebes ba Xanana Gusmão nian apoio ba kandidatu Ramos Horta, atu nudar pesoa ka nudar Presidente CNRT. Eleitores sira fo importnasia tebe-tebes aktu simboliku husi sidadaun Xanana Gusmão nebe depozita ninian fiar ba RH ba Presidensia.

Presiza mos tetu hodi fo konsiderasaun mos ba povo eleitores sira nian votus de konfiansa ba RH liu husi sira nian karinhu ho afektu ba Xanana nudar sira nian lider masimu. Ho nune’e mak bele evita povo eleitores sira nian deskonfiansa no lakon fiar ba dupla lideransa ba kargus importantes rua Presidente da República José Ramos Horta no mos Primeiro Ministro Xanana Gusmão, se karik sira okupa fatin rua ne’e.

PM ho PR presiza Korajem Hola Desizaun

Dupla lideransa iha estado soberanu no independente RDTL, ida ba kargu xefi de estadu no ida fali ba kargu xefi do governo. Sira nian knaar sei la kmaan, tanba em termus de intereses politiku-partidariu susar tebes atu haketak Ramos Horta husi Xanana Gusmão, tanba sira na’in rua hamutuk iha partido ida deit, iha CNRT, iha nebe bele fo ninian konsekuensia ka influensia bainhira sira hala’o sira nian knaar nudar PR no mos PM.

Iha kontestu ida ne’e depende tomak ba Xanana Gusmão ho Ramos Horta nian kapasidade no korajem atu haketak intereses grupo ka partido nian ho intereses nasionais ninian. Neduni atu todan ka atu kmaan iha hala’o sira ida-idak nian knaar mos depende tomak ba sira nian esforsu no korajem atu vitimiza/korbankan intereses partido CNRT nian hodi tau iha aas intereses nasionais nian iha intereses selu-seluk nian leten.

Ramos Horta nudar PR, presiza iha korajem atu rejeita propostas ka projectus de leis ruma nebe mai husi ejekutivo liu husi PN, maibe karik la hatudu ninian ekilibriu iha karakter ka natureza konteudu propostas ka projektu lei ne’e. Katak proposta de lei ruma nebe hatudu liu intereses partidarius partidu iha poder tenke rejeita.

Xanana Gusmão nudar PM, presiza sai dialogante, akomodativu, no elkilibriu antes no bainhira hola desizaun ruma. Presiza mos rona ema hotu-hotu, liu-liu partido sira iha opozisaun, sosidedade sivil no mos lideres tradisionais sira.

Orgauns soberanos rua Presidensia no Primeiro Ministro hamutuk ho PN presiza mos iha esforsu kreativu hamutuk hodi hamosu mekanismus oi-oin nebe bele rezolve problemas husi krize politika-militar desde Abril 2006 to’o ohin loron.

Ajuda orgauns soberanus kompetentes sira seluk iha area justisa nian hodi kria mekanismus nebe adekuadu hodi buka harii lia los iha estado de direito demokratiku, hodi tesi lia hotu-hotu nebe afeta Povo nian moris tuir ninian dalan ida nebe los. Katak tesi lia ho dalan nebe los, atu iha justisa iha rain ida ne’e.
Basaa, ita Timor oan balu nian mate, fakar raan, populasaun nian terus, lakon riku-soin iha krize nebe mosu tanba governo Mari Alkatiri nian inkapasidade no inkompetente, nem ema ida bele halo finji katak la iha lia ruma ka indiferente/masa-bodoh ou ita buka hamaus ita nian an katak rekonsiliasaun mak dalan los, nune’e la los. Ida nune’e sei la harii justisa iha Rain Doben Timor-Leste, tanba sei sai hanesan kanek ida nebe hetan diak iha liur ka fitar maibe iha laran dodok nebe kleur ka lalais sei nakfera fila fali deit.

Atu nune’e poder ejekutivu ho poder legislativu presiza fo atensaun ba :

Primeiro, Xanana tenke atensaun ho problemas nebe jeralmente povo hakarak tau ka haree prioridade atu rezolve, atu nune'e Xanana ho RH se karik sai 1º ho 2º ulun boot estado Nasaun Timor-Leste bele resolve maibe sira tenke afavor ba tesi lia tuir dalan nebe los.
Segundo, se karik sira na'in rua la consegue domina situasaun, tanba hahu iha biban nebe sira na'in rua hala'o sira nian knaar nudar PR ho PM, situasaun bele ajita maka'as liu tan, tanba ema sira husi Fretilin sei kontinua nafatin ho sira nian asaun tuir prinsípiu nebe lideransa sira sempre defende durante ne’e katak Fretilin mak sei halo estabilidade no mos Fretilin rasik mak sei halo instabilidade.

Neduni, hanesan prova ka teste boot ba boot na'in rua ne'e sei la'o iha período trazisaun nian laran sei nakdoko makaas, tentativa ida nebe ho objektivu atu halakon sira na'in rua nian kredibilidade no mos konfiansa husi povo hodi kria presedentes katak sira la iha kapasidades atu ukun no mos la iha kapasidades atu rezolve problemas nebe povo hasoru.

Iha biban ida ne'e sira tenke aten brani hasoru korrente ka arus husi asaun Fretilin nian hodi buka rezolve problemas husi hun ba krise ida ne'e. Atu nune’e sira na’in rua presiza respeita no halo tuir «mandamentu sanulu»(10) hanesan tuir mai :

1º. Tenke kria mekanismus para bele loke fila fali prosesu investigasaun ba Mari Alkatiri hodi retoma fila fali rekomendasaun nebe Komisaun Investigasaun Independente-KII ONU nian nebe hato'o ba orgauns soberanus nasionais kompetentes hodi hala'o investigasaun nebe séria, independente hodi hetan concluzaun no tesi lia lolos.
2º. Tenke kria mekanismus nebe los atu aselera prosesus pendentes balu hanesan kazu Rogerio Lobato, nebe iha ligasaun ho fahe kilat ba ema sivil, no mos kria kondisoins hodi rekolha kilat husi ema sivil nian liman.
3º. Loke fila fali investigasaun ba responsaveis morais sira ba intervensaun militares F-FDTL nebe kauza krimes hasoru ema sivil «manifestantes» iha Tasi-Tolu no mos hasoru PNTL no UIR iha quartel jeral PNTL nian iha DIli.
4º. Hala'o fila fali investigasaun hodi apura verdades ba alegasaun diskriminasaun iha korpo militar F-FDTL no husu responsabilidades ba autor moral ba kazu ida ne'e.
5º. Buka rezolve problemas petisionárius sira nebe hetan expulsaun unilateral husi hierarquia militar F-FDTL.
6º. Kria mekanismu hodi hala'o investigasaun kona ba konfrontus tiru malu iha Fatuahi.
7º. Husu responsabilidades ba Major Reinado ho nian grupo tanba sa mak "hadau" ka foti kilat husi polisia sira iha Tunu-bibi ho Samalete.
8º. Halo para kasa ba Major Reinado ho nian grupo no anula prizaun preventiva nebe hatun ba Major Reinado, tanba prosesu no desizaun ba ninian prizaun nebe la’o ho karakter autoritáriu nebe la normal tuir estadu de direito.
9º. Ajuda familiares deslokadus sira nebe sei iha tenda okos, sira nebe iha fatin seluk ka iha instituisoins sosiais sira hodi harii fila fali sira nian uma.
10º. Halo prezidensia aberta ho governasaun aberta, atu nune’e PR ho PM halo vizita ba populasoins iha distritu hotu-hotu hodi bele hatene tuir saida deit mak PR ho PM hahu atu halo iha sira nian mandatu iha primeira faze.

Victor Tavares – Sidadaun hela iha Porto-Portugal

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.