VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070427

Razaun 10 Tan Sa Mak Labele Vota ba Lu Olo

Husi Fernao Nahareka

Elisaun dala ikus ba Presidente Republika besik ona. Votantes hotu-hotu tenki vota ho konsiensia atu bele iha mudansa pulitika, ekonomia, justisa legal no justisa social iha Republika Demokratika Timor Leste. Mudansa nebe povo Timor Leste persija mak mudansa positivu nebe bele atende nesesidades povo iha areas nebe la konsege halo iha tinan 5 kotuk ba. Lu Olo hola parte importante iha prosesu governasaun iha tinan 5 nia laran maibe la produs serbisu nebe signifikante hodi muda povo nia moris. Tan ne’e razaun bo’ot liu mak vota sai ka lalika vota tan Lu Olo ba periodu tuir mai. Iha razoens importante 10 mak votantes sira persija hatene atu labele vota tan ba Lu Olo.

1. Lu Olo nudar Presidente Parlementu suporta aprovamentu orsamentu estadu hodi sosa kilat nebe ikus mai oho fali povo Timor Leste nebe la iha sala. Votantes la merese duni vota Lu Olo tanba razaun ida ne’e. Nudar prezidente parlementu nia husik liu deit diskusaun orsamentu periode hirak nia laran hodi resulta iha prokuramentu kilat oin-oin tama iha Timor Leste. Povo Timor Leste nunka hatene katak ninia nasaun, Timor Leste, iha kilat Styer, F2000 no kilat seluk-seluk tan nebe ikus uza hodi tiru fali ninia povo. Nia, Lu Olo, nudar Presidente Parlementu nunka kestiona prokuramentu kilat sira ne’e hodi halo saida. Timor Leste la iha ameasa siguransa husi Indonesia no la iha ameasa siguransa husi rai laran to’o iha Abril 2006. Maibe ho suporta Lu Olo nian Parlementu Nasional aprova tiha ona orsamentu hodi prokura kilat nebe utiliza hodi tiru membrus PNTL iha sira nia Kuartel Kaikoli. Aprovamentu orsamentu sosa kilat mak halo Rogerio Lobato haruka sosa no fahe kilat ba Rai Los nia grupu no juventude balun no halo grupu petisionariu ataka iha Tasi Tolu. Nudar Presidente Parlementu nia mos la fo atensaun makas ba diskusaun komisaun nebe trata asuntu siguransa nian. Komisaun ida ne’e kompostu husi ema nebe la iha kapasidade maibe iha interese makas ba poder pulitiku. Se Lu Olo kaer Parlementu mos la los ona oinsa tan atu sai Presidente ba ema hotu iha Timor Lest e laran tomak.

2. Lu Olo nudar Presidente Parlementu suporta inkonstitusionalidade intervensaun F-FDTL iha Dili, Abril 28, 2006. Intervensaun F-FDTL nian hamate tiha ema balun, hakanek ema barak no halo trauma komunidade tomak iha Dili laran, halo ema rihun ba rihun mak desloka husi sira nia hela fatin. Lu Olo husik deit F-FDTL hakat liu PNTL hodi halo intervensaun ba problema siguransa internal nasaun nian. To oras ne’e nia rasik nunka hateten katak intervensaun F-FDTL nian ne’e la los. Signifika katak nia suporta intervensaun F-FDTL nian no suporta mos violasaun konstitusaun kona ba knar forsa armada nian. Nia suporta duni asaun F-FDTL nian tanba nia, Lu Olo hamutuk ho membrus parlementu aprova tiha relatoriu nebe F-FDTL hato’o wainhira operasaun ramata iha Maio 2006.

3. Lu Olo nudar Presidente Parlementu wainhira krize hahu hato’o mensajen ba publiku, husi TVTL nudar Presidente Fretilin. Wainhira krize foin hahu iha semana balun nia laran, Lu Olo hato’o mensajen ba publiku hodi naran Presidente Fretilin. Votantes la merese vota ba Lu Olo tanba hahalok nebe Lu Olo hatudu laos hahalok nebe bele unifika povo nebe fahe malu hela. Mensajen ne’e halo povo barak laran kanek tanba membru Parlementu nudar representante povo nian la hatudu an nudar simblo nebe bele unifika povo tomak. At liu tan, membrus Parlementu Nasional, wainhira krize sai makas, sira halai ses uluk no husik hela povo nebe sira representa terus iha udan, loron manas no oho malu nia laran. Se karik Lu Olo mak representante povo nian duni entaun tempu neba nia tenki halo buat ruma hodi buka solusaun ba krize ida ne’e. Maibe Lu Olo prefere liu sai nudar representante Fretilin do que povo Timor Leste nian. Se nia, Lu Olo sai presidente mak istoria hanesan ne’e sei repete nafatin.

4. Lu Olo nudar Presidente Parlementu nunka kondena injustisa nebe ministru balun komete. Wainhira Rogerio Lobato, eis Ministru Interior baku sidadaun ida, Lu Olo nonok deit. Wainhira Rogerio Lobato koalia iha Kintal Bo’ot katak se povo persija kilat hodi defende an mak nia sei fo. Lu Olo mos nonok ba ida ne’e. Wainhira eis Sekretaria du Estadu lori kareta soke mate ema, Lu Olo mos nonok nafatin. Lu Olo suporta tebes hahalok at ne’e hotu. Nia sente katak buat hirak nebe ministru sira halo la minimiza lei no orden iha Timor Leste. Nia nunka sente katak ministru hirak ne’e halo at Fretilin nia naran, partidu nebe nia rasik mak Presidente. Nia mos la tau iha ulun katak hahalok at ne’e bele prejudika sistema justisa iha Timor Leste. Iha posibilidade bo’ot ba Lu Olo atu husik buat hirak akontese nafatin se nia sai nudar Presidente da Republika.

5. Lu Olo nudar Presidente Parlementu seidauk suporta produsaun lei ida nebe favorese povo nia ineterese. Hahu kedas husi tempu Lu Olo sae ba Presidente Parlementu, nia suporta deit lei nebe governu proposta. Lei hirak nebe governu proposta laos hotu-hotu la diak maibe barak mak la favorese povo ki’ik nia interese. Hau sei lembra diskusaun kona ba lei demontrasaun. Parlementu nebe chefia husi Lu Olo aprova tiha lei ida nebe halo povo labele besik ba Uma Parlementu wainhira hakarak halo protesta ka espresa sira nia hanoin. Lei seluk nebe mak Lu Olo ho ninia parlementu suporta mak lei imigrasaun. Artigu balun iha Lei ne’e tau limitasaun ba atividades pulitika imigrante sira nian. Lei ida ne’e mos halo tanba interese Fretilin nian nebe hare katak akontesementu 4 Dezembru 2002 iha involvementu ema stranjeiru. Ho lia fuan seluk atu hateten katak lei ne’e laos halo ba interese imigrantes nian maibe liu-liu interese poder pulitiku Lu Olo ho ninia partidu deit. Lu Olo haluha tiha katak ukun rasik an ne’e konsege alkansa tanba involvementu solidaridade internasional iha rai bar-barak. Lei seluk nebe controversial liu nebe bolu demonstrasaun makas igreja nian iha 2004 mak atu hasai lisaun relijiaun husi material obrigatoriu edukasaun nian. Lu Olo la iha interese ba edukasaun moral ninia povo rasik. Nia iha hanoin deit katak separasaun igreja ho estadu tenki halao duni tanba Konstitusaun RDTL haruka. Maibe konstitusaun RDTL la halo iha planeta seluk. Nia halo iha planeta rai no iha rai Timor Leste nebe mayoria ninia populasaun ema katolik.

6. Lu Olo nudar Presidente Parlementu mos husik deit Eis Premeiru Ministru Mari Alkatiri trata ninia (Lu Olo) maluk gerileiro no klandestina ho lia fuan oin-oin. Representante povo nian wainhira husik deit hahalok la iha etiket sira ne’e akontese mak nia mos la iha etika hodi ukun povo. Mari Alkatiri nebe mos nudar sekretariu jeral Fretilin nian, utiliza opurtunidade poder Fretilin nian hodi trata Lu Olo nia maluk klandestina no gerileiro sira ho lia fuan fuk naruk la fase, kaixa kaixote, etcetera. Lu Olo rasik halao papel suportivu ba hahalok sira ne’e. Tan nia, Lu Olo, la hateten lia fuan ruma nebe bele hadiak dialetika nia kamarada Mari Alkatiri. Lu Olo se sai presidente sei kontinua nonok ho hahalok sira ne’e. Lu Olo haluha tiha katak fuk naruk la fase sira ne’e no mos kaixa sira ne’e mak fo han no suporta gerileiro sira durante tempu resistensia nian.

7. Lu Olo nudar Presidente Parlementu mos suporta mekanizmu non-justisa ba hahalok nebe Jenerais Indonesia no ninia elementus sira komete iha Timor Leste. Lu Olo seidauk hasai lia fuan nebe koko dudu prosesu justisa ba ema at sira nebe komete krimi kontra humanidade ba ninia povo rasik. Dala ruma nia mos prefere liu atu husik livre Jenerais Indonesia sira nebe komete krimi grave iha Timor Leste. Nia kontenti liu hare katak vitima 1999 nian la hetan prosesu legal nebe justu ba violasaun dereitus humanus iha Timor Leste. Dala ruma nia hanoin katak impunidade importante liu iha sistema justisa nasaun ida ne’e.

8. Lu Olo nudar Presidente Parlementu suporta impunidade liu husi kriasaun Lei Klemensia ba violasaun dereitus humanus no krimi nebe akontese. Oras ne’e dadaun Fretilin proposta hela Lei Klemensia nebe sei hamos sala/violasaun hotu nebe komete durante krizi. Ida ne’e hatudu momos katak Lu Olo suporta impunidade ba bo’ot sira. Signifika katak bo’ot sira bele repete nafatin sira nia hahalok hodi istraga sidadaun seluk tanba sei la iha prosesu justisa legal ba sira. Nudar Presidente Parlementu deit mos Lu Olo halo hanesan ne’e ona, oinsa tan nia sai nudar Presidente Republika. Tanba Presidente Republika poder ki’ik liu, mak iha posibilidade ba Lu Olo atu promulga lei hotu-hotu nebe kontra dereitus humanus.

9. Lu Olo nudar Presidente Parlementu la tau matan ba problema F-FDTL nian nebe mosu tiha ona iha 2004 nia laran. Lu Olo la fo atensaun makas ba kazu F-FDTL nian tan ne’e hamosu diskonfiansa regionalizmu ba hahalok Lu Olo nian iha membrus F-FDTL balun. Ida ne’e mos hatudu indikasaun katak Lu Olo la iha kapasidade hodi halo resolusaun konflitu, la atentivu no dicizivu iha ninia aprosimasaun ba kazu F-FDTL nian. Silensiu Parlementu Nasional no Ignoransia Lu Olo nian kontribui mos ba skalasaun konflitu iha rai laran. Se karik Lu Olo iha neon duni entaun nia tenki fo atensaun special ba kazu F-FDTL nian hahu kedas husi 2004. Atu nune’e ema seluk nebe laos membrus F-FDTL lalika hetan impaktu husi krizi F-FDTL nian. Atitude ida ne’e hatudu katak Lu Olo la serve duni sai Presidente Republika tanba la atentivu, la sensitivu no decizivu iha ninia hahalok no pratika.

10. Lu Olo nudar Presidente promove Lei Pensaun ba Eis Membru Parlementu no Eis Membru Governu nebe sei kria injustisa ekonomia no social iha Timor Leste. Foin lalais ne’e liu husi Fretilin hamutuk ho membrus Parlementu Nasional sira seluk Lu Olo produs tiha Lei Pensaun ba moris luxu (hidup mewah) ba eis Membrus Parlementu no Governu nian. Situasaun krizi hela Lu Olo hanoin kedas ona ninia an rasik no ninia partidu. La hatene nia sai Presidente da Republika, dala ruma nia sei serbi’i liu-liu ninia an no partidu deit. Se nune’e hau hanoin votantes no povo Timor Leste tenki decide agora kedas katak sei la vota ba Lu Olo hodi sai Presidente da Republika.

Razaun 10 ne’e buat uituan deit hodi hatudu tan sa mak labele vota ba Lu Olo. Maibe iha kestaun seluk nebe importante mos inklui, kapasidade linguajen, koinesementu ba pulitika internasional, no relasaun ho membrus governu rai seluk. Lu Olo la dun iha kapasidade naton ba buat hirak ne’e. Tan ne’e dala ida tan votantes ho povo sira hotu tenki vota ho konsiensia.

Hakerek Nain Iha Interese ba isu justisa social Nebe Durante Ne’e Akontese
Email: fnahareka@yahoo.co.au

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.