VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20060406

Expulsaun 591 F-FDTL ne “INCONSTITUCIONAL”

Decisaun Hirarqui F-FDTL nian hodi expulso 591 F-FDTL ne sei iha duvidas barak,laos hare husi ninia impaktu social-politika ba sociedade maibe hare iha ninia “«Constitucionalidade ou Inconstitucionalidade»”. Iha sociedade civil mos sei manifesta duvidas barak konaba kasu expulsaun ne. Tuir Porta voz 591 F-FDTL,Gastao Salsinha katak “Ami sei militares (STL,04/04)”. Husi Parlamento Nacional (PN),PSD,ASDT i PD defende atu harii Tribunal ida ba atende kasu F-FDTL Petisaun nian (STL/TP,04/04). Krieteriu nebe maka Cefia Miliatres nian adopta maka baseia ba regulamentu no Lei Miliatares nian. Hanesan iha artigo nebe maka STL hatun iha edisaun (01/04) konaba « KRISE IHA F-FDTL NE REFLEKTE BA ELITES POLITIKA SIRA NEBE MAKA KAER UKUN IHA TIMOR ORAS NE», nebe iha pontu 1-,foti hanesan kestaun ba haksesuk malu konaba iha ka la iha ligitimidade juridika, cita STL: (...)“Neduni Lei ka Regulamentu ba F-FDTL ne labele «Incompatibilidade»ho Konstituisaun ka Ukun Fuan Inan, waihira aplika Lei ka Ukun fuan ida la tuir Konstituisaun ne konsidere «Inconstitucional». Se «Inconstitucional» F-FDTL Petisaun bele lori kasu ba Tribunal no ikus liu ba Tribunal rekursu hodi detekta iha ka la iha «Constitucionalidade» decisaun nebe baseia ba regulamentu ka Lei interna F-FDTL nian(STL,01/04)”.

1. Tamba aplika Lei ka regulamentu Interna F-FDTL nian hodi expulso sira 591 F-FDTL. Tuir regulamentu Miliatres maka exige diciplina,obidiencia ba hirariquia. Maibe iha ne argumentu Cefia militares F-FDTL nian ne baseia deit ba iha visaun militares ninia hare hodi hola decisaun. Aplikasaun Lei ida tenke «Compativel» ho Konstituisaun RDTL nian. F-FDTL nain 591 ne hatou petisaun ne ligitimo ka lae iha «Estado de Direito». Petisaun nebe maka sira hatou ne koresponde ba principius Fundamentais nebe hakerek iha Konstituisaun RDTL «Liberdade e garantia» ba cidadaun ida-idak.

2. Tuir artigoº 2 konaba «Soberania e Constitucionalidade», iha ne hatudu katak aplikasaun Lei kuelker ka regulamento Interno Instituisaun Estado nian, labele kontra Konstituisaun, tamba iha artigo ne hakerek nune: (...)” As Leis e os demais actos do estado e do poder local só são validos se forem conformes com a Constituição”.
Iha ne klaru katak arguemntu nebe cefia militares nian hodi expulso 591 F-FDTL ne «Incompativel» ka kontra Konstituisaun RDTL,se nune expulsaun F-FDTL Petisaun ne «Inconstitucional».

3. Asaun nebe maka F-FDTL Petisaun sira nian,kumpri ba Lei no norma nebe maka «vigor» iha RDTL. Tamba Tuir Konstituisaun RDTL iha ninia artigos rua (2): a)Artigoº 42 konaba (...) Liberdade de reunião e manifestação; b) iha artigoº 43 konaba (...) Liberdade de Associação. Interpreta ba artigo rua ne,F-FDTL Petisaun ninia asaun ne iha ligitimidade konstitucional, tamba sira halibur malu (artigoº 43) no halo manifestasaun (artigoº 42) nebe ho principiu pacifico.

4. Iha artigoº 146 nebe koalia konaba kompetencia F-FDTL nian. F-FDTL garante ba defesa nasional,integridade teritorial no seguransa ba populasaun tomak nian. Nedunia decisaun husi hirariquia F-FDTL nian hodi expulso F-FDTL Petisaun ne laos kontribui ba “garante ba defesa nacional,integridade territorial i seguransa ba populasaun”.
Decisaun ne ninia konsekuencia maka: a) Fahe Timor oan iha Instituisaun F-FDTL nia laran,la asegura Instituisaun estado ne rasik; b) Ameasa ba integridade territorial,tamba provoka recentimentu husi Lorosae kontra Lomono,vice-versa; c) Laos halo seguransa ba Populasaun,maibe provoka divisaun ba populasaun;
Neduni decisuan Hirarqui F-FDTL nian rasik kontra «Inspiritu Konstituisaun RDTL».

5. Apropriasaun ba Instituisaun Estado nian ka F-FDTL. Instituisaun Estado ka F-FDTL ne serbisu publiku laos serbisu ba grupos ida nian,ka serbi ba interesse privado. Tamba Instituisaun Estado ne serbi ba interesse nacional no emar Timor Tomak.
Waihira decisaun hirarquia F-FDTL ho base deit ba «Apropriasaun ba serbisu Estado nian,hanesan F-FDTL» ne kontra rasik Konstituisaun RDTL.

Hare mos iha Blogspot ne: http://forum-haksesuk.blogspot.com/2006/03/krise-iha-f-fdtl-ne-reflekte-ba-elites.html

1 comentário:

  1. Problema F-FDTL nian, Ulun-boot sira Presiza Haleno An!

    Problema krize F-FDTL foinlalais ne’e afeta kuaze populasaun iha Timór laran tomak, liuliu iha Dili. Insidente hirak hanesan baku, hakanek ema, tuda, estraga populasaun nia uma (vítima sira barak liu maka hosi rejiaun lorosa’e) no ikusliu insidente ne’e kuaze para bainhira rezulta mós sona membru polísia ida hosi Unidade Intervensaun Rápida nian iha Fatu-hada, Dili. Ema barak, liuliu ulun-boot sira hahú hatudu liman-fuan ba malu hodi justifika sira-nia an katak sira maka loos liu, no ema seluk sala. Insidente hirak-ne’e mosu bainhira Sr. Prezidente Xanana fó tiha ninia lia-tatoli nasaun nian kona-ba ninia pozisaun ba desizaun hosi Xefi komandu F-FDTL nian, ne’ebé konsidera soldadu petisionáriu hamutuk 491 nu’udar sivíl.

    Ema ne’e la iha kakutak ona atu hanoin inklui ulun-boot rai ida-ne’e nian no polítiku sira hahú see liman-fuan ba Sr. Xanana. Oinsá atu sai polítiku ho fuan-boot no kakutak malirin hodi tetu uluk molok fó sira-nia deklarasaun ka opiniaun polítika. Karik realidade insidente ne’e sai sásin katak la’ós ema hosi soldadu petisionáriu sira maka halo, maske sira duni tanba iha ema ida-rua karik, ida-ne’e la bele reprezenta soldadu petisionáriu sira hotu. Karik la’ós mós populasaun lorosa’e no loromonu, tanba kuaze fatin barak iha Dili no mós iha Distritu sira, ema lorosa’e-loromonu hela hamutuk, sai viziñu no iha relasaun familiár (fetosaa-umane) ne’ebé sira sente katak boatu ne’e la relevante liu. Tanba ne’e maka hakerek-na’in konkorda ho Sr. Xanana nia liafuan katak iha ema datoluk ne’ebé halimar iha insidente hirak-ne’e nia kotuk. Hanesan la’ós segredu tan katak iha arte marsiál balu, problema privadu (tuan nian) no mós interese polítika hosi ema ne’ebé la iha responsabilidade sira. Oinsá ita bele kompriende katak hafoin sona membru polísia hosi Unidade Intervensaun Rápida ne’e situasaun sai kalma totál?

    To’o iha ne’e, se ita kompara oinsá kakutak povu ne’e nian ho ulun-boot sira-nian. Liafuan lorosa’e-loromonu hanesan estratéjia polítika rai kolonializasaun nian, ne’ebé sei haburas iha kakutak ema balu hodi soran no luta ba sira-nia interese rasik.

    Tanba ne’e maka hakerek-nai’n hakarak haree klean liután uitoan ba krize ida-ne’e hodi hakait ba órgaun kompetente sira no relevante sira-seluk:

    F-FDTL
    Ema barak, liuliu ulun-boot sira hateten katak F-FDTL la iha kapasidade atu rezolve krize ne’ebé akontese iha sira-nia instituisaun nia laran. Hakerek-na’in konkorda 100% ba deklarasaun ida-ne’e, maibé ita la bele haree de’it kazu ne’e iha ninia kulit de’it maibé tenke haree mós ninia isin. Ita-nia instituisaun F-FDTL sai forte no profisionál tenke lori tempu no ida- seluk maka tenke ho prespetiva foun. Ita hotu hatene katak ita-nia forsa ne’e foin hahú kaer ninia kuda-talin rasik iha fulan-Maiu 2002. Maske nune’e, dadaun ne’e sei kontinua hetan apoiu tékniku hosi forsa rai-liur, hanesan rai-Austrália. Ita haree fila-fali ba oríjin F-FDTL maka ida-ne’e nu’udar prosesu transformasaun hosi forsa Libertasaun FALINTIL ba forsa Nasionál, ne’ebé dadaun ne’e hanaran F-FDTL. Tanba ne’e maka se ita klasifika ita nia forsa ne’e iha tolu: ida forsa militár povu nian, rua forsa militár veteranu nian no tolu forsa militár nasionál nian. Forsa militár povu katak bainhira haree fila-fali ba ita-nia istória forsa FALINTIL nian, iha povu maubere-buibere (sívil) barak fó apoiu, tantu apoiu hanoin (morál no konfiánsa), apoiu materiál nune’e mós ativa hamutuk ho FALINTIL halo funu hasoru invazór Indonéziu sira, Forsa veteranu katak Forsa FALINTIL ne’ebé maka halo funu hasoru invazór Indonéziu sira, no ikus forsa militár nasionál maka forsa ne’ebé daudaun ne’e ne’ebé ita hanaran F-FDTL. Tanba ne’e maka dala barak iha problema uitoan iha instituisaun nia laran tanba hakait nafatin ho liafuan veteranu. Iha ezemplu balu ne’ebé asuntu veteranu ida-ne’e afeta ba instituisaun F-FDTL nian, hanesan: kazu F-FDTL iha Aileu, haksesuk malu ho naran Falintil-FDTL no seluk-seluk tan. Hafoin ita hetan tiha ita-nia independénsia iha tinan 1999. Organizasaun Nasaun Naklibur sira-nian (ONU) no sira-seluk tan, iha kompromisu atu fó apoiu, tantu tékniku no administrativu nian. Sira hahú fó formasaun ba ita-nia forsa militár sira atu sai forsa nasionál ne'ebé profisionál. Hakerek na’in ladún fiar katak ita-nia forsa ne’e la profisionál, satán ho kazu F-FDTL nian ne'e atu haketak fali malu. Se ita haree didi’ak ba oríjin kazu ida-ne’e, ne’e la’ós kauza militár maibé ida-ne’e, haliis liu ba asuntu polítika. Oinsá tanba de’it liafuan lorosa’e-loromonu, soldadu petisionáriu hamutuk 491 sai hosi kuartél-jernerál no ikusliu hetan kastigu indisiplinadu. Ha’u fiar 100% ba liafuan Pr. Xanana nian katak ida-ne’e diskriminasaun. Se ita ko’alia deskriminasaun karik ita mós bele haree ho luan katak tanba Sá maka deskriminasaun ne’e mosu, ita tenke buka nia hun-abut. Hakerek na’in haree-hetan katak deskriminasaun ne’e, hanesan mós deskriminasaun ida hosi deskriminasaun sira-seluk ne’ebé akontese iha órgaun no instituisaun ka organizasaun sira tuirmai ne’e:

    Governu:
    Se ita haree-hetan deskriminasaun iha F-FDTL, karik ho razaun devizaun hodi politiza liafuan lorosa’e-loromonu, oinsá iha governu rasik. Iha governu ita mós haree-hetan deskriminasaun balu, kuaze ulun boot sira ne’ebé kaer podér governu nian maka sira ne’ebé iha koñesimentu jerál no di’ak, liuliu kona-ba siénsia nian, sira ne’e barak uluk halo parte iha frente diplomasia (iha rai-liur) no balu iha klandestina. Tanba de’it hada’u podér kadeira nian, dala barak sira mós politiza liafuan hanesan la’ós FALINTIL ka klandestina de’it maka halo funu maibé ami iha rai- liur mós halo funu tanba ne'e maka ohin-loron ita manan ita-nia indepénsia ne’e. (liafaun halo funu no la halo funu, ida-ne’e ita klasifika nu’udar deskriminasaun ka la’e?).

    Deskriminasaun ida-seluk maka oinsá ita bele haktuir estadu ida-ne’e nia prinsípiu maka demokrátiku no estadu direitu nian katak ema hotu-hotu hanesan iha lei nia mahon, hodi la haree ba rasa, koor kulit no relijiaun. Ita hotu hatene katak ita-nia estadu ne’e haburas sistema reprezentativa polítika (politic representative) la’ós reprezentativa funsionál (functional representative), ne’ebé signifika katak susár ba ema matenek no profisionál sira, satán ba ema ne’ebé iha kbiit nato’on, se sira la iha konfiansa polítika karik sira sei la bele bá tuur iha kadeira ruma. Satán ita rona katak ema ne’ebé hakarak manán projetu (tender) ruma tenke iha konfiansa polítika ruma. Hirak ne’e ita bele klasifika mós nu’udar deskriminasaun ka la’e?

    Karik ita mós akompaña polítika governu nian ba instituisaun PNTL no F-FDTL nian. Iha tinan hirak liubá hamosu haksesuk boot, liuliu kona-ba tratamentu tantu tékniku (ekipamentu) no adminstrativu ne’ebé injustu. Ekipamentu PNTL nian di’ak liu duké F-FDTL nian, satán kria unidade polísia ne’ebé hanesan Para-militer maka ita hanaran Polísia espesiál (daudaun ne’e hanaran filafali Unidade Polísia Rezerva (URP)). Nune’e mós iha haksesuk boot kona-ba sosa kilat boot ne’ebé didi’ak hotu, liufali F-FDTL nian, satán sira hala’o servisu hanesan filafali F-FDTL nian. Ida-ne’e mós ita klasifika deskriminasaun ka la’e?

    Uluk ita rona no haree mós ho matan iha instituisaun polísia nia lara rasik iha polísia Nasionalista no la’ós nasionalista. Sira ne’ebé hanaran nasionalista hetan hahalok indixiplinadu, ita bele husu ida-ne’e mós iha deskriminasaun karik? Satán instituisaun ne’e la iha kredibilidade tanba desizaun ne’ebé sira hatún ikusmai tenke simu filafali sira balu, entaun la iha diferensa entre instituisaun PNTL no ONG, ne’ebé ema idak-idak tama-sai tuir sira-nia hakarak?

    Ezemplu hosi kazu hirak-ne’ebé temi tiha ona iha leten, maka klasifika nu’udar deskriminasaun karik, ha’u hanoin molok ita atu temi deskriminasaun iha F-FDTL, liuliu atu buka-tuir ninia hun-abut, entaun oinsá órgaun sira ne’ebé kompetente sira, haree-hetan ona hun-abut ba kazu hirak-ne’e, se la’e karik, entaun ita tenke dun ba ema seluk? ka berani atu kofesa ita-nia sala uluk?

    Oinsá polítika governu ida-ne’e nian ba desizaun Komandu F-FDTL nian. Ema barak sai bilán tanba Sá maka governu sai lia-ida ho desizaun Komandu F-FDTL nian. Hakerek na’in lakohi atu sai hanesan matan do’ok maibé hakarak de’it hateten katak tanba governu daudaun ne’e tabele hela ba F-FDTL, la’ós hanesan iha rai barabarak, purezemplu hanesan iha rai-Indonézia ne’ebé TNI tabele ba xefe governu no estadu (prezidente).

    Parlamentu
    Parlamentu hanesan mós ai-riin tolu sira-seluk, nu’udar ógaun soberania ne’ebé kosagra tiha iha ita-nia lei-inan. Iha Artigu 92 hateten katak “Parlamentu Nasionál maka órgaun soberania Repúblika Timor-Leste nian, ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika.”Oinsá kbiit no polítika parlamentu nian ba kazu F-FDTL nian ne’e? Ita hatene katak desizaun ba soldadu petisionáriu sira hatún tiha ona, hafoin Brig. Jen. Taur Matan Ruak ba Parlamentu hodi fó ninia esklaresimentu kona-ba desizaun ida-ne’e. Hakerek na’in ladún hatene sasá maka Sr. Taur hateten iha Uma-fukun Parlamentu, maibé hakerek-na'in siik de’it katak barakliu ko’alia kona-ba asuntu disiplina F-FDTL nian karik. Hakerek-na’in sai bilán uitoan, bainhira rona katak iha deputadu balu hakarak husu filafali Kom. Taur atu ba uma-fukun parlamentu tanba ho razaun nia la ko’alia asuntu kona-ba ba desizaun ne’ebé nia hatún tiha ona. Se nune’e karik, hakerek-na’in bele empresta Sr. Adérito, Advogadu Direitu Ema nian, hosi Gabinete UNOTIL nian ne'ebé hateten, “Xanana ninia desizaun tarde ona”, ka deklarasaun deputadu hirak-ne’e maka tarde no hanesan foin hadeer hosi mehi. Hakerek-nai’n ladún lia-ida atu bolu filafali Sr. Taur, maibé sei bolu karik, tenke bolu Ministru Defeza nian, Sr. Roque Rodrigues. Tuir kbiit parlamentu nian, nia iha kbiit hahusuk parlementária no interpelasaun nian. Signifika katak parlamentu la’ós iha kbiit de’it, maibé iha mós direitu atu husu ba governu kona-ba ninia polítika kona-ba kazu ida-ne’e. Hakerek na’in la haree katak; ida: parlamentu nunka bolu governu, liuhosi Ministru Defeza nian hodi mai iha parlamentu, rua; oinsá mós sei governu la mai, tanba desizaun governu nian rasik, liuhosi Primeiru Ministru hateten katak nia lia-ida ho desizaun ida-ne’e.

    Susár duni órgaun ezekutivu ida-ne'e atu tau iha prátika kona-ba sira-nia knaar ne’ebé iha, satán parlamentu ne’ebé loloos sai órgaun reprezentante povu ninian sai fali reprezentante no boneka governu nian. Ita hotu kompriende la’ós razaun seluk, sela’e tanba governu konstitusionál ida-ne’e hetan votu maioria iha elisaun tinan kotuk (desizaun dahikus manan hodi foti liman).Tanba ne’e, hakerek na’in haree-hetan katak se ita husu kona-ba polítika parlamentu nian karik, diakliu ita husu ba governu.

    Partidu Polítika sira
    Polítiku iha-ne’e, hakerek na’in refere liu ba polítiku partidu ninian, liuliu hosi opozisaun sira. Oinsá ita bele halo diferensa entre partidu polítika no ONG sira. Iha moris negósiu nian ema hatene saida maka hanaran kompetisaun saudável. Oinsá iha moris kompetisaun polítiku sira-nian ne’e? Nu’udar partidu opozisaun tenke hala’o knaar opozisaun nian, ida maka kritika konstrutiva ba governu konstitusionál ida-ne’e. Loos duni katak krítika konstrutiva hirak-ne’e, presiza konsidera pozitivu no importante tebes iha vida demokrasia nian, maibé oinsá hodi tetu atu nune’e la’ós hatene kritika de’it maibé hatene mós ko’alia governu ne’e ninia di’ak bainhira nia halo di’ak duni. Haree ba kazu F-FDTL nian, partidu polítika sira la hatudu no la hala’o sira-nia funsaun sira hanesan: meus komunikasuan polítika, meus sosializasaun polítika no meus jestaun konflitu nian.
    Sira la hala’o sira-nia knaar nu’udar ponte ba soldadu petisionáriu sira no ofisiál militár sira, satán bainhira iha konflitu ho insidente hirak iha Dili laran, hetok sira nonook hanesan buat ida la kona sira. Dala barak liuhosi sira-nia deklarasaun, la’ós netraliza situasaun maibé hamanas liután situasaun. Nune’e mós liuhosi sira-nia deklarasaun hirak-ne’e, ita la hatene dala ruma sira ko’alia hanesan fali nu'udar observadór no aat liután bainhira sira hatudu liman ba ema seluk katak ema seluk maka sala no la iha kapasidade.

    Polítiku balu la iha sensibilidade polítika, sira-nia deklarasaun ladún kondíz ho situasaun reál, liuliu ba kazu ne’ebé refere. Sira balu konsidera desizaun Sr. Ruak nian ne’e tanba asesór jurídiku internasionál maka halo. Deklarasaun hirak-ne’e, ita bele husu, bele ona ka seidauk, ita halo ita-nia lei rasik? Ka ita lakohi konfesa katak kuaze lei hirak ne’ebé daudaun vigór iha Timor-Leste ne’e mai hosi ema espesialista no asesór jurídiku internasionál sira. Tanba ne’e, sira de’it maka iha kbiit atu halo interpretasaun, liuliu sai baze jurídiku ba kazu ida-ne’e. Ha’u konkorda ho Sr. Xanana nian deklarasaun katak “desizaun ida-ne’e sala no injustu.” Ha’u konkorda tanba desizaun ida-ne’e laharee ba situasaun sosiál-polítika ita-nia rai-laran, karik ida-ne'e maka Sr. Xanana hakarak hateten. Maske nune’e ita mós la bele fó sala fali ba asesór jurídiku sira, tanba sira haree kazu ne’e tuir lala’ok jurídiku ne’ebé iha. Ita maka iha kakutak atu hanoin, la’ós fó sala fali ba assesór jurídiku internasionál sira, satán ho liafuan la’ós amigável hodi hateten hasai no haruka fila-fali ba sira-nia rai.

    Oinsá ita hakarak hateten katak iha deskriminasaun iha F-FDTL, tanba terminolojía lorosa’e-lorormonu ka karik Sr. Xanana nia liafuan maka halo deskriminasaun, ne’ebé rezulta insidente balu iha Dili karik. Oinsá ita haree ba ita-nia lala’ok polítika hodi insulta malu ho liafuan “traidór no la’os traidór, ema musulmanu la bele ka’er ukun, no seluk-seluk tan. Hirak-ne’e deskriminasaun ka la’e?
    Iha provérbiu ida ne’ebé hateten “ema barak maka sei hetan bolu, maibé uitoan maka sei hetan hili.” Nune’e iha moris polítika, ita haree katak ema barak maka sai polítiku maibé uitoan maka sai patrotizmu. Loos duni presiza ita lehat Sr. Xanana nia liafuan "Ha'u-nia polítika la hanesan ho polítika polítiku sira-nian."

    Prezidente Repúblika nian
    Interesenta uitoan atu haree ba lala’ok polítika rai-laran, liuliu kona-ba kazu F-FDTL nian. Ho Sr. Xanana nia polítika ba desizaun Kom. Ruak nian, liuliu mós insidente hirak ne’ebé akontese iha Dili, ema barak hanoin katak Kredibilidade (naran-di’ak) Sr. Xanana nian hahú tun ona. ita moris iha rai demokrátiku no ema hotu-hotu iha direitu hodi hato'o opiniaun no deklarasaun. Maski nune’e, hakerek-na’in haree katak sira-nia haree ba kazu lala’ok kbiit no polítika Sr. Xanana nian ladún klean no luan karik. Ha’u mós respeita Sr. Adérito, Adgovadu Direitu Ema nian iha Gabinete UNOTIL nian, ne’ebé hateten katak, “desizaun Xanan nian tarde tiha ona.” Maibé hakerek na’in ladún lia-ida ho deklarasaun ida-ne’e. Ema barak, inklui polítiku sira ne’ebé hatene didi’ak lei, sira mós haree no konsidera fali Sr. Xanana ne’e bele halo buat hotu no bele tau kanuru tohar iha órgaun soberania sira-seluk nia bikan. Bainhira krize ne'e mosu ita hotu hakfodak tanba derepente ema balu sai tiha fali nu’udar anju maksori nian ne'ebé foin tun hosi lalehan. Sira kahur sasán hotu tuir sira haree no hakarak. Aat liután deklarasaun ulun-boot polítiku balu ne’ebé loloos iha koñesimentu di’ak kona-ba saida maka hanaran kaketak kbiit (separasaun podér) órgaun soberania sira, sira mós ko’alia naranaran de’it. Ida-ne’e la dehan Sr. Xanana nia desizaun tarde ka la iha kbiit. Ita haree katak inisiativa hirak maka Sr. Xanana halo ona: harii komisaun inkéritu ba kazu ida-ne’e, halo soru-mutu no koordenasaun ho governu hodi ko’alia kona-ba kazu ida-ne’e. Agora fila-fali ba sira idak-idak, se Komandu F-FDTL la iha lia-ida ho nia, tanba ne’e problema instituisaun F-FDTL nian, Komandu F-FDTL maka tenke hala’o kbiit ida-ne’e duni, se komisaun inkéritu ida-ne’e la hala’o ninia servisu ho di’ak, nia la bele obriga, ka tanba la iha koordensaun entre ofisiál Militar no soldadu petisionáriu sira karik, satán ita hotu haree katak governu la iha lia-ida ho Sr. Xanana nian, entaun ita hakarak Sr. Xanana maka tenke halo servisu hirak-ne’e hotu? Diferensa ida-ne’e normál iha moris demokrasia. Ita tenke iha orgullu boot katak ita-nia estadu ida-ne’e la’ós de’it adota sistema demorasia no estadu direitu nian, maibé haktuir no hamoris duni. Hakerek na’in hanesan mós sidadaun sira hotu ne’ebé ezije katak se iha ona ema ida, liuliu prezidente ida, iha tempu oinmai maka sei servisu di’ak liu Sr. Xanana, entaun ita hotu tenke basa liman maka’as ba nia, nia sei suku unidade nasionál hanesan Sr. Xanana suku to’o ita hetan ukun-an, entaun nia mós bele, ka sela’e ami povu ta’uk tanba ema ne’ebé sei troka nia sai tiha fali boneka no farda koor ida governu nian. Esperiénsia hatudu momoos katak iha tempu Indonéziu nian TNI, Presidente no Governu sai koor ida ba Soeharto nian.

    Ita hotu hatene katak knaar Sr. Xanana nian susár tebetebes, tanba ne’e maka bainhira ema kandidata nia ba prezidente nia lakohi, tanba kbiit prezidente nia kbiit limite tebetebes. Haktuir kaketak kbiit vertikál nian maka prezidente tama iha kbiit ezekutivu ninian. Tanba ne’e razaun Sr. Xanana nian hodi lakohi kandidata nia an, la’ós tanba razaun seluk maibé tanba ninia kbiit limitadu tebetebes.Tanba ne’e, liuhosi artigu ida-ne’e, hakerek na’in hakarak husu ba maluk sidadaun hotu, liuliu ba ukun-nain sira presiza atu haleno an, presiza atu kompriende lala’ok estadu ne’e nian, instituisaun no partidu polítiku sira atu iha prespetiva foun. Loos duni ita presiza haree ba ita-nia istória maibé tenke hakat ba oin. Instituisaun no partidu polítika sira la bele uza istória sai fali faan-sosa sasán nian hodi sira-nia interese kadeira nian.

    Ita hotu presiza ka'er liman ba malu no konfesa katak iha hotu iha faze aprendizajen nia laran. Tanba ne'e la'ós povu baibain de'it maka presiza edukasaun sívika maibé ulun-boot sira hotu.
    Ita hotu hatene katak F-FDTL hetan formasaun durante tinan balu nia laran no ikusmai ita hateten la profisionál entaun oinsá ita-nia ulun-boot sira ne'ebé nunka hetan formasaun iha tinan balu hirak-ne'e nia laran. Tanba ne'e liafuan di'ak hatada ba sira maka la'ós profisionál karik entaun bosok, korruptu, nepotizmu no koluzaun.

    Ikusliu hakerek-na'in hakarak fó-hanoin katak órgaun soberania sira presiza hatebes loloos kaketak kbiit estadu nian, maibé keta haluha katak ida-ne’e tenke la’o hamutuk ho kontrolu no tato’an (Check and balance) ne’ebé forte.

    Ita hein!

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.