VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20200813

MENS SANA IN CORPORE SANO

 

                  MENS SANA IN CORPORE SANO

 

Iha nasaun barak, ema foin sa’e sira fó kontribuisaun ba sira nia rai iha aspetu oin oin: iha ‘vida política’, ‘económica’, ‘social’, ‘desportiva’, ‘cultural’, no ‘mass-media’. Nune’e mos sira ne’ebé sarani fó sira nia moris no matenek ba Uma-kreda, hodi sai apóstolu.  Akontesimentu resente, mak ita assiste daudaun drama Povo hosi Líbano. Iha Beirute, foin sa’e sira protesta no halo govrenu monu (demitido).

Iha istória Timor-Leste, foin sa’e sira sai motor ba Timor Loro Sa’e nia ukun rasik-aan, hodi tama organizasaun klandestina no tulun maun sira  ai-laran hodi obriga ONU hala’o Referendum iha Timor iha loron 30 de agosto de 1999 no hetan independénsia iha 20 de maio de 2002.

Ita nia rai, maske hetan ona independénsia, sei kuran no súsar ba buat barak. Ne’e duni ita timor oan tomak sei haka’as-aan, atu ida-idak iha ninia fatin, tuir ninia matenek no kapasidade bele serbisu ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu.

Timor-Leste enfrenta problema boot ida, mak “falta de trabalho/emprego”. Ema barak hasai tiha kursu boot, la hetan serbisu!!!

Ita la iha fábrika, ita la iha indústria. Ita nia agrikultura sei tradisional no la iha rendimentu, agrikultura ida bolu “de subsistência”. Ita la esporta, ita importa de’it.

Iha Timor-Leste, fatin serbisu mak sai funsionáriu; ema balu hetan duni fatin iha governo, iha repartisaun sira, sai funsionáriu; balu, ho aten berani,  sai ba rai liur buka serbisu iha fábrika ka empreza malae sira nian;  balu fila ba sira nia knua hodi hala’o serbisu oan ruma; balu tama partido politico, balu tama ‘Grupos de Artes Marciais’; balu la halo buat ida..balu vadiu…

Ema barak hasai kursu iha Universidade, iha Instituto Politécnico, iha liceu, no ikus mai, la hetan serbisu... Iha ne’e Estado ka Governo iha obrigasaun atu tau matan ba foin sa’e sira, hodi ‘cria trabalho’. Oin sá? Ukun na’in sira tenki fera ulun hodi buka solusaun. Ida ne’e obrigasau Estado nian. Maibé,  joven/foin s’e sira mos tenki iha inisiativa.Tenki buka, ‘desenrasca’, haka’as-aan atu hetan serbisu.

Problema seluk mak instrusaun no kapasitasaun. Ema atus ba atus tama universidade. Barak licenciados... mestres no doutores, engenheiros, economistas, técnicos,  etc. Ita hein ema hirak ne’e bele uza didiak sira nia matenek no kapasidade atu sai funsionáriu ne’ebé sério, disciplinado, diligente, cumpridor dos seus deveres cívicos e laborais. Ita mos hein katak sira ne’e ‘valoriza’ nafatin sira nia aan: estuda nafatin, forma-aan nafatin, lee nafatin livro sira, buka hatene; uza didik meios tecnológicos sira.

Dala ruma ita rona katak rai Singapura, rai kiik ida, maibé dezenvolvidu liu, ‘maju’ liu. Maske sira la iha petróleo, gás natural, minas de ouro, recursos naturais barak, sira halo Singapura nasaun ida ke dezenvovidu. Saida mak halo sira dezenvolidu? Tan ba sira estuda, iha ema matenek barak, iha inteligência no kapasidade iha tecnologia, economia no ciências no experiência iha komérsiu.

Iha fraze latina ida ne’ebe dehan: “Mens sana in corpore sano”. Iha português: mente sã, espirito são, alma sã em corpo são (saudável): (Saúde do corpo é essencial para a saúde da alma).

 Ema jovem ne’ebé hakarak sai líder iha Timor tenki tau iha prátika prinsípiu ida ne’e; Uluk knanai “copore sano”. Atu hetan isin diak, tenki han, hemu, halo jinástika, deskansa.  Iha Timor-Leste, ai-han to’o ba ema hotu? Iha ai-moruk ba ema tomak? Ema iha uma diak? Joven ka foin sae sira kuida sira nia saúde? La abuza  álkool, jogos, vadiagem, droga no buat seluk tan…

Mens sana: espirito são: ema ne’ebé iha vontade, iha carácter, iha disciplina mental; iha entusiasmo, alegria/ksolok; ema nebe la iha vícios ba bua aat, hanesan ódio, vingança, hirus, etc. Mens sana, dehan katak ema ne’ebé iha virtude de compaixão, solidariedade, tolerância no generosidade, humildade, perseverança, resiliência, paciência, etc. etc. Mens sana dehan katak ema ne’ebé perdua, ema ne’ebé tulun ema seluk; ema ne’ebé la kan ema ni feen, ema nia la’en, no ema nia riku-soin. Ema ne’ebé la iha inveja, tan ba maluk seluk sai riku, hetan karreta ho vidru metan, hetan naran no fama…Mens sana dehan katak ema harii partido, tama partido laós deit hamlaha no hamrook ba ukun/poder no osan, maibé, atu serbi, atu tulun, atu serbisu, halo sakrifísiu, no haree ba ema wa’in nia diak, ba povu timor tomak nia dezenvolvimentu.

Lisboa, 12 de agosto de 2020

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

 

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.