VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20190310

NINO KONIS SANTANA: POLÍTIKU, GERILLEIRU NO ESTADISTA


NINO KONIS SANTANA
POLÍTIKU, GERILLEIRU NO ESTADISTA

ABUT-HUN
Veru, aldeia ida iha Postu Tutuala nian. Tutuala, Postu ida husi Postu lima Munisípiu Lautein nian. Latein, Munisípiu ida ne’ebé iha parte oriental illa Timor nian. Fatuluku sira hanaran Wacu-hiamoinu, Wacu-hiasukana, iha ne’e, iha loron 12 fulan-juñu tinan 1957 Antoninho Santana moris, no koñesidu ho naran NINO KONIS SANTANA, gerilleiru ida ne’ebé nia vida ita atu hahú buka haktuir.

FAMÍLIA

Faktu Konis Santana nia ina-aman nunka sarani konkorda di’ak ho sinál siraseluk ne’ebé iha ligasaun ho hun no abut, ne’ebé to’o iha ne’e domina ami-nia impresaun. Sira nunka tama husi odamatan ida ne’e, ne’ebé fó asesu ba mundu modernu no bodik sivilizasaun Osidentál ne’ebé ritual hahuk sarani nian nakfila tiha ba orientál sira hosikedas sékulu XVI. Sira sempre uja “naran Orijinál ” Lautein nian, ne’ebé kolonialista sira bolu “Naran Jintiu”, sinál seluk ne’ebé hatudu katak sira partense ba mundu bei’ala sira-nian: Jee Makaru no Poko Tana. Nia avó sira mós la’ós ema sarani: sira-nia naran Mau Ili no Kei Romonu husi nia aman nian, Asi Moko no Romono Malai husi nia inan nian.

ESKOLA

Konis Santana nia ina-aman la sarani, maibé persebe katak, iha dékada tinan 1960, tempu muda hela dadaun. Aliende aseita oan hotu-hotu nia batizmu, haruka mós sira bá Eskola. Konis sarani iha kapela tutuala nian iha tinan 1964, ho tinan hitu, hodi simu sarani Antoninho Santana.

Kondisaun fíziku ne’ebé Konis boot bá tenkesér aat, tan ohin loron família hanoin hela katak Konis lotuk oan, krekas rui-maran, kabun-teek, hanesan labarik sira han lato’o. Maibé iha tempu hanesan, konis mós “malandru” no kombativu, tan nia luta ho nia kompañeiru sira-ne’ebé hanoin la hanesan, espesiál liu ba nia primu ida ho naran Rafel dos Santos, tiun ida husi nian aman nia oan. Biar nune’e Konis, ho personalidade oin-seluk hosi ninia kolega sira seluk.

Iha altura ida ne’e Konis komesa aprende letras ho tinan 6, iha Eskola Veru - Tutuala. Hafoin, tanba matenek, Konis ba Eskola liu iha (Colégio Salesianos) iha Fuiloru, dirijidu hosi padre Magalhães. Desde kiik maka Konis hatudu karakter ida espertu no matenek. Konis gosta lee, hakerek poezia no tekstu seluk tan, Konis mós gosta desportu hanesan futeból.

Konis remata tiha 4ª klase iha fuiluru, no kontinua mai Díli hodi estuda iha Eskola partikular ida iha Díli diriji husi Francisco Xavier Do Amaral (Fundadór ASDT, Maktoban). Husi ida ne’e Konis hahú aprende disiplina barak (Portugés, Inglés, Filozofia no Latin). Hafoin Konis tama ba Eskola enjiñeiru Canto Resende, Díli durante tinan lektivu da ruak (1973/1974 – 1974/1975).

Se karik la mosu 25 de Abril "Revolução dos Cravos" iha Portugal, Konis nia destinu maka Portugal. Tanba iha momentu ne’ebá se maka hetan nota di’ak, sei hatutan liu Eskola iha Portugal hodi nune’e bele sai professores primáriu sira nian la’ós de’it professores ba postu Eskola nian.

OPSAUN POLÍTIKA

Liu tiha "Revolução dos Cravos" 25 abril 1974. Iha Maiu, mosu partidu polítika prinsipál sira: iha 11, UDT (Uniaun Demokrátika Timorense); iha 20, ASDT (Asosiasaun Sosiál Demokrátika Timorense); no iha 27, APODETI (Asiasaun Populár Demokrátika Timorense).
Konis Santana, husi kedas ne’e, hatudu katak nia bele iha opiniaun rasik reziste durante tempu lubun ba ambiente ne’ebé manas (La hakmatek) tinan hirak tuir mai, nia hanoin fali oinsá nia moris akontesimentu ne’ebé transforma kompletamente nia inan-aman sira nia moris, no oinsá nia hatudu hala’o knar ida, iha altura ide ne’e, ne’ebé nia modestu;

“La iha koñesimentu kona-ba polítika, ha’u laiha interese ho situasaun polítika ne’ebé Timor Leste hakur liu hela. Liberdade no independénsia bodik ha’u katak lakon oportunidade no empregu. Ha’u hakarak atu Status Quo ida uluk permanese tan, tanba ha’u nia interese maka konklui estudu, hetan empregu no manán osan ruma atu rezolve situasaun famíliar ne’ebé kiak tebes. Ha’u la tama iha partidu polítika ida mezmu bainhira ema harii Movimentu Estudantil ida uluk, UNETIM – Uniaun Nasionál estudante Timorense sira-nian, ha’u la partisipa iha (reuniaun) plenaria, nune’e mós kuaze ha’u-nia kolega eskola nian tomak ikus mai hala’o tiha reuniaun Estraordináriu ne’ebé organizadór sira UNETIM nian konvoka, ema foti ha’u sai membru korpu diretivu UNETIM nian iha ha’u-nia Eskola tan de’it ha’u ko’alia uituan iha reuniaun laran. 
Hosikedas ne’e ha’u estabelese relasaun foun ho kolega sira husi Eskola sira seluk no, husi kontaktu barabarak ha’u halo, ha’u hahú simpatiza ho FRETILIN tan iha altura ne’e partidu ne’e identifika ho ema ki’ak, oprimidu, esploradu, eskluídu husi sosiedade, no defende sira nia interese, maibé ha’u só tama iha FRETILIN bainhira funu sivíl besibesik ona. Ha’u la adere ba UDT, maski Partidu ne’e, husik tiha federasaun ho Portugal, hodi defende Timor Leste nia independensia, ha’u konsidera organizasaun ida ne’e Klibur elite nian ne’ebé reprezenta poder koloniál iha provínsia, tan ninia membru fundadór sira iha maioria funsionáriu boboot koloniál nian. Ha’u odeia APODETI, tan marka hanesan traidór. Husikedas altura ida-ne’e ideal ukun rasik an hahú tama iha ha’u-nia neon Timor nian. 
Hasoru agresaun tropa Indonézia nian ba patria, nu’udar Timor oan hanesan Timor oan sira seluk, ha’u laiha solusaun seluk selae sa’e foho no reziste ba agresaun.

KONIS SANTANA IHA MEHARA

Iha Mehara, Konis Santana hanesan responsável da juventude no populasaun iha Tutuala hamutuk ho Fernando Canto, ema Tutuala. Sekretáriu zona maka Bartolomeu Dias no Vise-Sekretáriu maka Francisco Loiola, ema Veru.

Iha Mehara, Konis Santana hola malu ho Luísa Gonzaga, sira hetan oan mane ida maibé mate molok halo tinan ida (iha 1977) iha Pua Ma’a, besik Loré. Sira la kaben (tuir katoliku) maibé tuir tradisaun ema Timor nian.

Entre Maiu/Juñu 1978, kuandu militares Indonézia halo ataka makaás naran "operação cerco e aniquilamento", Konis ho populasaun barak halai ba Matebian. Sira seluk Indonézia kaer, inklui Konis nia kaben Luísa no família sira.

KONIS SANTANA IHA MATEBIAN

Iha Matebian, Konis Santana nomeia ba delegadu ba komisariadu Polítiku. Komisáriu Polítiku maka Será Kei.

Iha Outubru/Novembru 1978, baze apoiu iha Matebian rahun, obriga Xanana ho Komandante Falintil ne’ ebé rezisti tenki fahe malun. kompañia hosi Jersen Black, Será kei, Kalisá, Ologari no seluk tan halai ba Oeste. Kompañia intervensaun hosi Xanana, akompaña hosi Kilik, Fernando Txai (Fernando Teles do Nascimento), Mau Hodu, Matan Ruak, Somotxo, Konis Santana no seluk tan halai ba Leste.

Konis Santana hamutuk ho Xanana, Holi Natxa no seluk tan husik Matebian hodi ba Lospalos iha kalan 22 Novembru 1978. Iha ne'eba, sira halo kontaktu ho populasaun hodi organiza nafatin funu.

NICOLAU LOBATO NIA MATE

Nicolau Lobato nia mate besik Tutuluru , Iha same, iha 31 Dezembru 1978, lori konsekuensia boot ba rezistensia Timor. Populasaun rende, gerilleiru sira mós barak maka rende. Komandante sira fahe malun.

Xanana Gusmão uza nia talentu gerilleiru hodi halo kontaktu ho populasaun. Xanana Gusmão hateten ba populasaun sira "taka kapote ho inimigu sira (Cobre-te com o manto do inimigo)", konsege organiza filafali funu.

Konis Santana rasik rekoñese hahalok Xanana nian, hodi hakerek nune’e: "Apoiado e escondido pela população, ele ia de casa em casa, de aldeia em aldeia, contactar com a população, esclarecer, agitar, ouvir e sobretudo aprender das massas, da sua inesgotável fonte de experiências e ensinamentos, beber da sua determinação energias para se empenhar na tarefa dificílima de reorganizar a luta no sector".

REORGANIZASAUN REZISTÉNSIA

Reorganiza filfali funu la’ós fasil. Iha Ponta Leste reorganizasaun konsege lalais. Maibé, iha territoriu seluk, hafoin tiha Nicolau Lobato mate, susar tebe-tebes atu hetan Komandu uniku. Komandante barak maka moris iha izolamentu no desmoralizadu. Komunikasaun la’ós fasil. Xanana simu tarefa bo’ot ida. Prinsipál tarefa maka atu loke filafali kontaktu ho gerilleiru sira seluk iha teritoriu tomak, hodi nune'e bele hetan Komandu uniku.

Iha Lalenu, Xanana organiza enkontru bo’ot ida. Konis konsidera enkontru ne’ e hanesan "primeiro encontro histórico". Haree ba kapasidade ne’ebé Konis Santana iha hanesan komisáriu polítiku, Xanana nunka tau dok Konis hosi nia sorin.

Hosi tinan 1979 to’o 1980, Xanana buka reorganiza rezisténsia armada, iha tempu hanesan lansa kooperasaun iha rezisténsia klandestina ho rezisténsia armada sira.

Iha loron 3 fulan Marsu tinan 1981 hahú I Konferensia Nasionál FRETILIN. Konis Santana hakerek nune'e: "mesmo para a Conferencia Nacional, eu e Hodu fomos companheiros de caravana, vindos da Ponta Leste. Reconheço que Hodu possuía já na altura muita bagagem teórica e ajudou imensamente Xanana Gusmão na realização da Conferencia Nacional. Hodu era dotado de boas qualidades teóricos e intelectuais e possuía alguma experiência de organização".

Iha I konferénsia Nasionál, Xanana Gusmão asumi kargu hanesan Komissáriu polítiku Nasionál no Komandante Xefe ba FALINTIL.

KONIS IHA REJIAUN "Nakroman"

Nakroman ho lian portugés Luz. Hafoin tiha I konferénsia Nasionál, hosi pontu de vista militár, Timor Leste fahe territóriu ba rejiaun militár 3. Rejiaun "Funu Sei Nafatin" iha Leste, rejiaun "Nakroman" iha sentru, no rejiaun "Haksolok" iha Oeste.

Konis Santana toma konta rejiaun sentru-Sul, koresponde rejiaun militár Nakroman, xefia hosi Komandante Kalisá. Hosi rejiaun sentru, Konis tun ba Bibileu, parte Sul hosi rejiaun Nakroman. Maibé, Komandante Kalisá mate iha kombate nia laran iha Fevereiru 1982. Komandante Mau Nana assumi lideransa iha rejiaun Nakroman.

Iha Abril 1982, Xanana haruka Konis ba Ponta Leste hodi reorganiza populasaun iha Tutuala ho kolaborasaun adjuntu Mau-Velis, responsável prinsipál iha sub-rejiaun Funu Sei Nafatin. Konis iha nia rai Tutuala to’o fulan Marsu 1983.

KONIS IHA REJIAUN "HAKSOLOK"

Haksolok ho lian Portugés Alegria. Konis Santana hetan nomeasaun hanesan komissáriu polítiku no responsavel iha rejiaun Haksolok. Funsaun ne’e Konis Santana assumi hosi tinan 1984 to’o 1991.

Iha prinsípiu fulan Maiu 1985, iha konsentrasaun ida iha rejiaun sentral, ne’ebé hasoru hamutuk: Konis, Taur Matan Ruak, David Alex, Lere Anan Timur no komandante seluk tan ho objetivu atu reorganiza Frente klandestina.

Tanba kapasidade intelektual, Polítiku no umana ne'ebé Konis Santana iha, Konis sai hosi rejiaun "Nakroman" ba assumi responsável iha Rejiaun Haksolok.

Konis Santana hakerek ba Kasi nune'e: "Regressei dali (da Ponta Leste) e fui atirado para esta querida fronteira, região a que sempre aspirei chegar, e correspondeu ao meu sonho a colocação que a Luta me deu. Fiquei grato, muitíssimo grato por isso, e estou feliz por estar a lutar aqui, numa terra por onde nunca tinha passado antes, e cuja população também nunca conheci, mas que me acolhe e me dá todo o apoio moral, político, material, e até mesmo em questões de vida, para eu lutar. Vivo gozando deste imenso apoio popular que nunca tinha saboreado noutro lado….Tenho tudo quanto preciso para lutar. Apoiam-me muito mais e melhor que os nossos próprios familiares. Sinto-me muito bem aqui, Kasi, e se não morrer até ao fim da guerra, não sei se pensarei em retornar a nossa terra".

Xanana Gusmão hatene katak Konis Santana iha liu "pensamentu polítiku" duke "iha kampu militar". Tanba ne’e iha tinan 1986 to’o 1991, Konis sempre akompaña Xanana iha rejiaun "Haksolok". Konis kontinua hametin kontaktu entre populasaun ho gerilleiru, entre rejiaun ho rejiaun.

Iha 1987, Xanana komesa koloka neutralidade Falintil. Xanana hakerek iha mensagem loron 7 Dezembru 1987 nune’e: O que move de Timor Leste à luta, dizia «não é fazer uma Revolução […]. O objectivo do Povo Maubere é libertar a Pátria da ocupação estrangeira para poder viver livre e independente.

Konaba neutralidade Falintil, formasaun CNRM, Konis sempre iha opiniaun ne’ebé afavor interesse nasionál povu Timor nian.

KAPTURASAUN XANANA

Indonézia kaer Xanana Gusmão iha madrugada loron 20 fulan Novembru 1992 iha Lahane-Dili, tinan ida tiha hafoin massakre Santa Kruz 1991.

Ma’Hunu Bulerek Karathayano-Bukar- assumi lideransa funu nian. Maibé, iha loron 5 Abril tinan 1993, Indoné’zia kaer Ma’Hunu iha Ainaru.

KONIS SANTANA, XEFE KONSELLU SUPERIOR BA LUTA (1993-1998)

Iha loron 25 fulan Abril tinan 1993, Konis Santana kaer lideransa funu nian. Lideransa ne’ebé Konis assumi ho juramentu iha Éroi sira ne’ebé mate iha Timor Leste ninia leten.

Tinan 5 tiha, Konis Santana mate iha nia subar fatin, iha Ermera. Tuir livro A DIGNIDADE Konis Santana e a Resistência Timorense, autor José Matosso, hakerek nune:

"No fim de Fevereiro de 1998, Somotxo estava, como acontecia muitas vezes desde 1994, a ajudar Konis na escrita dos seus textos e no uso do telefone por satélite oferecido pelos japoneses. Passou a outro abrigo por ordem dele, para preparar uma reportagem acerca da criação do CNRT, destinada à Frente Diplomática. Falava frequentemente com Konis pelo intercomunicador. Mas, no dia 9 de Março, Konis avisou-o de que iria ter o HP desligado porque haveria muitos visitantes na casa. O padre Sancho, pároco de Ermera, iria celebrar uma missa na capela de Mirtutu, e haveria um almoço em casa do Sr. Caetano. Konis mandou fechar o abrigo e pôr um vaso de flores sobre a tampa, mas pediu para deixar aberta a porta da sala do oratório, por cima do abrigo. No dia 11 de Março à noite, Somotxo recebeu a notícia da morte de Konis, comunicado pelo Sr. Caetano, por meio do HP. […] Konis tinha sido encontrado morto pelos filhos do Sr. Caetano, que abriram a tampa do abrigo e chamaram pelo "tio". Como ele não respondesse, trouxeram luz e viram-no sentado, imóvel, encostado à parede. Por isso, chamaram os adultos".

Nino Konis Santana mate ho tinan 41. Rai Timor lakon heroi diak ida.

Oradór Ba Pensamentu 
Carlos Slfr Saky iha REFLESAUN KONA BA PENSAMENTU SAUDOZU NINO KONIS SANTANA, 10 Marsu 2019.
Testu foti husi El-Niño Nolky Felicia

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.