VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181107

Cancela Viagem PR Lu-Olo ba Vaticano


Cancela Viagem PR Lu-Olo ba Vaticano
*) Tragedia diplomática iha Estado Frágil nia laran

Martinho G. da Silva Gusmão
Docente filosofia politica ISFIT


Ba hau, decisão PN atu cancela visita PR Lu-Olo ba Vaticano ho voto 35 contra visita, no 29 afavor ba PR hanesan tragedia boot ida ba diplomacia. CNRT no AMP liu husi sira nia blog iha facebook koko atu defende sira nia posição molok atu PN halo reunião. Sumario husi justificação – PR labele ba rai liur wainhira la fo posse ba membro 8 nebe pendente ba cargo Ministro balun; PR labele sai fali “juiz”. Buat ida nebe CNRT subar meti-metin mak carta PR nian atu husu “ponderar a lista”. Hau intende katak PR la rejeita, maibe “pondera”! Tan CNRT halo leitura arbiru de’it ba PR nia carta, oras ne’e sira koko buka “kambing hitam” ba fatin hotu-hotu, menos Bairro dos Grilhos!

Atu ita bele hatene “tragedia diplomática” nebe Povo Timor tenki sofre husi PN nia hahalok, diak karik ita hatene netik oituan livro Diplomacy (1994) nebe Secretario do Estado Henry Kissinger hakerek. Tuir nia hanoin, diplomacia hanesan dalan ida atu nação ida-idak hakarak fo liman rohan “to shape the entire international system” ho ninia poder, matenek, vontade no liu-liu ímpeto moral. Diplomacia hanesan g7+ nebe folin ki’ik liu no la fo impacto ba Timor-Leste, PN bele aprova ... visita PR nian desaprova fali!

Iha Diplomacy capitulo III, Kissinger dedica ninia analisa tomak konaba oinsa mak conceito “raison d’état” sai hanesan liafuan chave ba diplomacia husi “Holy Roman Empire” (Vaticano) nebe determina Eropa tomak. Hare no le didiak livro ne’e ninia isin-lolon tomak, Kissinger hakarak dehan, iha mundo ne’e so fatin rua mak importante ba diplomacia: USA (nia dehan “obviously”) no Vaticano (nia temi “evidently”). Historia diplomacia “Holy Roman Empire” sai sasukat liu husi figura importante Armand Jean du Plessis, Cardeal de Richelieu. Nia mak “fundador diplomático” la’os de’it ba Roma, maibe Europa tomak no mundo tomak. Nia haknar iha iha Roma hanesan Cardeal Santa Igreja Romana, maibe mos Primeiro Ministro Frances (1624-1642). Ohin loron mundo politico ko’alia bebeik konaba “raison d’état”, keta haluha katak Cardeal no Primeiro Ministro Richelieu mak hanorin.

Kissinger hakerek katak conceito “raison d’état” ne’e importante. Iha Cardeal Richelieu nia hanoin, “raison d’état” halo katak “bem estar do Estado” (CR artigo 6o) justifica katak ita usa meios hotu atu bele hakat to’o iha “interesse nacional” no halo “balanço do poder” hanesan sasukat ba “mudança progressivo” (hanesan AMP hakarak) ba nação ida. Ikus mai, Kissinger dehan katak nudar Cardeal husi Igreja Catolica, Richelieu “subsumed both religion and morality to raison d’état, his guiding light” (p. 64) – katak, nia hatur religião no moral iha “raison d’état” nia okos hodi sai hanesan lâmpada ba ninia politica.

Saida mak hau rona husi Xanana Gusmão iha encontro CNRT Bairro dos Grilhos semana hirak liu ba katak interesse nacional boot liu partido nian; se mak la hanoin hanesan ne’e hatudu katak nia beik duni. Saida mak agora mosu no oinsa mak mak CNRT halo ba Presidente da Republica hatudu duni situação dramático ida – saída mak sira ko’alia no saída mak sira halo la iha consistência.

Diplomacia Vaticana iha Timor-Leste

Timor ninia “diplomacia” ho Vaticano importante tebes. Figura importante liu mak Dom José da Costa Nunes, Bispo Macau-Timor. Wainhira Salazar loke diplomacia ho Vaticano iha 1933, nia mos hatudu kedas an nudar “diplomata consumado e eloquente” hodi hahu prepara fatin no condição tomak iha Dili atu sai “Igreja independente” ida. Wainhira Salazar no Papa Pio XII fo “lampu hijau” atu assina Concordata (7 de Maio de 1940), Dili mos preparado tiha ona atu sai Diocese foun. Ida ne’e realiza duni iha 4 de Setembro de 1940.

Durante funu Japones 1942-1945, Portugal bele halai. Bispo ema “colona negra” bela duni tuir, padre ema bele oho ... maibe Igreja Catolica sai nafatin identidade povo ida nian nebe la lakon. Salazar husu atu Timor fila hikas ba Terra-Mãe Portugal no “aliado” sira labele entrega ba Australia. Ho acordo ida ne’e mak Bispo no padre balun nebe halai ba Australia, fila hikas mai Timor hodi hatutan no desenvolve liu tan educação no formação ba aluno sira iha Escola tomak. Nune’e mak Ben Anderson dehan katak identidade Timor-Leste nian depende liu ba fiar católica (“popular catholicism”) no dalen Tetum hodi bele articula “common suffering” nudar “nationalizing effect”.

Durante Concilio Vaticano II, 1962-1965, Timor-Dili mosu iha palco mundial nudar Igreja husi “rai missão” nian. Seidauk iha Timor-oan ruma mak halo pesquisa konaba intervenção Dom Jaime Garcia Goulart nian iha Concilio. Maibe, Dili sai ona “capital” Igreja Catolica nian ba Igreja sira seluk iha Asia, Afrika, Amerika, Eropa no Australia.

Iha âmbito hanesan Timor nia naran mos mosu iha Assembleia da Republica, wainira Padre Martinho da Costa Lopes sai Deputado Nacional. Ne’e katak, hori uluk hori wain kedas, Timor sai “entidade independente” ida iha Palco Politico. Tuir mai mak Padre Jorge Barros Duarte representa Timor iha AR.

Iha fali 1975, wainhira Indonesia invade Timor-Leste, Vaticano mak lakohi hatama Igreja Timor ba Konferensia Episkopal Indonesia (KWI). Dili sai nafatin Diocese ida ho titulo “Ad nutum Sanctae Sedis” – tuir saída mai Santa Se (Vaticano) haruka. Indonesia bele halo tentativa oi-oin atu husu “apoio”, maibe Vaticano labele kedas fo “lampu hijau”. Papa João Paulo II ko’alia dala ida de’it, katak, mundo tenki respeita identidade histórica no cultura ho politica iha Timor-Leste. Dala ida de’it no ba nafatin.

Iha 12 de Outubro de 1989, Papa João Paulo II mai visita Timor. Infelizmente, grupo sira pro-independentista sira mak lakohi simu Papa no fo pressão ba Dom Carlos F.X. Belo, SDB ho Gubernur KDH Tingkat I Ir. Mario V. Carrascalão atu “rejeita” Papa nia visita. Maibe, firaku ne’e firaku nafatin: ulun to’os hanesan fatuk, metin hanesan ai-bubur hodi fo an tomak atu “lori” Papa João Paulo II mai Dili. Hau iha privilegio boot tebes atu hamrik iha Santo Padre nia kotuk kedas (acolito kaer mitra) atu hare ho matan rasik oinsa mak nia hakneak hodi rein “Terra Santa Cruz”. Santo Padre koalia konaba “masin” no “naroman” mundo nian ...! Liafuan “masin” sai hanesan simbol ida atu fo sabor ba moris, liafuan “naroman” hatudu ba consciência nacional foun ida. Iha “sofrimento” nia laran, Papa husu atu sarani Timor sai nafatin masin no naroman nuudar sasin ba esperança (witness of hope). Hau hanoin hikas saída mak Nicolau Lobato dehan konaba “a hora da nossa terra e do nosso povo também chegou; a Libertação está assomando nas fibras do horizonte” (Manifesto FRETILIN, Dili, 20 de Maio de 1974); no hatutan tan katak Timor moris iha “... um novo horizonte – um horizonte da esperança” (Lisboa, 19 de Maio de 1975).

Timor-Leste: Estado Frágil ka Mental Inferior?

Iha 2015, Vaticano ho Timor-Leste assina Concordata (14 de Agosto). Nudar Timor oan, hau orgulho. Tan iha Concordata ida ne’e parte 2 la’os de’it hametin sira nia “diplomacia” maibe liu-liu hatur Timor-Leste nia historia, cultura no politica iha fatin as liu: palco mundial.

Vota contra viagem PR nian ba Vaticano ne’e hatudu parte ki’ik ida husi situação geral politica Timor nian nebe hanaran “Estado frágil”. Wainhira temi “Estado”, Constituição no sistema RDTL hatudu de’it ba (1) Presidência da Republica, (2) Parlamento Nacional, (3) Governo no (4) Tribunais. Nune’e, wainhira dehan “frágil”, ita lalika bidu tun sae atu hatudu liman fuan ba fatin seluk ona! Ba los de’it sira na’in 4 ne’e ona.

Nu’udar Estado frágil ida, Timor-Leste mesak de’it mak namlele iha Asia. Wainhirta ita hare membro g7+, husi Asia no ASEAN ka transatlântica ka pacifica ne’e Timor-Leste mesak de’it tur muron iha laran. Nação hotu iha ASEAN la iha ida mak sai membro g7+. Tan sa? Asia no ASEAN, maski ki’ak maibe “foti oin”.

Buat ida mak hau nota: Singapura labele simu Timor-Leste atu tama ASEAN, tan ita sei tama iha Estado frágil! Maibe, liu-liu tan ita nia plano atu hametin Estado, la iha liu. Ita nia partido sira barak! Husi partido boot rua: Fretilin2000 no CNRT, sira la’os parte husi solução maibe “sumber masalah”. Hau dala ruma tur hanoin, se ita nia politica ne’e mak hasai tiha partido boot rua ne’e, oinsa? Bahasa karik dehan “aman ona”!

Tuir hau nia hanoin, diplomacia ho Vaticano fo liu vantagem no halo ita nia Estado sai forte liu. Oinsa vantagem ne’e?

Uluk liu (1), Vaticano sai fatin nebe ita hato’o ita nia “lian” no hatudu ita nia oin. Iha Asia, Timor-Leste bele sai “serambi Vatikan” (hanesan uluk Indonesia hakarak halo ba Timor), hodi nune’e ita hetan “proteção” husi “Lalehan” no “rai”. Hare de’it figura hanesan Santo Padre Francisco ... saída mak Donald Trump labele halo, no líder sira iha mundo tomak la “mampu” halo, nia bele! Exemplo ikus liu – Kim Jong Un (Korea do Norte) liu husi ninia belun Moon Jae-In (Korea do Sul) convida Papa Francisco ba visita Pyong Yang. Moon Jae-In dehan ba Papa katak nia católico ho naran “Timothy”, lori recado husi fatin nebe “católico” la iha atu husu Francisco ba visita. Mundo tomak hein ho entusiasmo, maibe liu-liu USA foti chapeu ba Igreja Catolica. Hau orgulho nudar sarani católico. Fuan moras hare Deputado 35 ninia “matenek”, to’o ko’alia mak la diak tiha!

Tuir mai (2), hanesan Kissinger dehan, diplomacia hanesan dalan atu ita bele “shape the international system”. Ho Vaticano, mundo tomak sura. Hare to’ok Nação nebe hakarak visita Papa iha Vaticano, naran mesak ida be halo tauk: USA, Rusia, Cina, França, Inglaterra, Alemanha ... Arabe sira mos lakohi lakon (ba kedas ho desenho atu halo Igreja boot), to’o nação sira iha Afrika no America! Ho g7+, se mak hateke? ASEAN de’it mos ita nia naran la iha! Hau hanoin hikas saída mak Romo Mangunwijaya hakerek iha novel Ikan-ikan Hiu, Ido, Homa (1986) nudar simbolo ba luta Timor-Leste nian. Romo Mangun dehan, biar ki’ik hanesan “ikan homa”, maibe “nyali ikan hiu” (brani hanesan tubarão). Hau hanoin g7+ (maski ita tau osan barak los), maibe gasta de’it ba “mental inferior” (mental ikan homa) no PN lakohi hametin diplomacia ho mental “ikan hiu”.

Ikus liu (3), ba Igreja Católica rasik. Saida mak PN halo ba PR, liu-liu husi partido sira iha AMP hatudu de’it fenomena “anticlericalismo” nebe forte. Uluk hau tuir curso filosofia politica ho Professor Rocco D’Agostino (leigo) iha Pontificia Universidade Gregoriana (Roma). Husi ninia matéria balun, hau hare hikas iha livro nia hakerek “Non come Pilato: cattolici e politica nell’era di Francesco” (La’os hanesan Pilatos: ema católico sira no politika iha otas Francisco nian). Tuir Prof. D’Agostino nia hare, anticlericalismo ne’e hatudu “l’ostilità” (permusuhan) no “il rifiuto” (penolakan) husi politiku sira ba “batina mutin”. Iha contexto Timor nian, hau bele hatudu iha realidade politica:
(a)    Wainhira dehan konaba “l’ostilità” (permusuhan), oinsa mak hatudu ba Bispo sira hanesan Dom José Joaquim Ribeiro, Dom Martinho da Costa Lopes no Dom Carlos F.X. Belo, SDB iha processo politico Timor-Leste nian. Wainhira sira ko’alia, politico na’in sira ataca, halo insulto no ameaça sira. Politico sira dala barak liu mak ninia “ulun” ne’e la “na’in”, tan ne’e sira la’os na’i-ulun politico – katak, politica la usa ulun (hanesan hau dehan “politica samean”), no lakon sira nia consciência (hau dehan “ética falur”). Wainhira kaer ukun, sira tebe rai no doko lalehan. Maibe wainhira tun tiha, sira hakdasak. Liu-liu wainhira inimigo maka’as liu, sira halai ba subar iha batina laran. Hare Povo halerik, tanis no mate ... politica na’in sira hahu hanoin katak Igreja mak los. Hau rasik hare “bukti” anticlericalismo ne’e iha julgamento TDD (6 Outubro 2017 – 9 Outubro 2018), hatudu “l’ostilità” husi politica ba batina mutin.
(b)   Wainhira dehan “il rifiuto” (penolakan), hau hare PN ninia vota contra ne’e hatudu desrespeito ba acordo Vaticano ho Timor-Leste. Hau rona husi Padre Domingos Sequeira, doutor iha direito canónico no autor ba “concordata”, katak, AMP (ida uluk) la gosta processo ida ne’e. Fretilin mak “obriga” atu halo concordata. Maibe, AMP la fo laran. Los duni, wainhira Dr. Rui Maria de Araújo sai Primeiro Ministro, nudar católico aten dolen hotu, nia mak “obriga” atu acelera no assina acordo (hau rona husi Bispo ida). Ne’e duni, agora Lu-Olo ba visita Vaticano, hau la hakfodak se ema sira iha AMP dehan PR “obriga” ba lalais Vaticano.

Pergunta ba hau: tan as mak AMP anti los Igreja Católica? Ita hein saída mak sei mosu tan mai. Maibe, lalika duni kahor “fiar sarani” (ortopraxis) ho hirarquia Igreja Catolica (ortodoxy). Sarani nia fiar la’o nafatin, tan Maromak mak leno ITA nia dalan no fo naroman ba ITA. Hau dehan ITA, tan ne’e identidade Timor nian. Partido la’os identidade Timor, maibe opção politica. Maibe, iha aspecto estrutura-funcionalismo Igreja Catolica ne’e iha ninia “personalidade jurídica” (badan hukum) ho “ipso iuris” (memiliki hukum tersendiri). Hanesan Concordata hakerek ona iha artigo 3o katak Estado reconhece ida ne’e. Relacao entre Vaticano ho Timor-Leste representa husi Embaixador RDTL no Nuncio Apostolico! Nune’e, wainhira Nuncio dehan Papa Francisco haktuir recado atu simu PR, katak Vaticano oficialmente convida Presidente Francisco. Buat ida furak tebes: Francisco na’in rua hasoru malu hodi Estado ki’ik rua. Maibe, Estado frágil ninia PN mak halo aat hotu tiha kedas. Iha tempo mai, AMP husik hela moe boot ba Timor! Halo nusa ba mos, hanesan docente ética politica, hau sente-an moe tan ita nia politico sira iha PN la hatene saída mak sira ratifica liu husi Resolução Parlamentar Nacional Nº. 18/ 2015, 11 de Novembro de 2015 (loron Dom Martinho Lopes moris).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.