VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180403

Jerasaun Foun Laos “Ai-Tarak Kroat”

Jerasaun Foun Laos “Ai-Tarak Kroat”
Jerasaun Foun mak Esperansa ba Futuru atu Hatutan Misaun Libertasaun Popular

Por : Quintiliano Belo

Quintiliano Belo
Timor-Leste nia realidade politika ohin loron hatudu momos katak, prosesu demokratizasaun sosiedade Timor-Leste too ona iha faze ida ne’ebé diak ba bei-beik maske hakat pasu ho neneik. Tanba ne’e laos buat foun bainhira evolusaun husi realidade refere forma no lori oportunidade ba sidadaun sira inklui jerasaun foun atu hola parte ativa iha vida politika atual. Partisipasaun ne’e, lori mos impaktu positivu ba dezenvolvimentu demokrasia iha ita nia nasaun hanesan estória iha pasadu. Jerasaun tuan no jerasaun foun ho objetivu ida deit, mate ka moris ukun rasik-an no kusta ou kustadu funu tenki manan nufim manan duni maske hasoru nasaun zigante iha Asia. 

Iha estória pasadu vitoria sai posibel tanba, jerasaun tuan no foun hamutuk sai filhera ida-deit no prontu sakrifika-an ba mate iha kualker ezistensia ignorância ne’ebé invasor sira mak halo. Iha prezente liu-liu iha politika atual, saída mak jerasaun foun sira halo dadaun, nudar obrigasaun moral atu partisipa iha kualker prosesu no sei la rekua nein momentu ida, hodi atinji objetivu final libertasaun popular total no kompletu. Mantein no hamutuk ho líder eskoilidu wainhira sira sei moris tuir idealismu ba realidade politika atual laos hakarak rame-rame tabele no aproveita deit maibe, tanba hakarak hateten ba sira katak ami prontu ona atu halo posibel mudansa ba progresu ho alternativa politika ne’ebé momos no lolos. 

Infelizmente, saída mak akontese iha Timor-Leste kontraditoriu no lamentavel tebes wainhira jerasaun tuan balun hakarak mantein situsaun pasadu iha realidade atual. Sira koko domina, ignora no hamate hanesan Deputadu Fidelis Magalhaes hateten katak “they tried to bury us but they didn’t know we were seeds” tetun karik dehan sira koko hakoi ita maibe sira lahatene katak ita mak fini. Sira kontinua halo diskursus la realistiku no erradu ate hateten jerasaun foun malkriadu, jerasaun foun golpista, jerasaun foun asaltador, jerasaun foun sorandor, jerasaun foun fahedor, no jerasaun foun mak ida ne’e no ida neba. Sira halo ida ne’e liu-liu ba jerasaun foun sira ne’ebé iha pensamentu no idealismu politika ida deit ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak.

Jerasaun tuan balun mos iha deklarasaun bar-barak hateten, hau mak ida ne’e no hau mak ida neba! Deklarasaun ne’e lasala no justifikadu tanba buat hotu la akontense kuandu laiha inisiasaun hanesan fundasaun iha momentu ne’eba. Labele haluha mos, buat hotu sei impossível enkuantu fundador hakarak sai fali kontianuador too iha final. Att liu tan fundador sira lakoi husik prosesu ne’e hodi halo tuir pratika ne’ebe Maun boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak halo tiha ona ba jerasaun foun balun iha tinan hirak ikus ne’e. Manias hodi mantein rezisti-an nudar inisiador ba kontinuador lori sofrementu foun hodi lakon deit tempu no ikus mai patina rasik iha fatin, putar ke kiri dan putar ke kanan hanya di tempat saja! 

Loos duni, Timor-Leste nia demokrasia ne’ebé hahu buras dadaun kulturalmente nudar demokrasia adaptadu laos demokrasia adoptadu. Maibe, estranu tebes, ita sei rona no asisiti nafatin jerasaun tuan balun utiliza nafatin diskursu tradisional sai nudar argumentu politika atu defende-an iha publiku. Diskursus hanesan ne’e tuir hau nia hanoin nudar diskursus laos demokratiku no diskursus ignorância! Pior liu tan egoismu pessoal domina demaziadu no rezisti atu kaer metin poder absoluta wainhira parte seluk liu-liu jerasaun foun lubun boot prontu dadaun no hakarak oferese alternativa politika foun atu kontinua hatutan misaun libertasaun popular ho lalais liu. 

Publiku mos hatene diak, oras nee ita tama iha momentu ida ne’ebé krítiku iha ita nia istória tanba jerasaun tuan balun obriga-an hodi hakarak buat hotu-hotu no sai omnipotenti iha Timor-Leste. Pergunta ba sira ne’ebé servisu maka’as ba dezenvolvimentu durante tinan 17 nia laran mak nee: Tempu hira tan mak ita tenke lakon atu hametin ita nia nasaun tanba deit ignorante no inkompetenti husi ema seluk?
 

Jerasaun foun barak liu mak hamriik hamutuk ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak atu responde ba pergunta ne’e. Hamriik hamutuk tanba momentu atu hametin nasaun sai forti, riku no seguru mak agora! Perguntas mak ne’e; hamriik hamutuk ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak sai alternativa foun iha palku politika atu hametin nasaun, ne’e sala?......Hmm simplesmente, la sala karik! Lasala tanba ho rajaun; Hamutuk ho sira nain rua mak jerasaun foun bele utiliza prezente ho kualidade no hamutuk ho sira nain rua mak jerasaun foun bele halo futuru sai realidade lalais liu. 

Iha sikun seluk, hetan oportunidade hamriik hamutuk ho lider hanesan Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak tuir eskoilha politika no sai opozitora ba sira seluk, laos tanba mau tabele no atu sai traidor ba sira. Maibe, nudar pratika demokrasia ho responsabilidade tomak katak, halo aliadu hamutuk ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak hodi tuir kompetisaun ba oportunidade sira ne’ebé laos mai husi estória pasadu mak opsaun final. Valoriza nafatin estória nudar lanenok atu hakat beibeik iha prezente ba futuru ho kuidadu tanba oportunidade laos gratuita. 

Belun Boot Taur Matan Ruak hateten ona, kareta tuan labele para metin iha estrada nia klaran hodi difikulta kareta foun atu hakat ba oin ho lalais. Maun Boot Xanana Gusmão mos hatudu ona iha pratika politika loron-loron, lapresiza halo konsensu nasional atu lori prosesu libertasaun popular total e kompleta. Libertasaun popular total e kompleta bele akontense bainhira jerasaun hotu-hotu; hahu husi lider estóriku, veteranus/as, nasionalistas, patriotas no povu bai-bain ho vontade tomak harmoniza pensamentu ida deit no hamutuk hamriik iha filhera ida deit kusta ou kustadu atu hametin nasaun hodi transforma Timor-Leste sai Timor-Leste ida ne’ebé forti, riku no seguru para sempre. 

Hare ba Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak nia pensamentu politika iha demokrasia agora dadaun tuir hau nia hanoin, afinal realidade politika iha pratika mak objetivu final, laos retorika politika iha imaginasaun. Iha parte seluk saída mak líder estóriku hanesan Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak pratika iha realidade atual, teki-teki halo ema seluk nakdedar  nufim facebook mak lori todan iha kada minutu too ba kalan. Liu husi facebook teroriza no mentaliza hodi justifika-an iha publiku katak sira mak loos liu maske publiku hatene sira bosok malorek hela! 

Pior liu tan kontinua ignora jerasaun foun no tau ass sira nia-an hanesan strata ne’ebé sempre desafia realidade ho imajinasaun. Sira prefere hili imajinasaun nebe halo gostu sira nia-an duke simu realiade depois hamate sira nia lalaok. Halo ignoransia ba realidade ne’ebé akontense bei-beik hodi kondisiona sira nia imajinasaun ho provas kontrariu atu buka nafatin ezistensia hodi hetan ligitimasaun politika iha sosiedade nia le’et. Exp politiza buat hotu-hotu no ignora lei sira konformi gostu.  

Tanba ne’e karik hau bele fo hanoin; halo tuir ka la halo tuir, U Grande! Bainhira iha palku politika buka deit ezistensia, lahatene hakuak no lahatene unifika jerasaun hotu-hotu, imi nia politika sei imposibel tanba imi hakarak hatudu imi nia-an deit, maibe sei posibel ba Xanana Gusmão no Taur Matan Ruak ne’ebé labuka ezistensia, hakuakdor no unifikador tanba hakarak difini sira nia-ann no sempre hateten, funu seidauk hotu rende mak lae duni no utiliza tempu ho didiak iha agora atu hamutuk hametin nasaun ba jerasaun sira tuir mai. 

Ikus liu, labele halo jerasaun foun hanesan ai-tarak kroat iha imi nia ain laran tanba maioria husi jerasaun foun kompriende ho loloos katak, politika la hateten no la hanorin maturidade mak final atu sae eskada, maibe politika konsidera maturidade nudar meus aprendizajen lori sae eskada naruk ho kuidadu hodi atinji mehi sira hahu futuru iha kedas prezente. Signifika jerasaun foun mak prezente esperansa ba futuru atu hatutan mehi libertasaun popular total no kompletu. 

Abracos no feliz pascoa!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.