VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160527

MACHIAVELLISMU, PODÉR NO ÉTIKA POLÍTIKU

MACHIAVELLISMU, PODÉR 
NO ÉTIKA POLÍTIKU

*Justiano de Jesus
Hakerek-nain, sidadaun baibain, hela iha Dili

Niccolo Machiavelli nudar  filósofo polítiku importante  ida husi rai Italia. Nia moris iha provinsia Florencia, iha tinan 1469-1527 (sékelu mediavel, era renaissance). Niccolo Machiavelli koñesidu ho nia livru sira  Il Principe  (The Prince),  Arte della Guerra (The Art of War) no Discorsi  (Discourse)  ne’ebé sai filoosófia prinsipal no importante ida iha siénsia estratejia, polítiku no militar to’o ohin loron.  Entre livru hirak ne’e, Il Principe mak melhor conhecido tanba reflete substánsia idea polítiku Machiavelli nian. 

Maibé, idea no filoosófia Machiavelli iha livru hirak ne’e sai kontroversial tebes iha debate akadémiku (siénsia, relijiaun, kultura, militar no pólitiku), liuliu konseitu Machiavelli kona-bá oinsa atu kaer ukun (podér). Tuir Machiavelli, atu manan no kaer ukun (podér),  métodu, meios no rekursu hotu ita bele uza, no la presiza atu kesi-an bá kestaun moral (étika). Machiavelli hateten katak,  polítiku laiha  “relasaun” buat ida ho moral (Il Principe) – tanba, moral bele hamate vontade atu kaer no manten podér polítiku. Asegura podér polítiku importante liu moral, tanba moral labele garante estabilidade, liuliu seguransa no disturbasaun públiku sira. Ho konseitu ida ne’e, Machiavelli deskrebe katak, lejitimidade bá "uza meios oioin" importante tebes hodi atinji no manten podér.  Válidas apenas, uza meios hotu-hotu, inklui mós legaliza meios ne’ebé  mak aát liu hanesan oho, teror, sobootazen, traisaun, tortura, diskrimina, falsifika, bosok, halo presaun politik, black sheep, nsst, hodi bele asegura seguransa bá ukun  nian.

 Nune’e, ema matenek barak deskonkorda tebes ho Machiavelli, tanba idea hirak ne’e kontradis ho étika no moral. Tuir sira, Machiavelli loke dalan bá ema atu legaliza asaun ditador, totalitáriu no fasista iha sira nia ukun (governasaun). Sira konsidera konseitu Machiavelli amoral, la civilizadu, anti demokrátiku no desumanu (Vincent Barnet, Machiavellism and History Today).

Maski nune’e, idea no konseitu ne’e, ikus mai sai tiha idiolojia machiavellismu ne’ebé lider ditador no fasista balu adora no prátika iha sira estratejia polítika. Ezemplu istóriku mak: Napoleon Bonaparte, Adolf Hitler, Benito Mussolini, Joseph Stalin, Soeharto, Muammar Gaddafi, Saddam Hussein, Ferdinand Marcos, no seluk-seluk tan. Bonaparte utiliza Il Principe hanesan métodu prinsipal hodi desenvolve nia estratejia militar. Hilter adopta idea Machiavelli hanesan dogma ida iha doutrina no prátika polítiku nazismu (Hilter, Mein Kampf). Soeharto aplika machiavellismu hodi kontrola movimentu oposisaun no  implementa politik “adu domba” bá nia jenerais no adversáriu sira. La’os deit ida ne’e, istória hatudu mai ita katak, lider ditador no fasista sira hanesan Mussolini, Stalin, Gaddafi no Saddam uza machiavellismu la’os deit hanesan mákina polítiku, maibé adora tiha hanesan biblia sagrada ida. Kalan loron, moris no toba deit ho machiavellismu.  

Machiavellismu iha istória Timor-Leste

Iha tempu resistensia, lider Timor-Leste balu mós adopta konseitu machiavellismu, mesmu husi ângulu ne’ebé diferente (la’os atu bá ukun, maibé oin-sá atu manan funu). Tuir ha’u, husi 1975-1983, ita adopta idiolojia Marxismu-Lenismu no Maoismu bá ita nia konseitu polítiku no militar nian. Ne’e iha duni. Maibé, iha tinan 80s mai too 90s, ita mós adopta ona idea machiavellismu. Katak, luta libertasaun nasionál la'os deit kestaun atu manan funu, maibé oinsá bele uza “meios hotu” hodi bele organiza estratejia no lidera funu. Nune'e, polítika "justifica quaisquer meios"  fó lijitimidade bá ita nia lider sira atu implementa estratejia polítiku funu nian. Ka tuir Von Clausewitz,” A guerra como outra forma de fazer a politica”.  Ezemplu mak ne'ebé? Bele refere deit bá dinámiku, progressu, evolusaun, mudansa no konflitus iha istória funu Timor-Leste (tantu iha exterior ou iha ai-laran) durante tinan 80s no 90s.

Konflitus hirak ne’e la’os deit kestaun  atu defende konseitu luta bá ukun-rasik an, maibé mós oin-sá atu “okupa” pozisaun lideransa iha Fretilin no Falintil nia laran (dala ida tan, ha’u haree husi ângulu atu manan funu la’os atu kaer ukun). Husi prátika polítika hirak ne’e, ita visiona katak, lider resistensia balu “consciente ou inconscientemente” utiliza mós machiavellismu – tanba machiavellismu sai mós hanesan  métodu  no konseitu  ida atu aprosima bá estratejia luta nian. Atu prova bá tese ida ne’e, só lider veteranu sira mak bele konfesa rasik ho sira nia esperiensia no konsiénsia.

Nune’e mós, hafoin restaurasaun independensia, tuir ha’u nia observasaun,  prátiku machiavellismu kontinua eziste no hetan fatin ne’ebé buras. Ha’u la hateten se mak uza no adopta, maibé prátika prova mai ita katak machiavellismu eziste duni. Ezemplu mak krize militar 2006 ne’ebé sei sai mistériu boot bá ita to’o ohin loron (se mak autor intelektual). Interesante liutan, depois mosu tiha krize 2006, Maun boot Kay Rala Xanana Gusmão hakerek artigo importante ida iha media kona-ba “Teoria de Conspiração” ne’ebé mak justifika, hatudu no lekar  teoria no prátika  polítiku foer  sira iha krize militar 2006. Ensai maun Xanana nian, la fó resposta bá mistériu krize 2006, maibé deskreve ho klean oinsá polítiku-nain sira ezerse konseitu machiavellism u indirekta iha prátika no konspirasaun polítiku hirak ne’e (ha’u nia interpretasaun pessoal).  

Machiavellismu, Podér no Étika Polítiku

Liga fali bá kondisaun  polítiku ohin  loron, idiolojia no prátika machiavellismu kontinua buras iha Timor-Leste. Lideres Timor-oan  balun, sem duvidas, dora tebes machiavellismu iha sira nia prátika polítiku (consciente ou inconscientemente). Sira komunga idiolojia machiavellismu hanesan dogma absoluta hodi legaliza aktus polítiku diaria. Lider hirak ne’e, labele ona distingui entre moral ho amoral, kestaun étika no rasionalísmu polítiku. Esensia polítiku “bem commum”, “good will”,  la hetan fatin adekuadu atu diskute no tetu ho fuan (conciência). Bá sira, polítiku igual “vontade de podér por qualquer meios” tuir interpretasaun Machiavelli iha Il Principe.  Pe. Martinho Gusmão justifika sirkumtansia ne’e hodi hateten, aktus polítiku ne’ebé akontese resentemente iha Timor-Leste demonstra deit vontade “barbaridade” no “cruelidade” (Forum Haksesuk, 17 Maio 2016). 





Defaktu, durante fulan hirak ne’e nia laran, ita haree, rona no akompaña teatru pólitiku husi lider hirak ne’e. Prosesu demisaun Presidente no Vice Presidente Parlementu Nasionál, invalidade desizaun Presidente da Republica (PR)  kona-ba nomeasaun Comandante F-FDTL, no asaun reforsada atu ilimina membru Partido Democrático (PD) husi VI Governu Konstitusional – la’o ho sistimátiku. Lider lubun ida ne’e, ignora tiha interese nasionál no halo “milagre” legal ida hodi justifika sira nia podér (hakarak).  Resultadu husi asaun ne’e:  PR impotente iha nia desizaun rasik. Lider F-FDTL la-obedese ba sira nia sira nia superior. Presidente Parlemento Nasionál  julgadu hanesan “Judas Scariota”, no la haluha, lansa “operasi kikis” imidiatamente hodi limpeza hotu membru PD  ne’ebé sei resiste no guerilla iha VI Governu.  Niccolo Machiavelli difini aktus polítiku sira hanesan ne’e hodi hateten,  When you disarm the people, you commence to offend them and show that you distrust them either through cowardice or lack of confidence, and booth of these opinions generate hatred” (Il Principe).    

Klaru desizaun politik hirak ne’e la fó vantagen ne’ebé diak ba kultura demokrátiku iha nasaun ida ne’e. Kultura demokrátiku katak, kaer metin Konstituisaun no prinsípiu legais sira hanesan mata dalan, tane aas dignidade estado hodi serbi deit ba interese povu, no konserva prátika civilizasaun polítiku sira hodi hanoin loos, koalia loos no halo buat ne’ebé loos (clean government and good govrenance).  Ita nia Konstituisaun RDTL iha nia preamblu hateten, “Ho neon-metin duni katak iha nesesidade atu harii kultura demokrátika institusionál ida rasik Estadu Direitu ninian, iha ne’ebé ema sei respeitu Konstituisaun, lei no instituisaun ne’ebé povu rasik mak hili”. Maibé, ho sirkumtansia polítiku ohin loron, ita la hatene, asaun hirak ne’e sei reflete Konstituisaun no povu nia hakarak ? Ka representa deit grup ki’ik ida nia interese ?  

Por kauza, atitude polítiku hirak ne’e enxurada no demonstra arogánsia polítiku grupu ida nian atu atinji ojetivu ba ukun (podér). Atu to’o ba ojetivu ida ne’e, sira hewai hotu normas moral, étika, prinsípiuu polítiku, komitmentu no valór demokrásia iha nasaun ida ne’e. Hanesan konsekuénsia, ita moris iha nasaun ida-ne’ebé tuir filósofo imperísmu Thomas Hobbes hanaran Leviathan,  katak, ita ema iha fatór determinante ida atu resíste-an, ataka, destrutivu, defensivu no konsidera ema seluk hanesan inimigu (Hobbes, Leviathan). Iha perspetivu ida ne’e, Hobbes ho Machiavelli konkorda malu katak, iha kompitisaun polítiku no poder nia laran, ita ema haree malu hanesan asu fuik “homo homini lupus” no iha tentasaun atu funu hasoru malu, “bellum omnium contra omnes”, - se mak forte nia mak manan (Nature law enfocerment). Tanba ne’e,  ema iha razaun legal atu halo saída deit hodi konserva, preserva, ataka no defensivu hodi mantein sira nia interese, póder no ezístensia.

Iha kondisuaun krítiku hanesan ne’e, diálogu no komunikasaun polítiku la hetan fatin, zero toleránsia. Razasaun polítiku hotu sai irasional tanba deit egoísmu polítiku ne’ebé Sigmund Freud difini hanesan “superego rígido”, katak, egoísmu pessoal ne’ebé ríjidu bele hamate hotu ema nia konsiénsia atu haree realidade seluk (Franz Magnis-Suseno, Etika Dasar). Ho egoísmu ne’ebe ríjidu, dignidade nasaun, valor Estado de Direito, demokrasía no vontade povu nian la vale hotu – tanba deit lider sira nia konsiénsia hasoru distorsaun boot. Ho egoísmu ne’ebé ríjidu, pensamentu, vontade no sentimentu povu la importa – importante liu mak selok monu Presidente PN, PR no PD tun ba rai  ho “meios” saída deit. Iha sira nia disionáriu polítiku, dikotomia polítiku ne’e atu “halal”  ka “haram”  la’os ona kestaun fundamentál, basta ojetivu atinji nune’e bele kura fuan ne’ebé “terlanjur” kanek. Hanesan konkluzaun, sira hanai konseitu machiavellismu hodi konsagra vontade de podér por qualquer meios hanesan biblia foun ida hodi manan sira nia vontade polítiku.

Machiavellismu no Étika Polítiku  

Ho realidade ne’e, konseitu étika polítiku lakon nia valór bainhira polítiku ne’e rasik ignora moral hodi kaer deit ba ganancioso podér. Étika polítiku lakon nia signifikadu, bainhira ema hahu viola regras prinsipal moral (distinsaun ba buat ne’ebé loos no buat ne’ebé sala). Prof. K. Bertens hateten katak, polítiku tenke hatur-an iha prinsípiu moral hanesan base fundamentál ba susukat “aat no diak”.  Bainhira ema exklui moral iha asaun polítiku nia laran, polítiku ne’e rasik lakon nia válor esensial tanba ema labele distingi ona entre hahalok no dezisaun aat no diak - ne’ebé mós sei fó impaktu boot ba ema seluk nia moris (Etika, K.Bertens).

Pelu kontráriu, iha konseitu machiavellismu, moral laiha relasaun ho polítiku ou Machiavelli dehan, “Politics have no relation to morals”. Tanba ne’e, ida-ne’ebé sala bele dehan loos, no ida-ne’ebé loos bele dehan sala. Tuir Machiavelli, atu atinji ojetivu polítiku ita tenke hewai moral. Tanba moral bele impede vontade atu kaer ukun. Moral halo ema tenke hakru’uk ba normas oioin, nune’e vontade atu kaer no manten ukun sai fraku. Machiavelli argumenta, “moral” hanesan frakeza boot ida iha ukun nia laran. Tanba ne’e, lideransa ne’ebé “matenek” tenke soe moral hodi implementa “politik menghalalkan segala cara” atu manan no kaer ukun (Machiavelli, Il Principe). 

Politics have no relation to morals. Loos duni, ho situasaun polítiku ida ohin loron, moral no étika la’os ona sasukat ida atu avalia atitude polítiku-nain sira (civilizasaun). Polítiku-nain sira lakon tiha sense moral no étika hanesan aktus substansial ne’ebé sai sasukat ba povu atu hili sira nu’udar lider ba nasaun ida ne’e. Ukun (podér) ho fasilidade oioin halo sira matan delek atu haree realidade ho povu nia interese. At liu-tan, sira hanoin direitu no podér ne’ebé sira hetan hanesan kusta no previleje pessoal. Nune’e, dezisaun hotu halo tuir deit gostu ema ou grupu ida nian.  Sira haluha tiha katak, podér ne’ebé sira hetan hanesan konfiansa no impréstimu ida husi povu – ne’ebé loron ida sira bele lakon tanba deskonfiansa povu nian.  

Iha kontiúdu polítiku ohin loron, étika no moral pólitiku hirak ne’e ita tenke kestiona ho klean, katak atitude polítiku hirak ne’e sei merese tuir étika ho moral ka lae? Asaun polítiku hirak ne’e fó benefisiu ba povu ka lae? Ka asaun sira ne’e rentável no fó ksolok deit ba grupu ida nia vontade polítiku ?   

Machiavellismu no Konstituisaun RDTL

 Mundu globalizasaun ohin loron sei la iha fatin ba machiavellismu, mesmu iha realidade, ema barak sei interese ho ideas Machiavelli. Machivellismu in se, la’os buat aat hotu. Idea-idea machiavellismu iha polítiku ita bele estuda no anális (táis buat ne’ebé diak), maibé la’os própriu para implementa. Ita hatene, machiaviallismu la’os deit anti demokrátiku, maibé perigu tebes ba ezístensia Estado de Direito (negara hukum), ezístensia umana ho kultura demokrásia ne’ebé fiar katak povu nia lian, povu nia vontade, liberdade ema nian, partisipasaun polítiku no kontribusaun povu nian mak lei suprema ba formasaun Estado ida melhor.

Ita nia Konstituisaun RDTL reafirma pozisaun ne’e iha nia preamblu, “Hateten hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu hasoru forma oin-oin tirania nian, opresaun, dominasaun no kaketak sosiál, kulturál ka tuir relijiaun, atu defende independénsia nasionál, respeita no fó garantia ba direitus umanus, no ema sidadaun sira-nia direitu fundamentál, atu kaer metin prinsípiu haketak podér iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mós foti sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fo neon-laran ba malu nu’udar maun-alin”. Liafuan preamblu ne’e hanesan mandatu obrigátoriu ida, atu ita nia liders no nai-ulun sira (talves, sidadaun hotu-hotu) bele reflete no halo ezame konsiénsia ida, nune’e bele hamosu perguntas retóriku katak, ohin loron sira to’o ona iha ne’ebé ? Sera que sira sei iha koridor Konstituisaun RDTL nia laran ou fora da area ?   


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.