VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160518

LORON 20 DE MAIO Loron independénsia (Reflesaun ida)

LORON 20 DE MAIO
Loron independénsia (Reflesaun ida)
.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Prémio Nobel da Paz 1996
Iha loron rua nulu fulan Maio, emar ka povu iha rai doben Timor, hosi loro sa’e to’o loro monu, hosi tasi feto to’o tasi mane, hosi rai oin oin iha mundu rai klaran, sei haksolok hodi selebra loron ne’ebé timor oan sira hetan rekoñesimentu ofisial hosi “Nações Unidas” ba sira nia independénsia ka ukun rasik-aan, hanesan povu no nasaun.

Uluk knana’in ita fo agradesimentu ba Na’i Maromak ne’ebé la husik povu Timor Loro Sa’e sai hanesan povu ida kolonizadu, povu ida atan ne’ebé ema hosi rai liur mai ukun no  hanehan beibeik.

Ita mos agradese povu tomak, mane ka feto, nebé iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, nadodon ba tuir votasaun atu hili opsaun  ukun rasik-aan nian.

Ita agradese ba sira hotu ne’ebé hosi Falintil, hosi Diáspora ka Diplomasia, hosi Igreja, hosi organisaun oin oin no komunidade internacional buka atu povu timor hetan ninia “liberdade”, ninia “identidade” no “dignidade”.

Independénsia ne’ebé ita hetan iha loron 20 fulan Maio tinan 2002, ne’e esforsu povu tomak nian, laós partidu ida nian, laós, ideolojia ida nian. Povu tomak mak hili iha referendum tinan 1999.

Hahú ba loron 20 de Maio Timor Loro Sa’e iha ninia  “órgãos de soberania”: Parlamento, Presidência da República no Tribunais. Timor-Leste,  iha ninia konstituisaun; hili ninia embaixadores ka diplomatas hodi haruka ba rai seluk; nune’e mos bele simu embaixadores hosi nasaun sira n’ebé sai ita belun.

Iha tinan 2016, Timor-Leste iha tinan sanulun resin haat (14). Hanesan labarik  klosan ida, Timor-Leste sei nurak, sei aprende daudaun atu moris hanesan povu, hanesan komunidade…aprende atu ukun rasik-aan. Iha tinan sanulu resin haat nia laran dezenvolvimentu la’o daudaun iha sektor oin oin. Ita nia ukun na’in sira haka’as-aan atu serbi povu. Ita hotu hatene katak indpendésia laós buat ida ke “perfeito/sempurna” ona. Ne’e duni, timor oan tomak tenki fo liman no néon ba malu atu serbisu hamutuk, hodi haree deit ba Timor-Leste nia diak. Ba ida ne’e, ema hotu sei respeita malu; sei hateke ba malu henesan maun/alin no bin/feton, hodi buka   serbisu hamutuk hodi harii metin “Paz” ka hakmatek; sei hala’o justisa lolós, sei respeita “Direitos Humanos”. Sei serbisu atu  dezenvolvimentu fo rezultadu diak  ba ema hotu-hotu,  hosi sidade to’o vila sira, hosi knua  to’o foho no rai-tetuk. Ita mos hein katak dezenvolvimentu ida ne’e bele habelar ba Munisípiu no Postu Administrativu hotu hotu. Iha Republica Timro-Leste laran labele iha Munisípiu ida importente liu fali Munisípiu seluK, nune’e mos labele iha Postu Administrativu ida importante liu fali Postu Adminsitrativu seluk; no labele iha suco (suku) ida importante liu fali suco (suku) seluk.

Ita nia República bolu “Democrática”: Ita hein timor oan sira sei aprende saida mak “democracia”; demokrasia ne’e ema hala’o no moris ho tolerância, respeita malu, ho humildade ka haraik-aan, ho espiritu sakrificiu nian.

Timor-Leste sai independeti ona iha tinan sanulu resin haat nia laran. Maibé, iha rai laran, ema kiak sei barak; foin sa’e sira la iha serbisu; ema barak ba rai liur buka serbisu. Indpendénsia ne’e buat diak ida, valor ida ke ás tebes; maibé, ba ita nia maluk foin sa’e sira, mane ka feto, independénsia ne’ebé sira  selebra iha loron 20 fulan Maio tinan 2002, sai fali hanesan malisan, susar ka todan: tanba atu hetan moris diak iha Timor laran, sira tenki husik sira nia família, husik sira nia rai, husik sira nia belun sira, hodi hakur tasi, ba ema nia rain hodi buka moris.

Ho kabun mamuk, ita labele goza independénsia. Dehan katak,  independensia ne’e loos ona, bainhira ita nia ekonomia forte: ema iha uma, iha hahán, iha ai-moruk, iha edukasuan ka instrusaun, iha transporte, iha komersiu, agrikultura, no indústria maka’as atu bele hamoris serbisu ka empregu. Nun’e ema bele manan osan hodi tau matan ba uma laran.

Iha aspetu seluk, Timor-Leste independeti ona: maibé sei tuir lisan aat ne’ebé ema kolonizador sira husik hela, hanesan korrupsaun. Ida ne’e dehan katak ita laós independenti, maibé dependeti; ita tabele ba toman ka kostume aat. Ema balu hatama no moris ho komersiu droga nian; ida ne’e, ita sai dependenti ka tabele ba droga, ba tua, ba tabaku.

Aspetu ida tan importante tebes atu hanoin: Timor-Leste independenti ona; maibé ema barak hosi rai liur mak kaer komérsiu iha ita nia vila no knua sira; de facto, ita independenti, maibé ita rai nain la iha kapasidade atu hala’o komérsiu, la iha kapasidade atu halo lei ka ukun atu tahan no teri netik dalan  ba ema ne’ebé mai hosi liur hodi kaben ho timor oan sira, sosa rai, harii kios ka loja, hodi halo timor oan sira sai kbiit laek. Ita bele husu: see mak fó facilidade atu ema hirak ne’e tama Timor? Ema balu hosi sidade ka ema hosi foho? Ema beik ka ema mak matenek mak fo lisensa/ijin, atu ema seluk tama?

Timor independeti ona, ne’e duni, ita  tenki hatudu ita nia dignidade: labele husik ema ka povu seluk ba fa’an karreta, motor ka trator tuan iha ita nia rai laran: labele husik ema ba fa’an roupa bosan ka aat ona, labele husik ema lori tama contentor ho   livru bosan ka la aktual ona; labele mos hatama ai-moruk ne’ebe´prazu liu tiha ona. Timor-Leste labele sai “lixeira” ka “tempat sampah”!

Iha tinan hirak ne’e nia laran, ema balu hosi rai liur gaba no admira povu Timor Loro Sa’e! Sira dehan: povu timor, povu ida ke “humilde” ka haraik-aan; povu ida” hospitaleiro” ka simu ema ka bainaka ho laran diak; ema foin sa’e no labarik barak, ne’ebé maiske kiak, hamnasa nafatin; povu ne’e iha pasiénsia barak!

Rai Timor-Leste rai ida ke kiik, ho emar ne’ebé la barak (1.160.000 habitantes). Maibé fo ona ezemplu ba mundu: hodi terus no luta kleur atu hetan liberdade; povu ida ke iha oan na’in  rua manan “Prémio Nobel da Paz”; povu ida ke bele hala’o “Amizade, Verdade no Reconcilação”ho nia funu-baluk sira! Povu Timor iha duni dignidade no “qualidade humana” no moral boot!

Iha Kontinenti seluk, iha nasaun idependenti  barak ne’ebé otas  ka idade  lori tinan rihun no atus barak ona. Maibé problema mos sei barak ba beibeik. Ukun na’in sira la konsege rezolve problema hotu hotu.

Timor Loro Sa’e foin tinan sanulu resi haat! Ne’e duni ita lable dezanima, néon nakraik, laran taridu, maibé sei foti néon, sei aten berani, atu serbisu nafatin ba ita nia Rai no ba ita nia Povu. Ema balu hanoin katak timor ne’e sira nian; Timor Loro Sa’e laós “propriedade” ka “feudo” grupu ida nian, partidu ida nian, klasse ida nian! Timor Loro sa’e ema hotu hotu nian. Pertense ba ita tomak. Iha Hino Nacional, ita hananu atu hatun no halakon  “Imperialismo” no “Colonialismo”. Dehan katak ita hadomi tebes JUSTIÇA SOCIAL, hodi hanoin no serbisu ba ema tomak nia dignidade no direitu. Bainhira ita la dun tau matan ba povu kiik no kiak iha foho, knua no suku sira, ita rasik hamoris imperialismu no kolonialismu iha povu timor nia let.

Há’u reza ba Povu Timor tomak: ba ukun na’in sira, ba xefi-suku no  liurai sira, ba povu tomak iha rai laran, ba foin sa’e no “trabalhador” sira iha rai liur; ba universitáriu no estudante sira iha rai laran no  rai liur; ba forsas armadas no polisia sira, ba funsiunáriu públiku sira no privadu sira;  ba jornalista, ba mestre ka professores sira, ba doutor no enfermeiro sira; ba ema hotu hotu, hosi rai ikun to’o rai ulun!

Ha’u mos agradese no reza ba belun sira hosi nasaun rai liur nian ne’ebé to’o agora hatudu nafatin sira nia solidariedade ba Povu Timor Loro Sa’e.

Viva 20 de Maio de 2002, loron idependénsia lolós nian!

Porto, 17 de maio de 2016
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Prémio Nobel da Paz 1996.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.