VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160304

LORON TO’O ONA, Demokrasia!


Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996
Bainhira ita ko’alia kona ba Demokrasia, ita hatene ona katak demokrasia rejime ida ne’ebé respeita ema (pessoa), ema nia direitu fundamental no ema nia liberdade. Tanba ne’e, demokrasia organiza nia aan atu bele sai demokrasia “participada e pluralista”, dehan katak nakloke ba ema hotu hotu nia partisipasaun  no iha idolojia oin oin. 

Iha regime demokrátiku lolós iha regra hirak ne’e:

Iha distinsaun poder ka ukun: lejizlativu, ezekutivu no judisial. Lejizlativu koalia kona ba Parlamento ka deputados; ezekutivo kona ba governu (Primeiru-Ministru, Ministru sira no sekretariu de Estado) sira; judisial, kona ba tribunal sira no juiz sira.

Iha demokrasia ida hanesan ne’e, direito mak sai boot; tuir mai, tribunal sira sai independente; tem ke iha eleisaun ba “órgãos do poder” ne’ebé periódiku no livre, hosi sidadaun hotu hotu.

Iha demokrasia poder militar no poder ekonómiku tem ke hakruuk ba poder sivil ka politiku.

La iha demokrasia lolós, bainhira la iha “possibilidade efectiva de pluralismo político”, dehan katak tem ke iha partidu oin oin ho opsaun politika oin oin. Tanba prinsipiu ida ne’e, ita la bele simu “partido único”, ka partidu ida deit iha rai laran. Tanba partidu úniku ka ida deit ninia natureza, dala barak, sai anti-demokrátiku, no anti-natural. Iha demokrasia hanesan ne’e, labele iha “estatocracia”, katak poder Estadu nian maka’as liu no domina buat hotu, nune’e Estado mak manda, estado mak hatene, estado mak kontrola ema nia moris; labele iha mos “partidocracia”, dehan katak partidu ida mak domina buat hotu hotu, nia mak sai tiha norma ka regra, nia mak determina ema nia destinu.

Finalidade partidu sira nian: ita harii partidu ida atu halo saida? Uluk kna-na’in, ita ko’alia uluk kona ba ema ka siaduan sira nia fatin. Iha sidadaun barak ne’ebé la tama partidu ida (não está filiado em nenhum partido); balu fali, tambá baruk, tanba indiferensa no komodismu, la kohi partisipa iha moris partidariu (vida partidária). Balu fali la tama partidu, tanba hanoin katak partidu ne’e la konvense, la fo konfiansa; tanbá ne’e sira sees aan tiha.

Balu fali tama partidu atu buka deit interese ema nian (interesse pessoal); balu tama atu tabele ba lider ne’ebé iha influénsia, iha osan no iha fama, atu nuné’e sira mos bele hetan oportunidade atu sai boot no manan osan no poder. Maibé iha mos ema ne’ebé tama partidu tanba hakarak hadia nasaun, no haree hanesan misaun politika ida atu hadia sosiedade no serbisu ba “ o Bem Comum/the Common Good”; hodi luta ba igualdade, justisa, no serbi povu kiik no beik.

Ikus mai, Ita tama ka la tama partidu, realidade hatudu katak ita hotu iha ligasaun ba partidu sira. Tanba iha moris sosiedade nian ka nasaun nian, liu hosi partidu sira maka ita hili governu, hili deputadu sira no hili Presidente Republika nian. Tanba  ne’e, partidu polituku importante tebes no iha responsabilidade boot iha povu nia leet. Tanba  ne’e mos, ita, povu tomak nia responsabilidade atu hetene didiak partidu sira nia ideolojia, sira nia programa, no hatene didiak ema ne’ebé sai ulun  ka xefi partidu nian. Hau hili tama partidu A ka partidu B, tanba partidu ninia programa diak, tanba líder sira iha matenek, iha étika, iha espiritu atu serbi povu no nasaun...
(sei tutan)


Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996
  1. Parte Dalima - Igreja ka Kreda Katólika Bele Halo Polítika no Harii Partidu?
  2. Parte Dahaat - Edukasaun Politika
  3. Parte Datoluk - Partidu Sira
  4. Parte Daruak
  5. Parte Dahuluk

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.